InterCapitalov investicijski kompas: Rast prinosa na obveznice – što nam tržišta poručuju?

Neočekivani rast prinosa oblikuje tržišta

Ulazak u 2025. obilježava nagli rast prinosa na obveznice, posebno u SAD-u, gdje je desetogodišnja stopa došla na oko najviše postignute razine u proteklih nekoliko godina. Ovaj rast nosi značajne implikacije za investitore i makroekonomsku sliku, reflektirajući kako tržišta ocjenjuju buduće rizike – od inflacije, preko fiskalne politike, do monetarnih odluka Federalnih rezervi.

I dok su obveznice u fokusu, nije zanemariv ni širi utjecaj na dionice, robna tržišta i valute. Što se krije iza ovog trenda i kako pozicionirati portfelj?

Uzroci rasta prinosa: Što stoji iza brojeva?

Porast prinosa na američke obveznice nije u potpunosti objašnjen inflacijskim pritiscima. Od rujna 2024. do siječnja 2025., prinos na 10-godišnju američku državnu obveznicu porastao je s 3,6% na 4,7%. No, ovaj rast nije samo posljedica očekivanja o višoj inflaciji – dublja analiza otkriva složenije uzroke:

1. Realni prinosi kao ključni pokretač: Većina rasta pripisuje se porastu realnih prinosa, što odražava očekivanja da će ekonomski rast ostati snažan, ali i veću premiju za rizik zbog političke neizvjesnosti. Ovo može biti pokazatelj da ulagači traže veći povrat kako bi kompenzirali rastuće rizike povezane s budućim potezima američke administracije i Federalnih rezervi.
2. Fiskalni pritisci: S proračunskim deficitom većim od 6% BDP-a, SAD ulazi u godinu s većom razinom duga nego ikad prije. Planirano produljenje poreznih olakšica i dodatni fiskalni stimulusi mogli bi dodatno pogoršati fiskalnu sliku, što uzrokuje zabrinutost među ulagačima oko održivosti zaduživanja.
3. Utjecaj monetarne politike: Fed je u prosincu smanjio projekcije za snižavanje kamatnih stopa u 2025., očekujući rezove od samo 50 baznih bodova. Ovo je umanjilo potporu dugoročnim obveznicama i povećalo trošak zaduživanja, smanjujući atraktivnost obveznica izvan scenarija recesije.
4. Neizvjesnost politike: Retorika nove američke administracije, uključujući prijedloge o povećanju carina i strožim imigracijskim mjerama, unosi dodatnu neizvjesnost, čineći ulagače opreznijima.

Fiskalni i monetarni izazovi: Kako neizvjesnost oblikuje tržišta?

Neizvjesnost oko buduće fiskalne i monetarne politike nameće tzv. “neizvjesnosni porez” tržištima. Ova neizvjesnost uzrokuje širu volatilnost i povećava troškove zaduživanja, s negativnim posljedicama za ulaganja i potrošnju.

Carine i inflacija: Povećanje carina na kineske proizvode moglo bi povećati troškove uvoza i dodatno opteretiti lanac opskrbe. Posljedica bi mogla biti viša inflacija, što bi ograničilo sposobnost Feda da brzo smanjuje kamatne stope.

Proračunski deficit: Tržišta su već “ugradila” očekivanja o produženju poreznih olakšica iz 2017. godine, ali i o mogućim dodatnim smanjenjima poreza. To bi moglo značiti još veći deficit, povećavajući potrebu za većim iznosima zaduživanja na tržištima obveznica.

Monetarna politika: Fed je signalizirao “postepeni pristup” zbog visoke razine neizvjesnosti. Ovo usporava potencijalno ublažavanje monetarne politike, što bi moglo zadržati prinos na obveznice višim duže nego što se očekivalo. S druge strane, EU i ECB su u značajno drugačijoj situaciji i tamo bi se trend spuštanja kamatnih stopa mogao nastaviti.

Implikacije za obveznička tržišta: Prilike unatoč izazovima

Unatoč volatilnosti, trenutni uvjeti otvaraju neke specifične prilike na tržištima obveznica:

1. Atraktivni prinosi: Dugoročne državne obveznice sada nude solidne prinose i potencijal za kapitalne dobitke u slučaju recesije. Ako dođe do smanjenja kamatnih stopa u budućnosti, ove obveznice mogu pružiti značajnu zaštitu portfelja.
2. Europske državne obveznice: Europske obveznice, osobito njemačke i francuske, ali i regionalne, privlačne su zbog relativno niže makroekonomske stabilnosti EU i očekivanih rezova kamatnih stopa od strane Europske središnje banke. S druge strane, regija pak je atraktivna zbog dobre makroekonomske slike, a istovremeno viših prinosa na obveznice.
3. Korporativne obveznice: Uz visoke nominalne prinose, diversificirani portfelji obveznica u eurozoni mogu biti zanimljivi za ulagače koji traže povećanje prinosa uz kontrolirane rizike. Ipak, treba imati na umu da je dodatan prinos na korporativna izdanja u odnosu na državna na povijesno niskoj razini.

Dionice i robna tržišta: Diverzifikacija kao ključ uspjeha

Rast prinosa na obveznice ima značajan utjecaj na tržišta dionica, stvarajući jedinstvenu dinamiku koja investitorima donosi i izazove i prilike.

Negativan utjecaj viših prinosa na obveznice: Kako prinosi na obveznice rastu, postaju atraktivnija opcija za ulagače koji traže siguran prinos, što može smanjiti potražnju za dionicama. Osim toga, viši prinosi povećavaju trošak kapitala za kompanije, osobito one s visokom razinom zaduženosti, što može ograničiti njihovu sposobnost širenja i investiranja.

Međutim, unatoč ovim izazovima, postoje snažni makroekonomski faktori koji podržavaju tržišta dionica:

1. Makroekonomska slika: Američko gospodarstvo nastavlja pokazivati otpornost, uz stabilan rast BDP-a i nisku nezaposlenost. Ovo potiče potrošnju i održava povjerenje ulagača, stvarajući povoljan temelj za rast dioničkih tržišta.
2. Očekivani rast zarada: Širi korporativni sektor bilježi rast zarada potaknut produktivnošću i monetizacijom novih tehnologija, poput umjetne inteligencije (AI). Dok su tehnološki divovi i dalje lideri, očekuje se da će AI pozitivno utjecati i na druge sektore, poput zdravstva, financija i industrije, proširujući baze rasta na cijelo tržište.
3. Smanjenje troškova zaduživanja: Iako su projekcije Fed-a o smanjenju kamatnih stopa umjerenije nego prije, čak i ograničeni rezovi mogu smanjiti troškove financiranja za kompanije, povećavajući njihovu profitabilnost. Ovo može potaknuti rast kapitalnih ulaganja i potporu širem tržištu.

Zaključak: Pogled unaprijed

Godina 2025. donosi izazove, ali i prilike. Rast prinosa na obveznice naglašava potrebu za dobro diversificiranim portfeljem i strategijom prilagođenom trenutnim tržišnim uvjetima. Ključne teme ostaju neizvjesnost monetarne i fiskalne politike te njihovi učinci na globalna tržišta.

Za ulagače, odabir instrumenata koji pružaju stabilan prihod, poput obveznica, uz istovremenu alokaciju u sektore i regije s potencijalom za rast, bit će od presudne važnosti. Diversifikacija, prilagodljivost i pažljivo praćenje makroekonomskih signala bit će ključni za uspjeh u narednoj godini. Upravo to radimo u našem obvezničkom fondu InterCapital Bond, kao i globalnom dioničkom fondu InterCapital Global Equity. Dodatnu diversifikaciju možete postići i kroz pasivnije strategije poput naših regionalnih 7SERIES ETF-ova koji prate tržišta Hrvatske, Slovenije i Rumunjske, a za kratkoročne plasmane tu je i InterCapital Euro Money Market ETF.

Investirati u fondove iz naše palete investicijskih možete pomoću naše MyCapital aplikacije. Ukoliko niste sigurni gdje i kako investirati, zatražite investicijski savjet u aplikaciji ili se konzultirajte s Vašim osobnim investicijskim timom putem besplatnog 1-na-1 online sastanka.