Statistike pokazuju nastavak trenda rastuće popularnosti ETF-ova u odnosu na klasične fondove, ali i promjene unutar samih njih. Dok je do prije desetak godina ETF podrazumijevao pasivno investiranje, danas četvrtina globalnih uplata ide u aktivne. Pripremili smo vam priču kroz nekoliko zanimljivih grafova.
Amerika, kao tradicionalni predvodnik financijskih trendova, najbolje oslikava koliko su značajni ETF-ovi postali. U preko 10 godina su svaku završili s neto uplatama (investitori su više kupovali, nego prodavali ETF-ove). To nije slučaj za klasične (eng. mutual) fondove, koji u istom periodu uglavnom bilježe isplate.
ETF-ovi su u 2024. probili i rekord iz 2021. uz neto uplate koje su prvi put prešle bilijun dolara (eng. trillion). Rastu popularnosti je svakako pridonio i Bitcoin ETF.
ETF-ovi su tako brzo rastući da su u 10 godina udvostručili svoj udio u ukupnim fondovima u Americi na trećinu.
Pasivizacija i ETF-izacija idu ruku pod ruku. No, to ne mora nužno biti tako i ubuduće. Velik dio tradicionalnih fondova je preuzeo pasivnu strategiju, zbog čega je udio imovine kojim se upravlja pasivno u SAD-u još 2023. premašio 50%.
Da ih se može koristiti i u aktivnim strategijama ETF-ovi dokazuju činjenicom da je udio uplata u takve u 2024. dosegao četvrtinu. Uglavnom se radi o obvezničkim strategijama za kojima je potražnja naglo narasla s rastućim kamatnim stopama.
Iako u ukupnim iznosima manja od Amerike, slične trendove bilježi i Europa. Tako je krajem 2024. ukupna imovina kojom upravljaju ETF-ovi listani u Europi skoro dosegnula 2 bilijuna eura.
Neto uplate su također skromnije od američkih, ali i tu je oboren rekord u 2024.
Iako bi povećana potražnja za fondovima (pogotovo dioničkim) u teoriju gospodarstvu trebala donijeti veći rast (jer kompanije mogu lakše doći do kapitala potrebnog za investicije), Europa se nosi sa zanimljivim trendom – Europljani uglavnom biraju ETF-ovi koji ulažu izvan Starog kontinenta (Amerika i ostatak svijeta). Dio razloga vjerojatno leži u činjenici da u Americi prepoznaju više prilika, većinu inovacija, predvodništvo u AI-u i slično.
Ipak, dio razloga vjerojatno leži i u činjenici da Europa nije toliko protkana raznim ETF strategijama, kao što je to slučaj u SAD-u. U Europi još uvijek ima segmenata tržišta (poput nekih cijelih zemalja) u koje se uopće ne može uložiti kroz ETF-ove. Do pojave InterCapital-ovih ETF-ova, takva je bila i situacija u Hrvatskoj i Sloveniji, dok je Rumunjska imala samo jedan ETF. Naš cilj je stoga i ove godine ponuditi još novih ETF-ova, o čemu ćete više saznati uskoro!
PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER send