Sukladno našoj filozofiji aktivnog investitora, u svibnju smo sudjelovali na investicijskoj konferenciji u Ateni gdje smo se sastali s menadžmentom nekolicine grčkih kompanija. Iako nemamo značajne investicije u Grčkoj, aktivno pratimo tržište i potencijalne investicijske prilike. U ovom tekstu pokušati ćemo ukratko opisati grčku ekonomiju, njenu modernu povijest te njezino tržište kapitala.
Povijest bankrota
Grčka je tijekom svoje novije povijesti (19. st. do danas) bankrotirala pet puta i ukupno je u bankrotu provela 50% vremena svoje neovisnosti. Prvi puta se to dogodilo 1826. tokom rata za neovisnost od Otomanskog carstva na kredite s kojima su financirali rat. Osim toga 1843. i 1860. godine bankrotirali su na kredite dane od Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i Rusije koji su bili namijenjeni razvijanju gospodarstva. Nakon tih događanja Grčka nije bila prisutna na međunarodnim tržištima kapitala sve do kraja 19. stoljeća kada joj se tržište kapitala opet otvorilo. Slijedilo je razdoblje neodgovornog zaduživanja koje je rezultiralo još jednim bankrotom 1894. godine. Zadnji u nizu bankrota dogodio se 1932. godine nakon velike depresije i trajao je sve do 1964. godine. U periodu od 1950. do 1973., znanom kao „Grčko ekonomsko čudo“, grčka ekonomija je rasla u prosjeku 7.7% godišnje. Rast je prije svega bio omogućen zajmovima i kreditima u sklopu „Marshallovog plana“ kao i privlačenjem investicija te razvojem turizma koji je za sobom povukao i značajne infrastrukturne projekte.
Ulazak u eurozonu i kriza 2010. godine
Grčka je 2001. ušla u eurozonu i prihvatila Euro kao svoju valutu. Kao jedan od glavnih uvjeta za ulazak u eurozonu je razina deficita kao postotak BDP-a koja ne smije prelaziti 3%. Kasnijom revizijom utvrđeno je kako je Grčka lažirala podatke i da je deficit bio veći od dozvoljene razine (pogledajte Graf 1). Članstvo u eurozoni osiguralo je Grčkoj znatno povoljnije uvjete financiranja. Potaknuta tom činjenicom, Grčka se krenula značajno zaduživati što je u kombinaciji sa neodgovornom fiskalnom politikom, izbjegavanjem plaćanja poreza i globalnom krizom 2008. rezultiralo teškom recesijom. BDP je od 2008. pao za čak 25%. Prvi paket pomoći osiguran od takozvane „Trojka-e“ koju čine MMF, Europska središnja banka i Europska komisija stiže 2010. Drugi program pomoći lansiran je 2012. i završen 2015. te je bio financiran od strane Europskog fonda za financijsku stabilnost. Trenutno je na snazi treći i vjerojatno zadnji program pomoći koji je grčka vlada zatražila u ljeto 2015. kako bi servisirala svoje obveze i osigurala stabilnost financijskog sustava. Planirano trajanje programa je do kolovoza ove godine. Svaki program pomoći donio je neke mjere štednje („austeritiy measures“) i reforme. Fokus tih mjera stavljen je na fiskalnu konsolidaciju putem povećanja stopa poreza i uspješnosti prikupljanja istih, rezanja troškova javne uprave, smanjenja javne potrošnje i raznih povlastica te privatizacije javnih poduzeća.
Graf 1: Kretanje deficita u razdoblju od 2002. do 2017. godine
Grčka ekonomija i glavne industrije
Danas je Grčka 48. najveća ekonomija svijeta s BDP-om od 194 milijarde dolara (2017.). Čak 80% BDP-a čine usluge i uslužne djelatnosti, dok na industriju otpada 16%. Najveći problemi gospodarstva su velika nezaposlenost, spora i neefikasna birokracija, izbjegavanje poreza, korupcija te slaba globalna konkurentnost. Kao i Hrvatska, Grčka također veliki dio BDP-a (oko 20%) ostvaruje od turizma. Grčka ima dugu tradiciju u prijevozu brodovima stoga ne čudi da čak 15% svjetske tonaže otpada na grčku flotu dok je u broju brodova četvrta na svijetu iza Kine, Japana i Njemačke.
Tržište kapitala
Tamošnje tržište kapitala značajno je naprednije od onih u užoj regiji, što se prije svega vidi u većoj likvidnosti, različitim instrumentima poput izvedenica te širokoj bazi investitora. Tržište prema MSCI klasifikaciji spada među tržišta u razvoju (emerging markets), iako je jedno vrijeme bilo svrstano među razvijena tržišta (developed markets). Nešto više od 20% indeksa čine banke koje su kroz ovo teško razdoblje izgubile značajni dio tržišne kapitalizacije. Na grafu ispod možete vidjeti kretanje grčkog indeksa banaka i grčkog indeksa od 2001. godine. Zadnje su vijesti doduše pozitivne za taj sektor. Rezultati posljednjeg stres testa pokazuju da banke ne bi trebale dokapitalizaciju u najgorem scenariju. Trend pada loših kredita (NPL-ova) u sustavu se nastavlja što bi trebalo biti pozitivno za daljnje kreditiranje. Oko 11% indeksa čini sektor hrane i pića gdje je najveća kompanija Coca-Cola Hellenic koja je ujedno i najzastupljenija dionica u indeksu s 10,8% udjela. Telekom operater Hellenic Telecommunications je druga najzastupljenija kompanija sa 9,4% i predstavlja telekomunikacijski sektor u indeksu. Nadalje, četvrti najzastupljeniji sektor su kapitalna dobra sa 9,0%, a nakon njega je sektor materijala sa 8,5%. Kompanije koje su preživjele ovu dugogodišnju krizu generalno su dobro vođene i imaju zdrave bilance te su u velikoj mjeri fokusirane na izvoz što ih čini relativno otpornima na stanje grčkog gospodarstva.
Graf 2: Kretanje indeksa grčkog dioničkog tržišta, ASE i indeksa grčkih banaka, ASEDTR
Trenutno stanje i pogled unaprijed
Možemo zaključiti da je Grčka tek na početku oporavka koji će velikim djelom ovisiti o reformama i prilagodbama koje ista tek treba napraviti da bi se vratila na veće održive stope rasta. S jedne strane Grčka ima teret golemog duga od oko 180% BDP-a koji je dan (financiran) od strane EU i MMF-a na dugi rok po relativno niskim kamatnim stopama. S druge strane Grčka očekuje izlazak iz trećeg programa paketa pomoći s bitno boljim fiskalnim pokazateljima nakon godina napora da se provedu strukturne reforme te osigura financijska stabilnost sustava. Dosadašnje mjere štednje i fiskalne konsolidacije urodile su plodom. Većina ekonomskih indikatora bilježi višegodišnje poboljšanje. Grčka tako ostvaruje budžetski suficit (vidljivo na Grafu 1), BDP bilježi stope rasta (Graf 3), a nezaposlenost je pala sa najveće razine od 28% sredinom 2013. na trenutnih oko 20%. Indeksi raspoloženja rastu u posljednje 3 godine, turizam se ubrzano oporavlja u posljednjih 5 godina te je u 2017. ostvaren rast dolazaka turista od 9.7%, a očekuje se i nastavak istog trenda koji će dodatno osnažiti gospodarstvo. Osim toga Grčka se vratila i na međunarodno tržište kapitala prošle godine nakon 3 godine izbivanja dok je prinos na obveznice u padu što ukazuje na veće povjerenje investitora u kreditnu sposobnost zemlju (Graf 4).
Graf 3: Stopa rasta BDP-a
Graf 4: Kretanje prinosa na desetogodišnje grčke obveznice (u postocima)
U svakom slučaju čini se da u Grčkoj postoji potencijal daljnjeg oporavka ekonomske aktivnosti koji bi trebao biti potpora dioničkom tržištu i njenim glavnim sastavnicama koje su u posljednjih desetak godina preživjele i pokazale otpornost u uvjetima teške recesije. Uz očekivani nastavak pozitivnih kretanja i dalje ćemo pomno pratiti ovo tržište i njegove prilike.
InterCapital Asset Management upravlja s čitavim rasponom
investicijsklih fondova od konzervativnijih prema manje konzervativnim
fondovima:
InterCapital Bond obveznički fond
InterCapital Global Bond obveznički fond
InterCapital Dollar Bond obveznički fond
InterCapital Income Plus poseban fond
InterCapital Balanced mješoviti fond
InterCapital SEE Equity dionički fond
InterCapital Global Equity dionički fond
Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podložan je promjenama. Cjelovit, točan i istinit opis UCITS fondova koji se spominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, možete pronaći na web stranici: www.icam.hr/hr/fondovi gdje su dostupni i Prospekt i Ključne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku. Iznesene informacije, mišljenja, analize, zaključci, prognoze i projekcije isključivo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, držanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude. Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za čiju potpunost i točnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mišljenjima ili informacijama. Rizici povezani s ulaganjem u financijske, novčane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti objašnjeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.