Digitalni euro

Ideja o uvođenju digitalne valute nesumnjivo je dobila pozornost središnjih banaka širom svijeta. Razlog tome je digitalizacija ekonomija i rastuće preferencije građana za digitalnim plaćanjem. Teoretski koncept digitalnih valuta (eng. CBDC odnosno „Central bank digital currency“) tu je već nekoliko godina, a u zadnje vrijeme sve više centralnih banaka razmišlja i procjenjuje primjenu u praksi. U ovom blogu ćemo se primarno fokusirati na potencijalno uvođenje digitalnog eura, koje bi posljedice mogle proizaći iz toga i kako napreduje razvoj nekih od ostalih digitalnih valuta.

Digitalni euro bio bi samo još jedan način opskrbe eurom s konvertibilnošću jedan za jedan s ostalim oblicima poput novčanica, depozita komercijalnih banaka i pričuva središnje banke. Ideja digitalne valute je pružanje bržeg, jeftinijeg i efikasnijeg sustava plaćanja kako u Eurozoni tako i u inozemstvu s primarnim ciljem više razine sigurnosti i zaštite klijenata od dosadašnjih načina plaćanja.

Sam mehanizam prijenosa digitalnog eura odvijao bi se na jedan od dva moguća načina:

• Prvi način prijenosa bi bio putem online računa gdje bi digitalna valuta bila pohranjena. Budući da bi se ovakvom načinu odvijanja platnog prometa pristupalo s računala, mobitela ili nekog trećeg uređaja, krucijalna je internetska veza bez koje transakciju ne bi bilo moguće provesti. Osim spomenute internetske veze, veliku će važnosti predstavljati i treća strana koja će vršiti verifikaciju transakcija putem sustava u kojem su pohranjeni digitalni identiteti. Centralne bi banke, kao izdavatelji online računa i digitalnih valuta, mogle kontrolirati platni promet i tok transakcija.
• Drugi način prijenosa bi bio putem uređaja koji bi funkcionirali po principu pametnih kartica. Za razliku od prvo spomenutog prijenosnog mehanizma, internetska veza za plaćanje putem uređaja ne bi bila presudna s obzirom na to da bi uređaji morali imati kompatibilne značajke za funkcioniranje bez internetske veze. Također, ovakav sustav ne zahtijeva pristup identitetu korisnika što omogućuje visoku razinu privatnosti. Važno je napomenuti da odsutnost verifikacije od treće strane znatno povećava mogućnost potencijalnih hakerskih napada i krivotvorenja. Osim toga, korisnici moraju znati svoj privatni ključ ili bi mogli izgubiti pristup svojim sredstvima. Kao takav, CBDC temeljen na tokenima mogao bi se smatrati sličnim gotovini.

Budući da bi sve metode plaćanja prvenstveno trebale zadovoljiti očekivanja i potrebe društva te biti uvriježene kao sigurna metoda plaćanja, Europska središnja banka (ECB) je provela anketu među građanima raznih profesija kako bi se identificirale temeljne značajke digitalnog eura koje su primarne za zadovoljavanje potreba. Među najvažnijim se navode privatnost, sigurnost i široka uporabljivost digitalne valute koje će ECB zasigurno uzeti u obzir u daljnjim fazama razvoja.

Izvor: ECB; Eurosystem report on the public consultation on a digital euro

Središnje banke i faze razvoja digitalnih valuta

Kako bi odgovorile na ubrzanu digitalizaciju i rast tržišta kriptovaluta, središnje banke diljem svijeta ubrzavaju svoje aktivnosti vezane uz uspostavu digitalnih valuta. Prema izvješću Banke za međunarodna poravnanja (BIS), 86% od 65 ispitanih središnjih banaka provodi neku vrstu aktivnost vezane uz digitalne valute – bilo da je riječ o istraživanju ili izradi koncepta, dok 15% ispitanih ide u smjeru pilot projekta.

Kao lidera i zemlju s najnaprednijim razvojem digitalnih valuta važno je spomenuti Kinu. Još u travnju 2020. Kina je provela pilot program s digitalnom valutom u četiri grada, dok se do kolovoza 2020.  pilot program proširio na 28 većih gradova. S ciljem široke upotrebe digitalnih valuta do 2022., Narodna banka Kine i monetarna uprava Hong Konga započele su istraživanje prekogranične upotrebe digitalne valute.

Švedska središnja banka pokrenula je pilot projekt digitalne valute u veljači 2020. godine. Budući da je Švedska država s najmanjom količinom gotovine u upotrebi, to je potaknulo državu na još brže istraživanje digitalne valute E-Kruna. Do sada je pilot projekt E-Kruna simuliran u okviru središnje banke, a u sljedećoj će se fazi projekt proširiti na komercijalne banke.

Američka centralna banka (FED) oformila je radne skupine za istraživanje upotrebe, utjecaja i izvedivosti digitalne valute. Gotovo su dva prototipa sistema plaćanja vezanih uz digitalnu valutu pri samom kraju te se isti planiraju završiti u jesen 2021. Za sam su projekt zaduženi službenici FED-a i MIT-a.

Zanimljivo je spomenuti da postoji već jedna aktivna digitalna valuta pod nazivom „pješčani dolar“. Nakon nekoliko godina istraživanja i razvoja lansirali su ju Bahami. Budući da je područje Bahama rašireno na preko 700 otoka, komercijalnim bankama je neisplativo imati bankomate i poslovnice na udaljenim i slabo naseljenim otocima. Kako su prirodne nepogodne česte na takvom području (npr. uragan Dorian), troškovi održavanja bankomata i poslovnica su jako visoki te se često dešava da stanovništvo nema pristup financijskim uslugama. Kako bi takvom stanovništvu omogućili pristup financijskim uslugama te s težnjom za modernizacijom sustava plaćanja, središnja banka je uvela digitalnu valutu.

Potencijalne posljedice uvođenja

Uvođenje digitalnog eura moglo bi utjecati na transmisijski mehanizam monetarne politike i imati negativan utjecaj na financijsku stabilnost, primjerice umanjivanjem posredničke uloge banaka te utjecajem na nerizične kamatne stope. Ovisno o svojim karakteristikama kao obliku ulaganja, mogao bi potaknuti deponente da svoje depozite u komercijalnim bankama prebace u centralnu banku. U takvom scenariju troškovi financiranja banaka bi mogli porasti što bi kao posljedicu imalo povećanje kamatnih stopa na kredite umanjujući volumen kreditiranja u gospodarstvu.

Nadalje, investitori bi mogli supstituirati imovinu poput državnih obveznica s digitalnim eurom što bi naravno imalo izravan utjecaj na nerizične kamatne stope i neizravan na klase imovine drugačijeg rizika. Osim utjecaja na kamatne stope, velika cirkulacija digitalnog eura izvan Eurozone bi mogla utjecati i na tečaj eura.

Ključno za daljnji razvoj bit će adresiranje navedenih izazova kako bi se spriječile negativne posljedice uvođenja. Angažiranost velikog broja centralnih banaka oko razvoja kao i trend digitalizacije svega oko nas ukazuje da postoji velika vjerojatnost da ćemo prije ili kasnije vidjeti nekakav oblik ne samo digitalnog eura nego i ostalih svjetskih valuta.
Kako kao i uvijek pratimo sve trendove, tako ćemo pratiti i daljnje razvijanje situacije i potencijalne implikacije uvođenja digitalnih valuta na tržište te ćemo u skladu s tim prilagođavati strategije svih naših fondova kako bi i dalje nastavili isporučivati zadovoljavajuće prinose za sve naše investitore.

Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podložan je promjenama. Cjelovit, točan i istinit opis UCITS fondova koji se spominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, možete pronaći na web stranici: www.icam.hr/investicijski-fondovi gdje su dostupni i Prospekt i Ključne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku. Iznesene informacije, mišljenja, analize, zaključci, prognoze i projekcije isključivo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, držanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude. Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za čiju potpunost i točnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mišljenjima ili informacijama. Rizici povezani s ulaganjem u financijske, novčane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti objašnjeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.