Što se događa u zadnje vrijeme s dionicama tehnoloških kompanija?

Oporavak dioničkih tržišta od kraja trećeg mjeseca ove godine nakon oštrog pada izazvanog pandemijom koronavirusa, točnije obustavom ekonomskih aktivnosti te zatvaranjem međudržavnih granica, je zaista impresivan. Pad vodećih dioničkih indeksa od 30%-40% dogodio se u rekordno kratkom roku (cca mjesec dana) što do sada na financijskim tržištima nije zabilježeno, a tome su dobrim dijelom doprinijeli određeni „interni tržišni faktori“, odnosno sudionici na tržištu, čemu je ovaj blog zapravo i posvećen.

Ništa manje impresivna nije bila ni količina monetarnog stimulansa od strane centralnih banaka s ključnom ulogom američkog FED-a s obzirom da je američki dolar još uvijek svjetska rezervna valuta s preko 60% svjetske trgovine. Sličnu reakciju centralnih banaka pamtimo iz doba financijske krize 2007./2008. godine, no opseg mjera u kontekstu veličine i segmenata financijskih tržišta koje one obuhvaćaju ne može se ni približno uspoređivati s ovima danas. Zanimljivo je primjerice kako je u ono vrijeme u Sjedinjenim Državama postojala glasna oporba ovakvim mjerama spašavanja gospodarstva, poglavito banaka, uz argument da je to uvod u socijalizam što je za zemlju poput SAD-a nezamislivo (barem je tada bilo). Sada su ove mjere, uz znatnu participaciju fiskalne politike, u okruženju panike zbog globalne pandemije više nego objeručke prihvaćene i posve normalne. Može se reći da je FED još jednom obavio posao: ogromna dolarska likvidnost odmrznula je međubankarska tržišta novca („dollar crunch“), zaustavljen je pad cijena financijske imovine, a sam dolar je u konačnici znatno oslabio u odnosu na početak krize. Dionička tržišta od tada kreću s oporavkom koji je bio gotovo  pravocrtan, a najveći dobitnici su tehnološke kompanije, odnosno Nasdaq indeks. U ovoj gotovo distopiji koju smo proživljavali tijekom karantene, odnosno „novoj normali“ kako joj neki tepaju, upravo su te kompanije prepoznate kao pobjednici koji su u stanju ostvarivati rast i u uvjetima dok je ostatak ekonomije u blokadi.

Osim toga, razlog njihovog impresivnog performansa leži i u činjenici da su te kompanije svojevrsni supstitut za obveznice (bond proxy), odnosno da se radi o long duration trejdu. Možda je na prvu kontra intuitivno da se tehnološki sektor ponaša poput telekom sektora ili komunalija koje rastu  značajnim padom kamata, odnosno prinosa na obveznice s obzirom na visoki dividendni prinos koji nude; ovdje je riječ zapravo o tome da tržište percipira visoke stope rasta i profitabilnosti tih kompanija u daljnjoj budućnosti, a padom dugoročnih kamatnih, odnosno diskontnih stopa modeli prilikom vrednovanja ovih kompanija pokazuju veće vrijednosti.

To bi barem trebao biti fundamentalni razlog njihovog rasta, no što se događa s tehnološkim kompanijama unazad nekoliko tjedana, odnosno dana?

Graf 1: Kretanje indeksa Nasdaq 100

Graf 1 Vorih

Izvor: Bloomberg

Kao što vidimo, unazad tri tjedna Nasdaq 100 indeks zabilježio je rast od cca 15% da bi u svega par dana gotovo izbrisao sve dobitke. Kroz većinu kolovoza svjedočili smo gotovo grozničavoj kupnji i rastu tehnoloških kompanija koje su bez zadrške svakodnevno postizale nove vrhunce, a onda počevši od prošlotjednog četvrtka do ovotjednog utorka izbrisale sve ostvareno.

Što stoji iza ovog iracionalnog naglog rasta, a onda i posljedičnog pada? Na ovu temu Financial Times je objavio vrlo zanimljiv članak:

Graf 2 Vorih

Za sve koji nemaju pristup FT portalu ukratko, Japanski tehnološki konglomerat SoftBank je unazad mjesec dana navodno kupovao derivate, odnosno opcije u vrijednosti od nekoliko milijardi dolara. Konkretno, njegov asset management odjel agresivno je kupovao call opcije, derivate koji vlasniku daju pravo, ali ne i obavezu na kupnju dionice po unaprijed određenoj cijeni u budućnosti na pojedinačne dionice poput Amazona, Applea, Tesle, Googlea i dr. u dosad neviđenim iznosima, što je izazvalo tzv. melt-up, odnosno konstantan rast cijena istih u promatranom periodu.

Graf 2: Nominalni iznos trgovanja izlistanim dioničkim opcijama (mlrd $)

Graf 3 Vorih

Analitičari Goldman Sachsa također primjećuju rekordne iznose u trgovanju call opcijama na dionice, od čega je vidljivo da se 75% volumena odnosi na kratkoročne opcije koje dospijevaju unutar dva tjedna te da se višestruko veći broj tih opcija odnosi na call opcije, što inače nije uobičajeno. Ovo je indikator ogromnog broja malih investitora koji kratkoročno špekuliraju na daljnji rast cijena te su možda i veći faktor snažnog rasta dionica od SoftBanka koji bi ipak trebao biti dugoročniji investitor. Ova dinamika u jednom trenutku je dovela do usporednog rasta VIX indeksa („indeks straha“) i tržišta dionica koji su inače izrazito negativno korelirani (uobičajeno je da VIX indeks raste kada su dionička tržišta u padu).

Graf 3: % kratkoročnih opcija u ukupnom volumenu trgovanja opcijama & call vs. put

Graf 4 Vorih

No, zašto konkretno dominantna kupnja call opcija uzrokuje rast cijena dionica, odnosno koji su to „interni tržišni faktori“ s početka priče? Konkretno, kao i uvijek prilikom svakog trejda mora postojati netko tko je na suprotnoj strani istoga. U ovom slučaju to su dealeri opcija (pretežno velike investicijske banke) koje zapravo svojom aktivnošću kreiraju nove opcije na tržištu i samim time uzimaju izloženost prema kretanjima tržišta. U ovom slučaju prodajom call opcija investitorima banke ostaju izložene prema rastu tržišta te su se primorane štititi, odnosno hedgirati od istoga na način da kupuju dionice kompanija na koje su „ispisale“ opcije. Naravno, nije to isključiv razlog za rast cijena i u dugom investicijskom horizontu nije važan, no ova dinamika je doista bila vidljiva unazad par tjedana. Laički bi se moglo zaključiti da je ovo mehanizam koji sam sebe hrani i može trajati unedogled. Međutim, ovakve ekstremne situacije na tržištu u vidu pozicioniranja tržišnih aktera u pravilu završavaju naglim i dubokim padom cijena kakav gledamo zadnjih para dana. Razlozi naravno mogu biti razni, od toga da prodavatelji opcija dosegnu limite za kupnju dionica na koje su izdali opcije te se počnu hedgirati također kupnjom derivata (mogući razlog zašto VIX raste zajedno s dioničkim indeksom), što dovodi do smanjenja potražnje za dionicama na tržištu; do uobičajenih poput loših vijesti, nekog neočekivanog događaja i sl. No, kod ovakvog ekstremnog pozicioniranja ishod je kratkoročno najčešće ovakav: brza i duboka korekcija cijena dok se stvari ne vrate u ravnotežu.

Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podložan je promjenama. Cjelovit, točan i istinit opis UCITS fondova koji se spominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, možete pronaći na web stranici: www.icam.hr/hr/fondovi gdje su dostupni i Prospekt i Ključne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku. Iznesene informacije, mišljenja, analize, zaključci, prognoze i projekcije isključivo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, držanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude. Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za čiju potpunost i točnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mišljenjima ili informacijama. Rizici povezani s ulaganjem u financijske, novčane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti objašnjeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.


DAVOR VORIH

UPRAVITELJ PORTFELJA
2020-09-10T00:00:00+00:00

Želite investirati? Ne znate kako i gdje? Kontaktirajte nas i mi ćemo sve riješiti.

Javite nam se arrow_forward