Postepena najavljena normalizacija kamatnih stopa u Eurozoni je uslijed usporavanja ekonomskog rasta, odnosno povećanog rizika od recesije ostavljena za neka buduća, „sretnija“ vremena. Investitori su suočeni s prolongiranim niskim povratima na kapital poglavito kroz tradicionalne oblike štednje poput bankarskog depozita, ali i investiranja u instrumente s fiksnim prinosima, odnosno obveznice. Kao što znamo, stanje prolongirano niskih kamatnih stopa odražava se na investicijske klase poput spomenutih obveznica i dionica, ali i alternativnih oblika štednje kao što su nekretnine, plemeniti metali pa i u zadnje vrijeme popularne kriptovalute.
Ovaj blog će ipak biti posvećen klasičnoj investicijskoj temi, a to su dionice, i to one s visokim dividendnim prinosom kao jednom obliku štednje koja dugoročno može biti superiornija u odnosu na druge alternative. U razvijenim zemljama uobičajena je investicijska strategija investiranje u dionice, odnosno kompanije koje isplaćuju stabilne dividende te reinvestiranje istih u kupnju novih, odnosno dodatnih dividendnih dionica (slična filozofija kao i kod reinvestiranja kupona kod obveznica te vremenom dolazi do efekta ukamaćivanja). Uglavnom je pravilo da su kompanije koje konzistentno isplaćuju dividende zrele i financijski stabilne te generiraju dovoljno novčanog toka iz operativnog poslovanja za daljnje investiranje u vlastito poslovanje, ali i isplatu značajnog dijela svojim dioničarima. Dodatno, takve kompanije su manje volatilne u usporedbi sa širim dioničkim tržištem te u tom smislu nalikuju investiciji u obveznice.
Međutim, investiranje u dividendne dionice nosi sa sobom značajne rizike kojih investitori trebaju biti svjesni prije nego što se upuste u isto. Jedna od najčešćih grešaka je odabir dionice isključivo po kriteriju visine dividende koju kompanija trenutno isplaćuje, odnosno visini dividendnog prinosa (dividendni prinos = iznos dividende / cijena dionice). S obzirom da je u osnovi ipak riječ o izlaganju dioničkim tržištima, investitori moraju uzeti u obzir ukupan prinos koji proizlazi iz ovakve investicije, a to je primitak dividende i eventualni kapitalni dobitak, odnosno gubitak iz kretanja cijene dionice. Idealno, dividendni prinos uz kapitalnu aprecijaciju, odnosno rast cijene dionice tvorio bi savršenu investicijsku strategiju, što naravno nije jednostavno postići i potrebno je intenzivno fundamentalno poznavanje, odnosno istraživanje kompanije u koju se investira. No, ukoliko želimo kreirati portfelj dividendnih dionica, nekoliko osnovnih pokazatelja nam može pomoći. Prvenstveno, umjesto fokusiranja na trenutnu razinu dividende (koja može biti vrlo izdašna) dobro je istražiti prošlu dividendnu politiku kompanije, odnosno povijest isplata dividendi unazad nekoliko do posljednjih 20 godina. Kao pokazatelj „financijskog zdravlja“ kompanije poželjno je da ista kontinurano kroz povijest podiže stopu isplate dividende (recimo za očekivanu stopu inflacije) te da isplaćuje dividendu iz ostvarenog slobodnog novčanog toka. Ovo posljednje iznimno je važno s obzirom na pojavu tzv. „dividendnih zamki“ za investitore gdje su mnoge kompanije nudile atraktivne dividendne prinose, no u biti su koristile iznimno niske kamatne stope kako bi financirale isplatu dividende kroz uzimanje dodatnog duga.
Također, iznimno visoke trenutne dividende mogu biti loša dugoročna investicija s obzirom da kompanije mogu koristiti ostvarene zarade na različite načine, a svakako je najpoželjniji investiranje u projekte koji će omogućiti rast prihoda i zarada u budućnosti. Također, uz isplatu dividende kompanije mogu provoditi programe otkupa vlastitih dionica što je optimalnije za investitore iz poreznog aspekta. Rast budućih zarada prvenstveno, ali i otkup vlastitih dionica pozitivno utječu na kretanje cijene dionice, a upravo je to uz dividendni prinos idealna situacija za investitora.
Od ostalih rizika valja spomenuti potencijalnu nedovoljnu diverzifikaciju unutar portfelja, odnosno preveliku izloženost pojedinim sektorima. Naime, tradicionalno postoje sektori koji isplaćuju više dividende od tržišnog prosjeka što može dovesti do prevelike koncentracije u iste. Dobar primjer ovakvih sektora koji uobičajeno isplaćuju više dividende su financijski ili naftni. Nepovoljan razvoj događaja na tržištu (bankovna kriza ili snažan pad cijene nafte) može uzrokovati znatno veće gubitke od tržišnog prosjeka, a ponekad i dovesti do situacija gdje dionička tržišta rastu, no specifični sektor trpi gubitke (pad cijene nafte može imati pozitivne efekte na ostatak ekonomije, no loš je za naftni sektor).
Za kraj, vraćamo se na početak priče. Dodatni značajan rizik ovoj investicijskoj strategiji predstavljao bi nagli rast kamatnih stopa koji bi dividendni prinos učinio manje atraktivnim za investitore s obzirom na preuzeti rizik, no trenutno bi to bila značajna devijacija od svakodnevice na financijskim tržištima.
Investitori koji žele uložiti u dionice, ali iz nekog razloga (nedostatak vremena, novca, specifičnih znanja i vještina) odgađaju tu odluku, kroz investicijske fondove mogu na jednostavan način uložiti u veći broj dionica i tržišta i pritom ostvariti primjerenu diverzifikaciju ulaganja, kako geografsku, tako i sektorsku te onu između zrelih i rastućih dividendnih dionica. Za ulaganje u globalne dionice bismo istaknuli fond InterCapital Global Equity, te InterCapital SEE Equity za investiranje u regionalna tržišta, dok je InterCapital Balanced kao uravnoteženo ulaganje u globalne dionice i obveznice za one ulagače koji nisu skloni višem riziku klasičnih dioničkih fondova.
Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podložan je promjenama. Cjelovit, točan i istinit opis UCITS fondova koji se spominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, možete pronaći na web stranici: https://icam.hr/investicijski-fondovi/ gdjesu dostupni i Prospekt i Ključne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku. Iznesene informacije, mišljenja, analize, zaključci, prognoze i projekcije isključivo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, držanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude. Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za čiju potpunost i točnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mišljenjima ili informacijama. Rizici povezani s ulaganjem u financijske, novčane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti objašnjeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.