U posljednjem razdoblju globalna tržišta snažno je potresla najava američkog predsjednika Donalda Trumpa o uvođenju sveobuhvatnih carina na uvoz u SAD. Trumpova administracija objavila je 2. travnja 2025. opću carinsku stopu od 10% na sav američki uvoz, a dodatne, izrazito visoke stope primjenjuju se na zemlje koje, prema mišljenju američke vlade, provode nepravedne trgovinske prakse. Najveći udarac primila je Kina, čiji će proizvodi biti opterećeni carinom od čak 34%, što predstavlja drastičan zaokret u odnosima dviju najvećih svjetskih ekonomija. Kina je odmah uzvratila jednakom mjerom, uvodeći recipročne carine od 34% na sve proizvode iz SAD-a.
Agresivna pregovaračka taktika
Posebno je sporan način na koji su SAD izračunale visinu carina. Naime, američka administracija koristila je formulu prema kojoj trgovinski deficit SAD-a s određenom zemljom dijeli s ukupnom vrijednošću izvoza te zemlje u SAD, a zatim se rezultat dijeli s dva kako bi se dobila carinska stopa. Ovakav pristup doveo je do paradoksalnih situacija – primjerice, Tajvan, čiji je ukupan prosjek carina za američke proizvode svega 2%, dobio je carinsku stopu od čak 29% zbog visokog američkog deficita u trgovini elektroničkim komponentama. Ovakva metodologija sugerira da je riječ o agresivnoj pregovaračkoj taktici američke administracije, gdje Trump vrlo žestoko nastupa kako bi stekao što bolju poziciju u budućim trgovinskim pregovorima, koristeći izuzetno visoke carine kao početnu točku za daljnja pregovaranja. Bila to samo pregovaračka taktika ili ne, što duže traje ovakvo stanje gomila se sve više nesigurnosti i povećava šansa za recesiju (makar tehničku).
Takav pristup značajno povećava rizik od globalnog trgovinskog rata, osobito s obzirom na moguću reakciju drugih ekonomskih velesila poput Europske unije, Kanade i Indije, koje zajedno s Kinom čine gotovo polovicu američkog uvoza. Automobilska industrija u Europi, farmaceutska industrija u Indiji te industrija potrošačke elektronike u Južnoj Koreji primjeri su sektora koji bi mogli pretrpjeti ozbiljne posljedice ako bi se lanac opskrbe dodatno poremetio uslijed novih carinskih barijera.
Ekonomske posljedice trgovinskog rata
Dugotrajni trgovinski sukobi i eskalacija carina neizbježno bi doveli do povećanja troškova proizvodnje, ograničenja potražnje i rasta inflacije. Primjerice, američki automobilski sektor mogao bi doživjeti oštar pad prodaje zbog porasta cijena dijelova uvezenih iz Japana, Meksika i Kanade, što bi se moglo odraziti i na širi američki gospodarski rast. Potrošači bi osjetili posljedice kroz više cijene robe široke potrošnje, od elektronike do lijekova, što bi moglo dodatno pojačati inflatorne pritiske.
Inflacija uzrokovana rastom cijena uvezenih proizvoda mogla bi primorati američku središnju banku (FED) na agresivnije podizanje kamatnih stopa, što bi dodatno usporilo gospodarski rast i povećalo rizik recesije. S druge strane, njihov mandat očuvanja radnih mjesta, a i pritisak od strane Trumpove administracije, pak gura razmišljanje centralnih bankara u suprotnom smjeru, prema rezanju kamatnih stopa. Povijesna iskustva jasno pokazuju da trgovinski sukobi nerijetko prethode razdobljima ekonomskog usporavanja. Primjer za to je Velika depresija iz 1930-ih godina kada su trgovinske barijere značajno produbile ekonomsku krizu.
Dugoročno investiranje u uvjetima krize
Unatoč ovim izazovima, povijest tržišta dokazuje da su tržišne korekcije sastavni dio ekonomskog ciklusa. Dugoročno gledano, tržišta su uvijek uspjela nadvladati krize i nastaviti svoj put prema višim razinama. Dodatno, ono što je specifično u ovoj krizi u odnosu na neke ranije jest činjenica da je samo izazvana, a ne egzogena. Drugim riječima to znači da imamo vrlo jasan mehanizam kako ju zaustaviti. Radi se samo o pitanju tajminga i dovoljnog pritiska na Trumpovu administraciju i posebice članove Kongresa iz redova republikanske stranke. Povijesno, investitori koji su ostali kontinuirano investirani ostvarili su znatno bolje rezultate od onih koji su pokušavali predvidjeti tržišne oscilacije. Čak i propuštanje samo deset najboljih dana tržišnih performansi tijekom dugoročnog razdoblja može dovesti do gotovo dvostruko nižeg prinosa.
U trenucima poput sadašnjeg, ključ uspjeha je ostati smiren i vjeran dugoročnoj strategiji ulaganja, koristeći eventualne kratkoročne padove cijena kao priliku za investiranje u kvalitetne kompanije po povoljnijim cijenama. Također je ključno održavati diversificiran portfelj koji može ublažiti učinke negativnih događaja poput trgovinskih ratova.
Zaključno, trenutna situacija zahtijeva povećani oprez, no pruža i prilike za one investitore koji imaju dovoljno discipline da ostanu fokusirani na dugoročne ciljeve. Povijest je jasno pokazala da upravo takvi investitori ostvaruju najbolje rezultate, čak i u vremenima velikih globalnih nesigurnosti poput sadašnje. Za pomoć oko razmišljanja i kreiranja takve strategije oslonite se na pomoć stručnjaka stoga se prijavite na investicijski coaching ili preuzmite aplikaciju Genius by InterCapital.
Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podložan je promjenama.
Cjelovit, točan i istinit opis UCITS fondova koji se spominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, možete pronaći na web stranici: www.icam.hr/investicijski-fondovi gdje su dostupni i Prospekt i Ključne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku.
Iznesene informacije, mišljenja, analize, zaključci, prognoze i projekcije isključivo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, držanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude.
Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za čiju potpunost i točnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mišljenjima ili informacijama.
Rizici povezani s ulaganjem u financijske, novčane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti objašnjeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.
PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER send