Carina, prema vlastitom priznanju, njegova omiljena riječ u engleskom riječniku. Toliko dobra riječ da bi trebala svoj vlastiti PR team. S novim mandatom Donalda Trumpa na čelu SAD-a, stigle su očekivano i nove najave carina prema ključnim trgovinskim partnerima. Iako je primjena najavljenih carina privremeno odgođena, ponovno zaoštravanje trgovinskih odnosa s Kinom, ali i Meksikom i Kanadom, te u konačnici EU, ključni su elementi nove ekonomske politike koja će neizbježno utjecati na investicijske strategije. Pitanje nije samo kako će ove mjere izravno pogoditi gospodarstva ciljanih zemalja, nego i kako će utjecati na inflaciju, kamatne stope i globalna financijska tržišta.
Makroekonomske implikacije: Tko izlazi kao pobjednik i da li uopće ima pobjednika?
Povijest nam pokazuje da carine obično imaju dva osnovna efekta: podižu cijene uvoznih proizvoda, što utječe na inflaciju, i usporavaju gospodarski rast zbog smanjene trgovinske razmjene. Najavljene carine na Meksiko i Kanadu posebno su osjetljive jer su ove zemlje međusobno najveći trgovinski partneri. Ako se primijene najavljene stope od 25% na svu robu iz Meksika i Kanade (uz iznimku energije gdje bi stopa trebala biti 10%), potrošači u SAD-u mogli bi osjetiti rast cijena na brojne proizvode, od automobila do prehrambenih artikala. S druge strane, američko tržište je toliko jako i primamljivo svim izvoznicima da je teško unaprijed procijeniti neto efekt, ali sve upućuje da bi SAD trebao iz trgovinskog rata izaći kao pobjednik, no ukupna globalna pita bi se mogla smanjiti.
U isto vrijeme, kineski odgovor na nove carine mogao bi dodatno destabilizirati globalne opskrbne lance. Kina neće samo uvesti protumjere u obliku vlastitih carina, već možda i kroz ograničavanje izvoza ključnih sirovina, poput rijetkih metala potrebnih za proizvodnju poluvodiča i baterija. Ovo bi moglo imati dugoročne posljedice na tehnološki sektor i industrije povezane s energetskom tranzicijom.
Osim toga, uvođenje novih carina povećava rizik da inflacija ostane tvrdokorno povišena, što bi moglo utjecati na monetarnu politiku. Fed je već nagovijestio da bi visoka inflacija mogla ograničiti njihovu sposobnost smanjenja kamatnih stopa. Ako carine značajnije podignu cijene, Fed bi mogao biti prisiljen zadržati kamatne stope na visokim razinama dulje nego što se očekivalo, što će imati izravan utjecaj na tržište obveznica.
Obveznička tržišta: Borba protiv inflacija upravo je postala još zanimljivija
Tržište obveznica u SAD-u već je reagiralo na nove ekonomske politike rastom prinosa. Desetogodišnja američka obveznica dosegla je prinos od 4,7%, što odražava povećanu premiju za rizik uslijed fiskalne neizvjesnosti i inflacijskih pritisaka. U međuvremenu su se prinosi spustili s tih razina, no ako carine dodatno podignu inflaciju i uspore gospodarski rast, ulagači će morati biti oprezni s dugoročnim obveznicama, dok bi kratkoročne trebale nuditi prilično stabilan izvor prinosa u portfeljima.
U Europi, gdje su strukturni inflacijski pritisci manji nego u SAD-u, obveznice izgledaju nešto atraktivnije zbog očekivanog popuštanja monetarne politike od strane ECB-a. Njemačke i francuske obveznice mogle bi postati sigurna luka za investitore koji traže stabilnost u sve neizvjesnijem globalnom okruženju, ali u zdravom makroekonomskom okruženju teško mogu pružiti zaštitu od inflacije. Regionalne obveznice nude nešto višu razinu nominalnog prinosa, ali jednako tako bi inflacija u regiji zbog rastućih dohodaka trebala ostati povišena i to iznad EU prosjeka. Drugim riječima, kada govorimo o Hrvatskoj i regiji, jedino obveznice s ugrađenom zaštitom od inflacije (kojih baš i nema na tržištu), komercijalne nekretnine s inflacijskom klauzulom i regionalne dionice koje imaju dokazanu moć prelijevanja viših troškova na kupce mogu dugoročno štititi ulagatelje od inflacije.
Dionice: Hoće li korporativne marže biti biti račun s kojeg se naplaćuju carine?
Relativno visoki prinosi na obveznice i mogući rast inflacije generalno nisu dobra kombinacija za tržište dionica, posebice za sektore osjetljive na kamatne stope. Tehnološki sektor, koji je posljednjih godina predvodio tržišne dobitke, mogao bi biti pod pritiskom zbog mogućih kineskih mjera odmazde i skupljeg zaduživanja. Ipak, sektor i dalje ima potencijal za rast, osobito ako monetizacija umjetne inteligencije nastavi poticati zarade kompanija.
S druge strane, američki industrijski sektor mogao bi profitirati u određenim područjima, osobito ako nova administracija odluči podupirati domaću proizvodnju kroz poticaje i porezne olakšice. Energetske kompanije također bi mogle imati koristi ako se poveća domaća proizvodnja fosilnih goriva, dok bi proizvođači električnih vozila i kompanije u sektoru obnovljivih izvora energije mogle osjetiti pritisak zbog smanjenja poticaja i poreznih olakšica.
Europske dionice po pitanju profila rasta poslovanja i dalje zaostaju za američkima, ali zbog nižih valuacija i mogućih fiskalnih stimulansa, postoji potencijal za oporavak, posebice u sektorima s jakim izvoznim kapacitetima. Naime, čini se kao da su mnogi digli ruke od Europe, stoga svaki pozitivni pomak može imati neproporcionalno snažan utjecaj na tržište. Iako je među analitičarima konsenzus da je američko tržište bolje pozicionirano u uvjetima trgovinskog rata i fokusa na AI, Europa je nekako u sjeni dobro započela godinu. Posebno je to naglašeno u regiji.
S najvećim upitnicima će se suočavati velike multinacionalne kompanije koje će morati donijeti odluku da li privremeno žrtvovati dio marže kako bi ostale konkurentne na američkom tržištu bez visokih kapitalnih ulaganja u lokalnu proizvodnju ili pak skroz promijeniti investicijske planove i plesati kako Trump svira. Američke multinacionalke će imati još manje manevarskog prostora za borbu protiv potencijalno jakog dolara i efekata odmazde, stoga će se i one možda trebati više posvetiti domaćem tržištu.
Zaključak: Ključna je sposobnost prilagodbe
Tržišta su se suočila s velikim promjenama u ekonomskoj politici, a volatilnost bi mogla ostati povišena u narednim mjesecima uslijed bombastičnih izjava Donalda Trumpa. Iako bi konačna verzija najavljenih carina u primjeni mogla izgledati nešto blaže, diverzifikacija portfelja i prilagodba investicijskih strategija bit će ključni faktori za uspjeh u 2025.
Zdravi fundamentalni pokazatelji trebaju ostati ključan temelj za izgradnju portfelja, ali je važno ostati spreman reagirati na potencijalne promjene u trgovinskoj i monetarnoj politici. Relativno visoki prinosi na obveznice nude prilike, ali i rizike (pogotovo u vidu dugoročne zaštite od inflacije), dok dionička tržišta zahtijevaju selektivan pristup s naglaskom na sektore i kompanije koje imaju mogućnost prelijevanja eventualnih efekata carina na konačne kupce te koje mogu odoljeti potencijalnim makroekonomskim izazovima.
Neizvjesnost možemo gledati kao prijetnju, ali i kao priliku za dobro pripremljene investitore. Prava strategija sada može značiti veliku razliku u prinosima na kraju godine, a još važnije za nekoliko godina. Za pomoć kod odabira te strategije javite nam se za investicijski coaching ili jednostavno skinite aplikaciju Genius by InterCapital kroz koju možete jednostavno investirati u globalne i regionalne ETF-ove, a sve u skladu s vašim osobnim sklonostima riziku.
Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podložan je promjenama.
Cjelovit, točan i istinit opis UCITS fondova koji se spominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, možete pronaći na web stranici: www.icam.hr/investicijski-fondovi gdje su dostupni i Prospekt i Ključne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku.
Iznesene informacije, mišljenja, analize, zaključci, prognoze i projekcije isključivo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, držanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude.
Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za čiju potpunost i točnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mišljenjima ili informacijama.
Rizici povezani s ulaganjem u financijske, novčane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti objašnjeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.
PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER send