Kako ulazimo u posljednje tromjesečje godine, svi su pogledi uprti u nadolazeće predsjedničke izbore u Sjedinjenim Američkim Državama. S manje od mjesec dana do dana izbora, utrka između potpredsjednice Kamale Harris i bivšeg predsjednika Donalda Trumpa i dalje je vrlo neizvjesna. Ishod ovih izbora mogao bi oblikovati smjer ključnih politika u različitim industrijama, uključujući trgovinu, korporativno oporezivanje i regulaciju, što bi moglo značajno utjecati na financijska tržišta.
U ovom izdanju investicijskog kompasa istražit ćemo moguće scenarije ishoda izbora, razgovarati o tome kako bi ti ishodi mogli utjecati na vaše investicije, te pružiti smjernice o tome kako upravljati ovim razdobljem neizvjesnosti, dok pritom održavate dugoročnu perspektivu.
Scenariji izbora i njihov utjecaj na tržište
Podijeljeni Kongres: Najizgledniji scenarij
Iako je predsjednička utrka neizvjesna, trenutne ankete sugeriraju veću vjerojatnost podijeljenog Kongresa, pri čemu se Republikancima predviđa kontrola nad Senatom, dok su šanse da Demokrati osvoje Zastupnički dom veće. Podijeljena vlada ograničila bi zakonodavne mogućnosti budućeg predsjednika, smanjujući vjerojatnost velikih promjena u politikama, posebno u područjima poput korporativnog oporezivanja i regulatornih reformi. S investicijske perspektive, ovaj scenarij smatra se tržišno prilično neutralnim, s minimalnim poremećajima u postojećim gospodarskim politikama i ograničenim utjecajem na dionice.
Pobjeda Harris uz podijeljeni Kongres: Stabilnost s manjim prilagodbama
Ako potpredsjednica Harris pobijedi na izborima, možemo očekivati nastavak mnogih politika koje su započete tijekom aktualne administracije, uključujući Zakon o infrastrukturi (Bipartisan Infrastructure Law), Zakon o smanjenju inflacije (Inflation Reduction Act) i Zakon o čipovima i znanosti (CHIPS and Science Act). Ove politike nastavit će poticati deglobalizaciju i vraćanje proizvodnje u SAD, što će pozitivno utjecati na sektore poput industrije, tehnologije i obnovljivih izvora energije, koji se oslanjaju na vladine subvencije i poticaje za promicanje domaće proizvodnje i održive energije.
Međutim, Harris će vjerojatno nastojati provesti ciljane reforme u trgovinskoj politici i korporativnom oporezivanju. Iako prijedlog za povećanje korporativne porezne stope na 28% možda neće imati podršku podijeljenog Kongresa, kompanije u sektorima poput tehnologije, obnovljivih izvora energije i infrastrukture mogle bi i dalje imati koristi od postojećih poticaja.
Trumpova pobjeda uz republikansku većinu: Veća volatilnost i promjene u politikama
U slučaju Trumpove pobjede i republikanske kontrole Kongresa, mogli bismo vidjeti značajnije promjene u politici, osobito u područjima trgovine, regulacije i oporezivanja. Trumpovi planovi za povećanje carina na uvoz, osobito iz Kine, mogli bi povećati troškove proizvodnje u industrijama koje se oslanjaju na globalne opskrbne lance, poput proizvodnje, tehnološke opreme i maloprodaje. Povećane carine mogle bi također izazvati inflatorne pritiske, što bi moglo smanjiti potražnju u sektorima kao što su automobilska industrija i elektronička oprema.
Osim toga, Trumpov fokus na deregulaciju i niže poreze mogao bi pogodovati sektorima poput financija, energetike i avijacije. Banke bi mogle dobiti olakšanje od strožih regulatornih mjera uvedenih pod Bidenovom administracijom, dok bi energetske kompanije mogle imati koristi od ukidanja ekoloških propisa. Međutim, potencijalni porast geopolitičkih rizika i trgovinskih napetosti mogao bi uzrokovati kratkoročne poremećaje, osobito za sektore izložene međunarodnim tržištima.
Ključna područja na koja treba obratiti pozornost
Trgovinska politika: Carine i globalni odnosi
Oba kandidata jasno su najavila čvrst stav prema trgovini, s naglaskom na zadržavanje ili povećanje carina. Trump je najavio ponovno uvođenje carina, posebno ciljajući Kinu, s mogućim carinama do 60% na kineski uvoz i 10% na druge trgovinske partnere. U međuvremenu, Harris je izrazila podršku za ciljane carine, osobito na proizvode poput električnih vozila i solarnih panela, s ciljem zaštite američke industrije.
Za investitore, ključna poruka je da su carine značajan rizik bez obzira na ishod izbora. Carine bi mogle povećati troškove za industrije koje se oslanjaju na uvoz, poput visoke tehnologije (poluvodiči, elektronika), proizvodnje (automobilska industrija, zrakoplovstvo) i maloprodaje (potrošačka roba). Tvrtke usmjerene na vraćanje proizvodnje u SAD, uz podršku vladinih politika poput CHIPS Act-a, mogle bi imati konkurentsku prednost, dok bi one koje se oslanjaju na uvoz mogle osjetiti pritisak na marže.
Korporativno oporezivanje: Moguće prilagodbe
Korporativno oporezivanje jedno je od najvažnijih područja politike koje treba pratiti. Harris je predložila povećanje korporativne porezne stope na 28%, dok Trump želi dodatno smanjiti poreze, moguće čak i na 15% za određene industrije poput domaće proizvodnje. Iako bi podijeljeni Kongres mogao ograničiti bilo kakve drastične promjene, porezna politika ostaje ključan čimbenik koji utječe na profitabilnost kompanija.
Bilo kakve promjene u korporativnim poreznim stopama imale bi izravan utjecaj na rast dobiti. Na primjer, kompanije u sektorima poput tehnologije i zdravstva, koje su imale koristi od nižih poreza pod Trumpovom administracijom, mogle bi se suočiti s pritiskom na dobit ako se korporativni porezi povećaju. S druge strane, kompanije koje imaju koristi od vladinih poticaja u obnovljivim izvorima energije ili infrastrukturi mogle bi i dalje uživati u povoljnim poreznim politikama, bez obzira na ishod izbora.
Kako pozicionirati svoj portfelj
S obzirom na neizvjesnost oko ishoda izbora i moguću volatilnost u nadolazećim mjesecima, ključno je održavati diverzificirani portfelj koji može podnijeti kratkoročne oscilacije.
- Obveznice:U scenariju gdje inflacija raste zbog povećanih carina ili fiskalnih poticaja, tradicionalne obveznice mogle bi podbaciti. Ipak, u baznom scenariju ipak vidimo nešto sporiji gospodarski rast, umjerenu inflaciju i nastavak spuštanja kamatnih stopa od strane centralnih banaka. To bi trebalo stvoriti relativno povoljno okruženje za obveznice. Naravno, dobar dio takvih očekivanja je već ugrađen u cijene najsigurnijih obveznica na tržištu, stoga bi investitori trebali razmotriti i zemlje u regiji s nešto višim prinosom na obveznice poput Rumunjske.
- Dionice:Sektori poput tehnologije, industrije i obnovljivih izvora energije dobro su pozicionirani za dugoročni rast, osobito ako vladini poticaji za vraćanje proizvodnje i obnovljive izvore energije ostanu na snazi. Kompanije koje se bave umjetnom inteligencijom (AI) i automatizacijom također predstavljaju potencijalne prilike, s obzirom na očekivana daljnja ulaganja u ove tehnologije. Financijski sektor mogao bi imati koristi od deregulacije u slučaju republikanske vlade. Generalno, američke dionice još uvijek pokazuju više nego solidne stope rasta zarada na razini 8-10% godišnje, a to je ključan pokretač dioničkih tržišta u dugom roku. Osim toga, ukoliko nije bilo recesije, američki indeks S&P 500 je povijesno u prosjeku skočio 17% u razdoblju od 12 mjeseci nakon prvog Fedovog spuštanja stopa.
- Međunarodna diverzifikacija:Budući da predsjednički izbori imaju značajan utjecaj na gospodarstvo SAD-a, posljedice će se osjetiti i na američkom dolaru. Jedna od tema o kojoj se malo priča je deficit koji dolazi u kombinaciji s ekspanzivnom fiskalnom politikom najavljenom od strane oba kandidata, a može imati utjecaja na slabljenje dolara. To naravno ni približno nije jedini faktor koji utječe na snagu dolara. Postoje i oni koji govore u prilog jačanju dolara, a to je prije svega relativna gospodarska i politička snaga SAD-a, a veliki utjecaj će imati kretanje monetarne politike. Ipak, uzevši u obzir te rizike, međunarodno raspršena ulaganja mogu pomoći u zaštiti od valutnog rizika i pružiti dodatne prilike za rast, osobito na tržištima u razvoju gdje rast ostaje robustan (čak i unutar Europe).
Pogled unaprijed: važnost održavanja ravnoteže
Kako se bližimo danu izbora, prirodno je biti zabrinut zbog mogućeg utjecaja izbora na tržište. Međutim, povijest pokazuje da se tržišta brzo oporavljaju od volatilnosti povezane s izborima. Ključno je ostati fokusiran na svoje dugoročne financijske ciljeve i izbjegavati reaktivne investicijske odluke temeljene na kratkoročnim političkim događajima.
InterCapital Asset Management ostaje posvećen tome da vas vodi kroz ovo razdoblje, pružajući vam uvid u razvoj tržišta i osiguravajući da vaš portfelj bude pozicioniran za dugoročni uspjeh. Ako imate bilo kakva pitanja ili želite razgovarati o svojoj investicijskoj strategiji, slobodno se obratite našem timu.
Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podložan je promjenama.
Cjelovit, točan i istinit opis UCITS fondova koji se spominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, možete pronaći na web stranici: www.icam.hr/investicijski-fondovi gdje su dostupni i Prospekt i Ključne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku.
Iznesene informacije, mišljenja, analize, zaključci, prognoze i projekcije isključivo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, držanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude.
Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za čiju potpunost i točnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mišljenjima ili informacijama.
Rizici povezani s ulaganjem u financijske, novčane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti objašnjeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.
PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER send