Živimo sve duže. Napredak civilizacije, osim što nam je omogućio bolju zdravstvenu skrb, prehranu i standard života, a time i dulju očekivanu životnu dob, omogućio nam je i sistem sustavnog ulaganja kako bismo mogli imati sigurnu i ugodnu starost. Od prve pojave aktuara koji su pomoću analize preživljenja izračunali potrebne anuitete životnih osiguranja kako bi se skupina ljudi mogla udružiti i na taj način statistički raspršiti rizik, milijuni ljudi diljem svijeta uživali su razinu sigurnosti u mirovini neviđenu prije 20. stoljeća. Radnici su se navikli da mirovina omogućuje udobnu starost njima i njihovim supružnicima. Na žalost, današnji čovjek ne može biti tako bezbrižan. Dok dugovječnost ljudi konstantno raste, nacije, poslodavci, lokalne uprave, ali i pojedinci nisu štedjeli dovoljno kako bi ispunili obveze i kriza mirovinskog sustava je pred vratima.
1889. godine, kada je njemački kancelar Otto von Bismarck započeo prvi program socijalne sigurnosti, ideja mirovine bila je potpuna nepoznanica. Kada je socijalna sigurnost 1935. godine uvedena u Sjedinjene Američke Države, predsjednik Roosevelt najavio ju je kao mjeru koja će pružiti „…neku razinu zaštite od siromaštva i neimaštine u starosti“. Danas se u većini razvijenog svijeta mirovina smatra osnovnim pravom radnika.
Demografski trendovi
Napredak medicine produljio je očekivani životni vijek što znači da novac za mirovinu treba trajati znatno duže. Prije stotinu godina osoba rođena u onome što je tada bio razvijeni svijet, mogla je očekivati da će doživjeti 51 godinu – očekivanu starost u Engleskoj. U SAD-u, kada je započeo program socijalne sigurnosti, 65-godišnjak je mogao očekivati kako će živjeti još 12,7 godina i toliko ga je program trebao uzdržavati. Isti taj čovjek danas može očekivati još 20 godina života, odnosno gotovo 50% duže od onoga za što je sustav osmišljen. Istovremeno se mijenja i demografska slika; rast populacije umirovljenika prati i smanjenje radno aktivnog stanovništva. Baby boomers generacija (rođeni od kraja II. svjetskog rata do sredine 60-ih godina) bila je potpora iznimno snažnom rastu svjetskog gospodarstva dok je sazrijevala u drugoj polovici 20. stoljeća. Ta generacija međutim polako odlazi u mirovinu. U kombinaciji s povijesno niskim natalitetom u razvijenom svijetu, ta činjenica znatno utječe na broj radnika po umirovljeniku. Također, zemlje periferije i one s niskim razinama BDP-a koje je iznimno snažno pogodila posljednja recesija, a među kojima je i Hrvatska, muči i problem emigracije, najviše mladog, radno sposobnog i često visoko obrazovanog radnog kadra.
Povijesno kretanje populacije 65+ u Hrvatskoj
Izvor: Državni zavod za statistiku, InterCapital Asset Management
Demografska slika se mijenja
Očekuje se snažan rast populacije od 65+ godina
Izvor: Ujedinjeni narodi, InterCapital Asset Management
Osim demografije, lošoj situaciji mirovinskih sustava diljem svijeta doprinosi i dugi trend pada kamatnih stopa i prinosa na obveznice (koje kao najkonzervativniji oblik ulaganja predstavljaju okosnicu imovine mirovinskih fondova), čime se konstantno umanjuju njihovi budući prinosi.
Prinos 10-ogodišnjih i 30-ogodišnjih američkih i njemačkih obveznica
Izvor: Bloomberg, InterCapital Asset Management
Koliki je to zaista problem? Prema procjenama City Banka, ukupan iznos koji nedostaje u državnim mirovinskim fondova dvadeset najvećih OECD članica u odnosu na njihove buduće obveze iznosi 78.000 milijardi američkih dolara, što je vrijednost gotovo dvostruka veća od 44.000 milijardi USD koliko iznosi ukupni državni dug tih država.
Rupa europskih mirovinskih sustava
Prosječna imovina mirovinskih fondova u Europi (fondova s definiranom naknadom, tj. unaprijed definiranim iznosom mirovine) iznosi 76% njihovih budućih obveza, u što nisu uključene posljedice eventualnih budućih šokova i kriza.
Izvor: Bloomberg, InterCapital Asset Management
Kako bi poduprli prinose i nadoknadili manjak sredstava, mirovinski fondovi diljem svijeta povećali su alokacije u alternativna ulaganja na 24% s razine od 5% 1995. godine. Najveći dio povećanja odnosi se na nekretninska ulaganja, a ostatak na hedge fondove, private equity, sirovine i financijske derivate, čime istovremeno povećavaju i razinu rizika.
Aktivni pristup problemu
Svima je jasno kako situacija budućih umirovljenika nije sjajna. Problema ima mnogo, dok (djelomičnih) rješenja ima tek nekolicina. Objava iznosa nedostatnih sredstava mirovinskih fondova u odnosu na buduće obveze kako bi se podigla svjesnost o problemu, povećanje doprinosa iz plaće ili podizanje granice odlaska u mirovinu može pomoći, međutim, pravo rješenje ovom problemu se ne nazire. Zbog toga je cjeloživotna privatna štednja jedini siguran i odgovoran pristup pojedinca ovom problemu. Ugodna i mirna starost bit će moguća jedino uz preuzimanje inicijative i odgovornosti u vlastite ruke.
Što ranije to bolje, idealno od samog početka radnog vijeka. Kako i koliko, ovisi o sklonosti pojedinca riziku. Možemo prenijeti poruku Benjamina Grahama, štovanog ekonomista i mentora legendarnog investitora Warrena Buffeta, koji u knjizi Inteligentni investitor kaže kako bi se svačija štednja trebala sastojati od obveznica i dionica i to oboje u iznosu od 25% do 75% ukupne štednje. Takvu vrstu alokacije možete ostvariti kroz ulaganje u naše uravnotežene fondove InterCapital Income Plus (ciljana struktura 80% obveznica i 20% dionica) ili InterCapital Balanced (ciljana struktura 40% obveznica i 60% dionica) ili sami možete odrediti omjer ciljanog ulaganja ulažući dio sredstava u naše dioničke, a dio u obvezničke fondove.
Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podložan je promjenama. Cjelovit, točan i istinit opis UCITS fondova koji se spominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, možete pronaći na web stranici: www.icam.hr/hr/fondovi gdje su dostupni i Prospekt i Ključne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku. Iznesene informacije, mišljenja, analize, zaključci, prognoze i projekcije isključivo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, držanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude. Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za čiju potpunost i točnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mišljenjima ili informacijama. Rizici povezani s ulaganjem u financijske, novčane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti objašnjeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.
