Robe kao predvodnici rasta u narednom periodu
Robe (commodity) su zasebna vrsta imovine čiji su povrati nekorelirani sa povratima na klasične oblike imovine poput dionica ili obveznica. One su uglavnom sirovi materijali sa primjenom u proizvodnji potrošačkih i industrijskih dobara.
U narednom periodu koji će biti obilježen višim kamatnim stopama i (stabilnom) višom inflacijom, investiranje u commodity ima velik potencijal ostvarenja pozitivnih prinosa u dugom roku. Detalje o razlozima njihovog velikog potencijala u narednom periodu pročitajte u nastavku kroz nekoliko cjelina.
Čeka li nas super ciklus na tržištu roba u godinama pred nama?
Dugoročni fundamentalni trendovi
Dugoročni robni ciklusi
Dugi period podinvestiranosti
Energetska tranzicija VS sigurnost energetske opskrbe
Zašto InterCapital Commodity Strategy?
Čeka li nas super ciklus na tržištu roba u godinama pred nama?
Super ciklus se može definirati kao održivi period ekspanzije, uglavnom podržane snažnim rastom potražnje za pojedinim proizvodima i uslugama. Snažna potražnja bi svakako trebala utjecati i na rast cijena, no to ne znači da ciklus neće biti obilježen volatilnošću.
Iz tog razloga savjetujemo duži vremenski horizont ulaganja kako bi se povećala vjerojatnost ostvarivanja višeg prinosa tijekom super ciklusa.
Dugoročni fundamentalni trendovi
Dugoročni fundamentalni trendovi koji upućuju na super ciklus na tržištu roba su:
- Rast svjetske populacije – UN procjenjuje se da će svjetska populacija sa trenutnih 8 milijardi narasti do 9,7 milijardi do 2050. Glavni predvodnici rasta svjetske populacije su tržišta u razvoju.
- Deglobalizacija – pandemija i energetska kriza pokazali su loše strane globalizacije. Države će u narednom ciklusu preseliti proizvodnju bliže mjestu krajnje potrošnje. To će potaknuti snažnije investiranje u energetsku i proizvodnu infrastrukturu radi samodostatnosti. Očekuje se rast cijena pojedinih proizvoda i usluga.
- Održivost – subvencioniranje održivosti i ESG politika rezultiralo je podinvestiranjem u klasične izvore energije u prethodnom ciklusu. Smanjenja ponuda će u narednom ciklusu rezultirati višim cijenama roba.
- Novi makroekonomski režim – nakon dugog ciklusa umjerenosti kamatnih stopa i inflacije očekujemo zaokret. Naredni ciklus bi trebao biti obilježen inflacijom iznad ciljanih razina centralnih banaka te posredno i višim kamatnim stopama.
Dugoročni robni ciklusi
Nakon isticanja bitnih dugoročnih trendova koji bi trebali obilježiti naredno razdoblje valjalo bi ga smjestiti u kontekst dugoročnih ciklusa. Na grafici niže prikazana su četiri faze dugoročnog commodity ciklusa.
Prva faza, faza manjka ponude, obilježena je nedostatnom ponudom roba, visokim cijenama roba te visokom inflacijom, višim kamatnim stopama u odnosu na prethodnu fazu. U drugoj fazi, fazi rastućih investicija, visoka cijena roba i viši povrati na investicije motiviraju proizvođače roba da snažnije investiraju. Snažnije investiranje u proizvodnju se odražava na rast ponude roba tek u dugom roku stoga je i druga faza obilježena neto potražnjom.
U trećoj fazi, fazi stabilnosti, imamo uravnoteženu ponudu i potražnju roba. Dolazi do pada inflacije i kamatnih stopa. Tijekom četvrte faze, faze podinvestiranosti, niske cijene roba utječu na neatraktivnost prinosa od investiranja u robe. Dolazi do smanjenja investicija u energetsku opskrbu i proizvodne kapacitete. Rast raspoloživog dohotka utječe na rast potražnje.
Trenutno se nalazimo u prvoj fazi, fazi manjka ponude. Upravo tu fazu identificiramo kao najbolji trenutak za izlaganje tržištu roba, odnosno ta faza je ujedno i početak super ciklusa.
Graf 1: Dugoročni robni ciklusi
Izvor: Goldman Sachs Research
Dugi period podinvestiranosti
Period podinvestiranosti u energetsku opskrbu obično prethodi super ciklusu. Na grafu niže vidimo apsolutan iznos godišnjih investicija u energetsku opskrbu u posljednjih 7 godina.
U tom period, u fokusu je bila ESG politika. Subvencionirane i poticane su investicije u obnovljive izvore energije. Obnovljivi izvori energije su čist i više ekološki izvor energije od fosilnih goriva, međutim treba napomenuti kako obnovljivi izvori energije mogu biti nesigurni po pitanje opskrbe. Obnovljivi izvori energije uglavnom koriste vremenske uvjete (sunce, vjetar, tok vode itd.) za generiranje energije.
U uvjetima kad imamo nepovoljne vremenske uvjete (suša, nedostatak sunca ili vjetra) iz obnovljivih izvora ne dobivamo dostatno energije za opskrbu. Jednako tako, energetska tranzicija odnosno izgradnja infrastrukture obnovljivih izvora energije zahtjeva veliku potrošnju energije (fosilnih goriva) i veliku količinu industrijskih metala.
Energetska tranzicija je jedan od glavnih argumenata zbog kojeg će porasti potražnja za industrijskim metalima u narednom ciklusu. S druge strane, fosilna goriva osiguravaju sigurnu i kontinuiranu opskrbu. U grafu niže vidljivo je kako apsolutan iznos investicija u fosilna goriva opada. Godišnji iznos investicija u fosilna goriva u 2021. godini bio je 29% niži u odnosu 2017. godinu.
Bitno je spomenuti kako propuštena investicija u energetsku opskrbu ne može biti nadoknađena u kratkom roku. Duži period podinvestiranosti dovodi do nesigurnosti opskrbe energijom te do rasta cijena energenata. Nadoknada podinvestiranosti zahtjeva značajno veća ulaganja u opskrbu u narednom razdoblju kako bi u duljem roku opskrba energijom bila sigurna.
Upravo je ovo jedan od glavnih razloga na kojem temeljimo optimizam oko izvedbe roba u narednom ciklusu. Nominalni rast investicija u obnovljive izvore energije, koji je vidljiv na grafu niže, nije nadomjestio nedostatak investicija u fosilna goriva. Razlog je puno veća efikasnost proizvodnje energije jedne novčane jedinice investirane u fosilna goriva u odnosu na jednu novčanu jedinicu investiranu u obnovljive izvore energije.
Graf 2: Globalne investicije u energetsku opskrbu od 2015. do 2021.
Izvor: World Energy Outlook 2022 – International Energy Agency
Šira populacija često ne shvaća koliko smo zapravo ovisni o fosilnim gorivima, misleći kako će čisti izvori energije u jednom trenutku u potpunosti zamijeniti fosilna goriva. Svjetska opskrba energijom je uvelike ovisna o fosilnim gorivima. International Energy Agency, najrelevantnija svjetska energetska agencija, je u svojim dugoročnim prognozama navela kako će fosilna goriva 2050. godine činiti preko 60% u ukupnoj ponudi energije.
Kao što je vidljivo na grafu niže, očekuje se relativno smanjenje udjela fosilnih goriva u energetskoj opskrbi čiju bi ulogu postepeno trebali preuzimati obnovljivi izvori energije. Ista agencija prognozira kako će obnovljivi izvori energije 2050. godine činiti blizu 30% u ukupnoj ponudi energije. To ne znači da nominalno nećemo vidjeti porast opskrbe fosilnim gorivima, budući da se očekuje rast ukupne ponude energije.
Graf 3: Udio ponude fosilnih goriva i obnovljivih izvora energije u energetskom miksu od 2010. od 2050. godine
Izvor: World Energy Outlook 2022 – International Energy Agency
Energetska tranzicija VS sigurnost energetske opskrbe
Snažan utjecaj na cijene roba ima geopolitika. Geopolitička neizvjesnost često dovodi do snažnog rasta cijena roba. Invazija Rusije na Ukrajinu je rezultirala snažnim rastom cijene energenata i cijene hrane. Uz navedeni primjer postoji još dosta geopolitičkih neizvjesnosti koje bi u budućnosti mogle odrediti kretanje cijene roba. Neki od primjera su sankcije Irana i Venezuele, sukob SAD i Kine.
Budući da se većina roba proizvodi na tržištima u razvoju gdje je politička situacija neizvjesna, smatramo kako bi opskrba pojedinim robama u nekim trenucima mogla biti pod pritiskom. To je još jedan od argumenata koji ide u prilog robnom super ciklusu. U situaciji nedostatka ponude roba uzrokovane poremećajem u opskrbnim lancima nakon izbijanja pandemije te invazijom Rusije na Ukrajinu dovedena je u pitanje energetska tranzicija.
Nedostatnost roba će dio investicija preusmjeriti iz energetske tranzicije u sigurnost energetske opskrbe. U oba scenarija vidimo pozitivne efekte za tržište roba. U slučaju recesije i pada potražnje za robama, ponuda i potražnja će se uravnotežiti što će negativno utjecati na cijene roba. Međutim, u tom scenariju očekujemo značajne investicije u energetsku tranziciju koja iziskuje ogromne količine industrijskih metala i energenata.
U drugom scenariju, scenariju sigurnosti energetske opskrbe, vidimo značajne investicije kako bi nadoknadili dugi period podinvestiranosti. U tom scenariju ponuda roba bi trebala rasti u dugom roku te se uravnotežiti s potražnjom za robama. Za kraj, možemo reći kako se nalazimo u ciklusu neizvjesnosti robne opskrbe koji bi trebao potrajati te pružiti solidnu priliku za izlaganje tržištu roba.
Zašto InterCapital Commodity Strategy?
Uzevši u obzir sve prethodno navedeno, za očekivati je da će tržište roba (commodity) predvoditi rast u narednim godinama. Upravo stoga smo pokrenuli InterCapital Commodity Strategy fond koji će ponuditi svima mogućnost ulaganja u diverzificiranu košaricu ključnih roba.
Izloženost tržištu uvijek valja gledati kao dio vašeg šireg portfelja investicija (fondova) kao idealnu nadopunu postojećeg portfelja, pogotovo u vremenima povišene inflacije
Za detalje o navedenom fondu kao i o ostatku palete naših proizvoda, pozivamo vas da se prijavite na 1 na 1 sastanak ili nam se obratite mailom na prodaja@intercapital.hr.
Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podložan je promjenama.
Cjelovit, točan i istinit opis UCITS fondova koji se spominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, možete pronaći na web stranici: www.icam.hr/investicijski-fondovi gdje su dostupni i Prospekt i Ključne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku.
Iznesene informacije, mišljenja, analize, zaključci, prognoze i projekcije isključivo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, držanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude.
Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za čiju potpunost i točnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mišljenjima ili informacijama.
Rizici povezani s ulaganjem u financijske, novčane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti objašnjeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.
PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER send
