Dok se prašina nakon američkih predsjedničkih izbora lagano spušta, pred nama su mnoga pitanja. Koji smjer možemo očekivati u američkoj politici? Što će rezultati izbora značiti za gospodarstvo, poreznu politiku, trgovinu i, najvažnije, vaše investicije? Ovo su samo neka od pitanja koja trenutno najviše zaokupljaju investitore. Kroz ovaj Investicijski kompas razmotrit ćemo odgovore na ta pitanja i identificirati ključne promjene koje će oblikovati tržišta u narednim godinama.
1. Što rezultati izbora znače za američko gospodarstvo?
Rezultati izbora označavaju povratak Donalda Trumpa na poziciju predsjednika, što sa sobom nosi jasnu promjenu u fiskalnoj i ekonomskoj politici. Tržišta su već reagirala na ovu vijest, uz rast indeksa S&P 500 i značajne pozitivne reakcije u primjerice financijskom sektoru i kod manjih kompanija fokusiranih na domaće tržište. Trumpova pobjeda, uz kontrolu nad Kongresom, otvara prostor za ambiciozne fiskalne poteze, uključujući potencijalno nove porezne olakšice, ali i uvođenje visokih carina na uvoz, posebno iz Kine. Dugoročno gledano, ovo bi moglo dodatno pogurati inflaciju, što bi moglo izazvati odgovor središnje banke.
Iako su carine globalno negativan fenomen i logično je očekivati inflatorne pritiske kao posljedicu takve izolacionističke politike, treba uzeti u obzir veličinu i snagu američkog tržišta kojem bi mnoge kompanije mogle odlučiti i dalje pristupati pod sličnim uvjetima, čak i pod cijenu nešto nižih marži. Upravo zato je utjecaj takve politike izuzetno teško sa sigurnošću predvidjeti jer zaista ovisi o ponašanju i odlukama kako ključnih ljudi mnogih multinacionalnih kompanija tako i američkog potrošača.
Još jedna važna tema koja će osim na ljudskoj razini biti bitna i za gospodarstvo jest imigracija. Naime, Trump je u kampanji zagovarao masovnu deportaciju nelegalnih imigranata, ali treba znati da je upravo ta imigracija u velikoj mjeri omogućila suzbijanje spirale inflacije bez stvaranja recesije. Radikalno okretanje takve politike moglo bi dati vjetar u leđa inflaciji, pogotovo u kombinaciji s drugim potezima koje je najavio Donald Trump.
2. Kako će se promijeniti fiskalna i porezna politika?
Fiskalna politika će vjerojatno doživjeti značajan poticaj, prvenstveno kroz obnovu ključnih dijelova Zakona o smanjenju poreza i zapošljavanju (Tax Cut and Jobs Act) iz 2017. godine. Produženje postojećih poreznih olakšica te smanjenje poreza na korporativnu dobit s 21% na 15% za domaće proizvođače najavljeni su kao prioriteti. Također, predložene su olakšice za auto kredite, ukidanje poreza na napojnice i prekovremeni rad, što su mjere ciljane prema specifičnim grupama birača i industrijama.
Za investitore, ove promjene u poreznoj politici mogle bi donijeti dodatni rast zarada korporacija sa značajnim dijelom poslovanja u SAD-u, ali i potencijalno povećanje deficita. Izračuni pokazuju da bi ovi potezi, ako budu provedeni u potpunosti, mogli povećati američki javni dug na čak 144% BDP-a do kraja desetljeća. Ovo bi mogao postati izvor rizika, iako je teško predvidjeti u kojem trenutku bi investitori mogli početi sumnjati u snagu američkog gospodarstva i, ne manje važno, dolara koji bi u ovakvom okruženju inicijalno mogao dobiti snažan vjetar u leđa, posebice ako ekspanzivna fiskalna politika rezultira nešto restriktivnijom monetarnom politikom.
3. Što možemo očekivati u pogledu vanjske politike i obrambene potrošnje?
Trumpov pristup vanjskoj politici povijesno se fokusirao na smanjenje američkog sudjelovanja u međunarodnim konfliktima, često postavljajući pitanje “policajca svijeta.” Ovaj put, to bi moglo značiti smanjenje potpore Ukrajini, ali i promjene u odnosima s NATO savezom. U slučaju smanjenja američke podrške, europske zemlje bi mogle biti primorane povećati vlastitu obrambenu potrošnju kako bi nadoknadile manjak pomoći iz SAD-a. Čak i ukoliko funkcioniranje NATO-a neće postati tema, mislim da je prilično izvjesno da nas čeka razdoblje u kojem većina europskih zemalja pojačava izdavanja iz proračuna za obranu. To će naravno dati vjetar u leđa upravo tom sektoru, a on se za potrebe zapadnog svijeta u velikoj mjeri nalazi baš u Americi.
Osim što takvi potezi imaju sektorske i fiskalne implikacije, tržištima će još bitnije biti da stvaraju nesigurnost, a nema ništa što investitori manje vole od nesigurnosti. Geopolitika je rizik koji je do neke mjere uvijek prisutan, teško ga uključiti u bilo kakav model, a ima potencijal stvoriti ogromne poremećaje. Međutim, tu bih zaista naglasio da u politici kampanjska retorika ne bude nužno istovjetna provedbi, a u konačnici je i za SAD sigurna Europa bitan partner i važno međunarodno tržište.
4. Što izborni rezultati znače za Fed i monetarnu politiku?
S obzirom na pritiske koje fiskalna i trgovinska politika mogu stvoriti na inflaciju, Fed će biti pod povećalom javnosti i nove administracije. Donald Trump je već izjavio kako će promijeniti vodstvo Feda kada dođe vrijeme za novu nominaciju u 2026. godini, a najavio je i mogućnost imenovanja “sjene predsjednika Feda” kako bi predsjednik imao više utjecaja na monetarnu politiku. S druge strane, Jerome Powell je potvrdio da ne planira odstupiti s mjesta čelnika Feda do isteka mandata.
U kraćem roku je Fed je već krenuo u ciklus smanjenja kamatnih stopa, ali isto tako je u posljednjim komentarima spominjao da zbog zdravog stanja gospodarstva nema potrebe s time žuriti. Ulazak nove administracije i potencijalni fiskalni stimulansi u 2026. godini mogli bi dodatno promijeniti započetu dinamiku. Ako dodatne carine zaista povećaju stopu inflacije, Fed bi mogao usporiti ili čak zaustaviti planirana smanjenja kako bi kontrolirao inflatorne pritiske, odnosno kako ne bi dopustio novi val inflacije koji bi potencijalno destabilizirao američko, ali i globalno gospodarstvo.
Dugoročno, pitanje je hoće li Fed pod utjecajem nove administracije prilagoditi svoju politiku kako bi podržao rast, čak i ako to znači indirektno financiranje i podržavanje politike visokih deficita. Dok bi se Fed trebao očuvati kao neovisna institucija, Trumpova administracija bi mogla iskoristiti situaciju za dodatne fiskalne poticaje, koji bi u jednom trenutku mogli pokrenuti val zabrinutosti investitora u američke državne obveznice, posebice one najduljih dospijeća (30 godina).
5. Kako pozicionirati portfelj u ovom novom političkom kontekstu?
Nakon izbornih rezultata, ključne promjene u poreznim zakonima, trgovinskoj politici i potencijalnoj obrambenoj potrošnji stvaraju jedinstvene prilike i rizike za investitore. Evo nekoliko strategija za postizanje ravnoteže u portfelju u ovoj novoj eri:
- Diverzifikacija koja uključuje i financijsku i realnu imovinu:Vidjeli smo da je američko tržište dobilo snažan vjetar u leđa pobjedom Donalda Trumpa, a trend bi se mogao i nastaviti sve do nekog poteza ili najave poteza koji će uplašiti investitore. Sličan pa čak i jači trend osjetile su kriptovalute. S druge strane, ako trgovinski ratovi i visoki deficit dovedu do rasta inflacije, ulaganje u realnu imovinu s ugovornom zaštitom od inflacije, poput nekretnina, infrastrukture ili pak prirodnih resursa, može pružiti zaštitu portfelju.
- Tehnologija, energija i financije:Iako visoke carine mogu pogoditi određene sektore, energetski sektor i sektori poput domaće tehnologije mogli bi imati koristi od povećane domaće proizvodnje i fiskalnih poticaja. S druge strane, sektor financija bi mogao najviše profitirati od labavije regulacije i nižih kapitalnih zahtjeva. Pri tome treba posebno naglasiti kompanije niže tržišne kapitalizacije čije je poslovanje fokusirano na domaće američko tržište.
- Obveznice:Obveznice ostaju važan alat za diverzifikaciju, ali potencijalno rastuća inflacija može značiti pritisak na dugoročne prinose. Kratkoročne obveznice i kvalitetni kreditni instrumenti mogu ponuditi stabilniji prinos s manje inflatornih rizika. Naravno, obzirom na dosta drugačiju političku i ekonomsku sliku Amerike i Europe, eurske obveznice nude drugačiji profil rizika i očekivanja po pitanju monetarne politike, stoga u Europi, a posebice regiji, i nešto dugoročnije obveznice imaju više smisla kao dio diversificiranog portfelja.
Zaključak:
Ovaj izborni ciklus donosi niz promjena koje će se reflektirati na tržištima i mogućnostima ulaganja, kako u SAD-u, tako i širom svijeta. Povećane fiskalne stimulacije, smanjenja poreza i potencijalni trgovinski ratovi mogli bi u početku pogurati američku ekonomiju, ali i povećati dugoročnu inflaciju te zaduženost. Ovakav razvoj mogao bi usporiti ili čak zaustaviti trend spuštanja kamatnih stopa i barem kratkoročno ojačati dolar, što bi donekle moglo otežati poslovanje američkih izvoznika, ali i utjecati na globalno tržište kapitala. Ipak, čini se da zasad u razmišljanjima investitora prevladava činjenica da takva politika ujedno rezultira višim nominalnim stopama rasta gospodarstva.
Za Europu, potencijalni trgovinski rat sa SAD-om nosi posebne izazove. Primjena viših carina na kinesku robu i najava američkih carina od 10% na proizvode iz ostatka svijeta mogli bi Europu postaviti u težak položaj. S obzirom na to da europski proizvođači već osjećaju pritisak kineske konkurencije, rast carina bi dodatno povećao pritisak na europski izvozni sektor. Nadalje, Trumpova sklonost smanjenju američkog doprinosa NATO-u i potencijalnom povlačenju iz određenih sigurnosnih dogovora mogla bi natjerati Europu da poveća vlastitu obrambenu potrošnju.
Na globalnom nivou, veća nepredvidljivost američke vanjske politike i ekonomske odluke SAD-a usmjerene na unutarnji rast vjerojatno će izazvati nestabilnost, posebice u zemljama u razvoju koje su oslonjene na američko tržište i financiranje. Također, potencijalno slabljenje odnosa između SAD-a i ključnih trgovinskih partnera, uz rast inflacije i rizika u trgovinskim i financijskim odnosima, moglo bi navesti mnoge zemlje na dodatnu fiskalnu prilagodbu i obrambene poteze. Ipak, ne treba ni u jednom trenutku zaboraviti da je američko tržište daleko najveće financijskog tržište na svijetu koje diktira trendove ostatku svijeta. Drugim riječima, dok god je američki potrošač dobro, američke kompanije su također dobro, a to bi trebalo i tržišta držati zdravima.
Dok se tržišta prilagođavaju novom političkom i ekonomskom okruženju, važno je zadržati dugoročni fokus, prilagoditi portfelj u skladu s rizicima i potencijalnim prilikama, te se konzultirati o najnovijim promjenama. Ako imate pitanja o svom portfelju ili želite analizirati strategiju, obratite nam se. Naš tim vam je uvijek na raspolaganju kako bi vam pomogao da uspješno navigirate kroz tržišne promjene.
Investirati u fondove iz naše palete investicijskih možete pomoću naše MyCapital aplikacije. Ukoliko niste sigurni gdje i kako investirati, zatražite investicijski savjet u aplikaciji ili se konzultirajte s Vašim osobnim investicijskim timom putem besplatnog 1-na-1 online sastanka.
PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER send