U posljednje vrijeme, upravitelji imovinom istražuju potez koji bi mogao biti vrlo zanimljiv – naplaćivanje naknada za učinak unutar aktivnih ETF-ova. Ovaj korak otvara brojna pitanja o tome kako bi takvi proizvodi mogli funkcionirati i koje bi prednosti donijeli ulagačima
Prema izvještaju ETF Stream-a pružatelji usluga aktivnih ETF-ova navode kako naknade za učinak postaju sve aktualnija tema u razgovorima s klijentima. Iako na prvu zvuči privlačno, implementacija tih naknada u ETF-ove nije nimalo jednostavna. Ograničenja poput netransparentnih registara dioničara i cijena koje mogu odstupati od neto vrijednosti imovine (NAV) čine ovaj zadatak složenijim nego što se čini.
Do sada u Europi nijedan ETF s naknadama za učinak nije dobio odobrenje, ali su neki burzovno trgovani proizvodi (ETP-ovi) dobili zeleno svjetlo, budući da podliježu manjoj regulatornoj kontroli. Primjer takvog proizvoda su Leverage Shares proizvodi poput SVLT, koji naplaćuje 10% naknade za učinak, a koja se dnevno isplaćuje upravitelju kada neto vrijednost imovine (NAV) ETP-a premaši prethodni najviši NAV. Drugi zanimljiv primjer je KRON, koji naplaćuje 20% iznad apsolutnog benchmarka od 0%, što je čudno jer prema prospektu cilja nadmašiti S&P 500 indeks.
ESMA (Europska agencija za tržišta i vrijednosne papire) navodi kako su naknade za učinak u UCITS fondovima dopuštene ako se pridržavaju ESMA smjernica, koje zahtijevaju da model naknada bude u skladu s investicijskim +ciljevima fonda i interesima ulagača. Aktivni ETF-ovi moraju računati naknade u odnosu na referentni indeks, ostavljajući modele naknada na temelju benchmarka kao jedine opcije za izdavače.
Postoje dva modela koja se trenutno čine prikladnima za naknade aktivnih ETF-ova; The benchmark model – naknade za učinak izračunavaju se na dnevnoj bazi, ali se ne mogu realizirati više od jednom godišnje, kako bi se spriječilo da menadžeri preuranjeno naplate naknade. ETF ulagači mogu platiti naknadu za uspješnost iako su osobno doživjeli slabije rezultate jer se uspješnost mjeri na razini fonda. The fulcrum fee model koji simetrično prilagođava naknade u odnosu na uspješnost fonda, povećavajući ih kod bolje izvedbe i smanjujući kod lošije. Iako se smatra najpravednijim za ulagače, model fulcrum naknada još nije usvojen u Europi.
Iako su se naknade za učinak pokazale uspješnima u određenim okruženjima, poput hedge fondova i privatnog kapitala (PE), u ETF-ovima se mogu smatrati manje učinkovitima u usklađivanju interesa investitora s interesima menadžera. Iako su izvedive, teško ih je implementirati u ETF-ove jer svaki model ima svoje nedostatke. Nesumnjivo će nekoliko aktivnih ETF-ova s naknadama za učinak biti lansirano u Europi, no njihova šira primjena mogla bi naići na poteškoće.
Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podložan je promjenama.
Cjelovit, točan i istinit opis UCITS fondova koji se spominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, možete pronaći na web stranici: www.icam.hr/investicijski-fondovi gdje su dostupni i Prospekt i Ključne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku.
Iznesene informacije, mišljenja, analize, zaključci, prognoze i projekcije isključivo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, držanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude.
Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za čiju potpunost i točnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mišljenjima ili informacijama.
Rizici povezani s ulaganjem u financijske, novčane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti objašnjeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.
PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER send