Loša turistička sezona: Mit ili realnost?

Obzirom na važnost turizma za hrvatsko gospodarstvo, zastupljenost turističkih kompanija na domaćoj burzi te niz medijskih napisa o razočaravajućoj sezoni, odlučili smo podijeliti naša razmišljanja na tu temu i pritom razdijeliti dva potpuno različita svijeta, hotele i privatni smještaj.

Dosadašnja sezona je u vidu noćenja blago podbacila

Prema podacima sustava eVisitor, koji bilježi turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru, u Hrvatskoj je u razdoblju od siječnja do kraja srpnja ostvareno 11,1 milijuna dolazaka i 56,3 milijuna noćenja, što predstavlja stope rasta u odnosu na godinu ranije od 6%. Unatoč rastu na razini cijele godine, zabrinutost se u javnosti pojavila zbog srpnja koji je zabilježio povećanje broja noćenja od svega 2% u odnosu na isto razdoblje lani.

Primarni uzrok nešto slabijeg rezultata u vrhuncu sezone jest ponovo podizanje konkurentskih destinacija poput Turske, Grčke ili sjeverne Afrike nakon što su proteklih nekoliko godina ispale s radara zapadnoeuropskih gostiju. Osim toga, u Hrvatskoj je zadnjih nekoliko godina došlo do osjetnog podizanja cijena kako smještaja, tako i vanpansionske hrane i pića, a ove godine taj trend nije popraćen dovoljnom potražnjom. Istovremeno, značajno je povećan broj smještajnih jedinica, prvenstveno u privatnom smještaju koji je na kraju 2017. činio preko 80% ukupnih kapaciteta (s uključenim ostalim nekategoriziranim objektima), dok se u hotelima nalazi manje od 10% jedinica.

Grafikon 1. Broj smještajnih jedinica po vrstama objekata

Grafikon 1.

Izvor: HTZ

Kretanje strukture smještajnih kapaciteta dugoročno je neodrživo 

U razdoblju od 2000. do 2017. prosječna godišnja stopa rasta broja smještajnih jedinica u kategoriji ostalo (koja prvenstveno uključuje privatni smještaj) rasla je po stopi od gotovo 20%. Ukupni smještajni kapaciteti su se u istom razdoblju povećali za 12%, dok su hoteli rasli po stopi od svega 3%. Ovakav trend trebao bi se zaustaviti ukoliko se Hrvatska želi strateški opredijeliti za višu kategoriju turizma te pritom sačuvati prirodne i kulturne blagodati od prekomjernog broja turista. Nadalje, velik udio privatnog smještaja niže kategorije sa sobom nosi i problem izrazito cjenovno osjetljivih gostiju koji će Hrvatsku vrlo lako zamijeniti povoljnijom destinacijom. Dobar primjer za to je ovogodišnji uzlet Turske gdje tamošnja vlada između ostalog subvencionira turističke aranžmane (najvažniji su pritom letovi), dok je značajna deprecijacija valute učinila vanpansionsku potrošnju vrlo povoljnom u usporedbi s destinacijama koje su eurske ili pak snažno vezane za euro. 

Grafikon 2. Rast broja smještajnih jedinica po vrstama objekata

Grafikon 2.

Izvor: HTZ

Strateški razvoj destinacija i kvalitetnog smještaja ima niz vidljivih i mjerljivih prednosti

Također valja napomenuti da broj noćenja u hotelima raste po približno sličnoj stopi kao i kapacitet, čime se ponuda usklađuje s potražnjom, odnosno time se omogućuje da se eventualni višak potražnje prenese u povećanje cijena noćenja, što se u velikoj mjeri i događalo proteklih godina. S druge strane broj jedinica u privatnom smještaju raste znatno brže nego potražnja, odnosno broj noćenja,  što dugoročno dovodi vlasnike tih kapaciteta u nepovoljan položaj u vidu mogućnosti određivanja cijena, a rezultira i vrlo slabom zauzetošću u rubnim dijelovima sezone. Naravno, takav trend masovnog turizma ima i kolateralne žrtve, a to su hoteli više kategorije koji svojim gostima zbog prenapučenosti neće moći ponuditi destinaciju koja nudi jednaku razinu usluge kao i sam hotel. 

Grafikon 3. Rast broja noćenja turista po vrstama objekata 

Grafikon 3.

Izvor: HTZ

Unatoč generalno nepovoljnim trendovima u strukturi smještajnih kapaciteta, unutar kategorije hotela svjedočimo pozitivnim pomacima. Ukupan broj jedinica u toj kategoriji raste, a događa se i repozicioniranje prema objektima više kategorizacije kroz značajne investicije koje su proteklih godina prvenstveno provele domaće turističke kompanije na čelu s Valamar Rivierom, Maistrom, Plavom Lagunom i drugima. Naime, najveći broj smještajnih kapaciteta nalazi se u hotelima s 4 zvjezdice (oko 47%), a primjetno je i da se taj postotak povećao u 2017. u odnosu na 2016., dok je smanjen udio hotela s 2 i 3 zvjezdice. Viša kategorizacija donosi niz prednosti, a neke od najznačajnijih su više cijene, bolja popunjenost i duža sezona.

Grafikon 4. Smještajni kapaciteti po kategoriji hotela

Grafikon 4.

Izvor: HTZ

Domaći hotelijeri i dalje na pravom putu

Upravo zbog tih prednosti i strukture hotelskih gostiju vjerujemo da su dramatični napisi o lošoj sezoni pretjerani, posebice kada govorimo o velikim hotelijerima. Vidljivo jest da je potražnja nešto slabija od očekivanja, no uz dobar rujan, za što trenutno postoje naznake, vjerujemo da broj ostvarenih noćenja ne bi trebao snažno odskakati od planiranih razina. Istovremeno bi već spomenuto podizanje cijena trebalo omogućiti da na razini prihoda i dalje gledamo pozitivne pomake. Možda i značajniji utjecaj na profitabilnost turističkih kompanija dolazi na troškovnoj strani zbog nužnog povećanja razine plaća uslijed ozbiljnog nedostatka radne snage. Za razliku od potražnje, ovaj trend zasigurno nije kratkoročan te je teško rješiv u kratkom roku. Upravo iz tog razloga vjerujemo da su investicije u obnovu i repozicioniranje kapaciteta ključne da bi osigurale turističkim kompanijama više prihode po ključu koji su nužni za financiranje rasta fiksnih troškova u vidu plaća. Također, uz investicije u kvalitetne smještajne kapacitete valja intenzivno raditi i na razvoju destinacije, odnosno ponude sadržaja čime bi se hotelima, ali i ostalim turističkim subjektima omogućio viši vanpansionski prihod, odnosno povećala potrošnja turista po noćenju. U tom dijelu imamo dosta prostora za poboljšanje kako bismo dostigli neke turistički razvijenije zemlje Mediterana, a razlog za tu diskrepanciju, uz opću razinu cijena, leži upravo u strukturi smještajnih kapaciteta u kojoj dominira privatni smještaj.

Grafikon 5. Prosječna potrošnja turista po noćenju (EUR)

Grafikon 5.

Izvor: Eurostat

InterCapital Asset Management upravlja s čitavim rasponom investicijsklih fondova od konzervativnijih prema manje konzervativnim fondovima: 

InterCapital Bond obveznički fond

InterCapital Global Bond obveznički fond

InterCapital Dollar Bond obveznički fond

InterCapital Income Plus poseban fond

InterCapital Balanced mješoviti fond

InterCapital SEE Equity dionički fond

InterCapital Global Equity dionički fond

Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podložan je promjenama. Cjelovit, točan i istinit opis UCITS fondova koji se spominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, možete pronaći na web stranici: www.icam.hr/hr/fondovi gdje su dostupni i Prospekt i Ključne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku. Iznesene informacije, mišljenja, analize, zaključci, prognoze i projekcije isključivo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, držanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude. Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za čiju potpunost i točnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mišljenjima ili informacijama. Rizici povezani s ulaganjem u financijske, novčane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti objašnjeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.


Krešo Vugrinčić

FOND MANAGER
2018-09-06T00:00:00+00:00

Želite investirati? Ne znate kako i gdje? Kontaktirajte nas i mi ćemo sve riješiti.

Javite nam se arrow_forward