U ovom blogu proći ćemo kroz probleme globalnog lanca opskrbe i kako oni mogu utjecati na tržište dionica raspravljajući o sljedećim temama:
- Problemi s lancem opskrbe i znakovi upozorenja prije pandemije
- Opskrbni lanac tijekom pandemije COVID-19 i drugi pokretački događaji
- GSCPI indeks kao mjera opterećenosti lanca opskrbe
- Učinak na opće cijene
- Kako problemi s lancem opskrbe utječu na cijene dionica
- Budućnost lanca opskrbe
Problemi s lancem opskrbe i znakovi upozorenja prije krize COVID-19
Malo je reći da su trenutni problemi lanca opskrbe proizašli iz nedavnih događaja kao što su rat u Ukrajini ili nesreća teretnog broda u Sueskom kanalu. Globalni lanac opskrbe posljednjih desetljeća preopterećen je do točke pucanja, a konačni udarac dobio je pandemijom COVID-19.
Godine kontinuiranog rasta potražnje praćene procvatom online kupovine i sveobuhvatnom globalizacijom proizvodnje pogodovale su kupcima, omogućujući im pristup velikom izboru proizvoda iz cijelog svijeta u rekordno kratkom vremenu. Ipak, sve te pogodnosti imale su loš učinak na globalni lanac opskrbe, a posljedično i na cijenu dionica.
Tijekom tog razdoblja postali su vidljivi neki znakovi upozorenja o preopterećenosti lanca opskrbe. Na primjer, u razdoblju prije pandemije COVID-19 jedan od ključnih sektora u opskrbnom lancu počeo je pokazivati simptome usporavanja. Riječ je o industriji kamiona, kojoj je trenutno teško pratiti zahtjeve globalnog opskrbnog lanca. Takva industrija je u teškoj situaciji pri pronalasku mladih i kvalificiranih vozača kamiona koji će širom svijeta dostavljati robu.
Online kupovina i globalizacija opskrbe
Nevjerojatan rast online kupovine od 2000. godine još je jedan rastući znak upozorenja koji se mogao vidjeti prije 2020. godine. Zamjena tradicionalne fizičke maloprodaje postala je očita nakon što su divovi e-trgovine poput Amazona ili Alibabe ušli na tržište. Niže cijene ponudili su zahvaljujući jeftinijoj troškovnoj strukturi online maloprodaje i pogodnosti za kupce koji više vole udobnost svoga doma nego odlazak u trgovine.
Nadalje, širenje just in time pristupa, odnosno metode brze proizvodnje i dostave također je postalo odlučujući faktor. Metoda koja je izvorno pokrenuta od strane Toyote u 80-ima kako bi smanjila troškove skladišta i ponudila klijentu prilagodljiv proizvod u kratkom vremenskom razdoblju, sada se može vidjeti i u drugim sektorima. Sve od automobila, kuhinja, odjeće, tehnike, oglašavanja itd. može se prilagoditi potrebama kupaca i isporučiti u kratkom vremenskom roku.
Posljednji znak upozorenja koji se mogao primijetiti bila je sveobuhvatna globalizacija opskrbnog lanca. Da bismo to stavili u perspektivu, jednostavna isporuka printera mora uzeti u obzir da tvornica printera u Aziji zahtijeva čipove proizvedene u Tajvanu, hardver iz Kine i drugu elektroniku i dijelove iz cijelog svijeta prije nego što se isporuči na odredište.
Svi ti znakovi, unatoč tome što predstavljaju globalni napredak i što su milijune proizvoda učinili lakše dostupnima, zapravo su u pozadini pripremali oluju koja će zahvatiti globalni lanac opskrbe.
Opskrbni lanac tijekom pandemije COVID-19 i drugi pokretački događaji
Krajem 2019. globalni lanac opskrbe dosegnuo je prijelomnu točku.
COVID-19 generirao je nezapamćeno gospodarsko usporavanje na globalnoj razini zbog karantena diljem svijeta. Cijena dionica pala je brzo i oštro. Globalna proizvodnja i isporuka zaustavljeni su zbog značajnog pada potražnje. Posljedično, zbog velike razine neizvjesnosti, tvrtke su morale prilagoditi troškove otpuštanjem radnika kako bi smanjile gubitke.
To se pokazalo strašnom pogreškom.
Potražnja za određenim stvarima kao što su putovanja, odlasci u restorane i druge aktivnosti za slobodno vrijeme doista je pala. Ipak, za druge je značajno porasla. Tijekom karantene, potrošači iz cijelog svijeta napunili su svoje police viškom hrane i kućnih potrepština koje im nisu bile potrebne, novim prijenosnim računalima i ekranima, printerima, stolovima i stolicama za rad od kuće, kuhinjskim aparatima ili opremom za teretanu i tako dalje.
Nakon što je prošao početni val infekcija, sredinom 2020. godine, vlade su provele mjere oporavka i karantene su postale manje restriktivne, čime se velikom brzinom ponovno povećala potražnja za robom i uslugama. Prema kraju godine rast su doživjele i cijene dionica. Ova situacija navodi na postavljanje sljedećeg pitanja…
Zašto tvornice jednostavno nisu mogle proizvoditi više?
Naprotiv, mnoge jesu, što je stvorilo dodatne probleme. Nagli porast potražnje potpuno je zakrčio ionako napet globalni lanac opskrbe. Gotovi proizvodi gomilali su se u skladištima diljem svijeta. Točnije, u lukama zemalja koje globalno proizvode najviše gotove robe i materijala, poput Kine koja nije mogla pronaći dovoljno kontejnera za prijevoz materijala do tvornica.
Kontejneri su u to vrijeme bili rijetki jer su se tijekom ranih faza pandemije prvenstveno koristili za prijevoz zaštitne opreme, lijekova i druge opreme za borbu protiv pandemije. Mnoga odredišta kontejnera bile su zemlje koje tradicionalno nisu slale materijal natrag u kontejnerima koje su primile, poput Afrike ili Južne Azije. To je značilo da je već opterećen globalni lanac opskrbe postajao neučinkovitiji i posljedično skuplji po putovanju.
Šlag na torti bilo je zakrčenje Sueskog kanala u ožujku 2021. praćeno ruskom invazijom na Ukrajinu u veljači 2022. Jedan od najprometnijih trgovačkih puteva na svijetu bio je potpuno blokiran šest dana. Do kraja tjedna gotovo 400 brodova stajalo je u redu, pridonoseći tako velikoj gužvi u pomorskom prometu diljem svijeta.
Pročitajte kako se lanac opskrbe mijenja nakon pandemije.
Utjecaj invazije na Ukrajinu
Nadalje, invazija je značila veliki zastoj u svjetskoj ekonomiji. Ukrajinski izvoz predstavljao je približno 20% svjetskog čelika i željeza, 18% žitarica, 10% životinjskih i biljnih masti, ulja i voskova te 5% električnih strojeva i opreme.
Na slici 1 mogu se jasno vidjeti uska grla ruta transportnih plovila u Kini, jugoistočnoj Aziji, Panami i Sueskom kanalu ili Sjevernom moru. U lukama koje su već imale veliku aktivnost prije pandemije COVID-19, poput Rotterdama ili Šangaja, radilo se prekovremeno kako bi se pokušalo održati korak s porastom prometa.
Jasan primjer stvaranja ovih uskih grla je promatranje ukupne kontejnerske aktivnosti luka u SAD-u [Slika 2], gdje se vidi značajan porast aktivnosti nakon ljeta 2020.
Slika 1, Izvor: Bloomberg map funkcija, uključuje trgovačke rute za brodove za rasuti i suhi teret, ribolov i tankere
Slika 2, Izvor: Bloomberg podaci, ICAM analiza
GSCPI indeks kao mjera opterećenosti lanca opskrbe
Jedan od načina za razumijevanje trenutne situacije opskrbe jest promatranjem indeksa opterećenosti globalnog lanca opskrbe (eng. Global Supply Chain Pressure Index) (GSCPI) [Slika 3]. Taj indeks kombinira varijable iz nekoliko indeksa u transportu i proizvodnji, kao što su indeksi koji se odnose na rokove isporuke, cijene i zalihe. Gledajući povijesne podatke, možemo primijetiti kako je indeks dramatično porastao od kraja 2019.
Nove varijante COVID-a privremeno su zaustavile rast opterećenosti, da bi nedugo zatim, početkom 2022. pritisci nastavili rasti na najvišu razinu svih vremena. Trenutačno su napetosti u opskrbnom lancu doživjele određeno poboljšanje, ali su i dalje daleko iznad normalnih promatranih razina u posljednjih 20 godina.
Slika 3, Izvor: Bloomberg podaci, ICAM analiza
Učinak na opće cijene
Problemi s lancem opskrbe ne utječu samo na cijene dionica, već mogu potaknuti povećanje cijena u gospodarstvu.
Nedostatak materijala i komponenti može prisiliti industrije da smanje svoju ponudu, povećavajući tako cijene kao odgovor na nestašicu ključnih inputa. Nastavno tome, ti ključni inputi potrebni za proizvodnju gotovih proizvoda također mogu doživjeti povećanje cijena zbog vlastitog prekida opskrbnog lanca ili rastuće cijene energije koja povećava proizvodne troškove.
To se može primijetiti gledajući Freightos Baltic Index (FBX Index) [Slika 4]. FBX Index nudi jasan prikaz ukupnih troškova prijevoza robe diljem svijeta, budući da sjedinjuje dnevne spot stope za kontejnere od 12 metara na 12 globalnih trgovačkih linija. Značajan rast cijena kontejnera može se uočiti i krajem 2020. Dodatno, u usporedbi s inflacijom u SAD-u i Eurozoni, uočava se sličan trend.
Slika 4, Izvor: Bloomberg podaci, ICAM analiza
Kako problemi s lancem opskrbe utječu na cijene dionica
Nakon što se shvate napetosti u opskrbnom lancu, logično je da se takva pitanja povežu s procjenama tvrtki na financijskim tržištima. Postoje dva jasna načina kojima lanci opskrbe mogu utjecati na cijenu dionica poduzeća.
Prvo, izravan utjecaj na količinu prodaje. Dok se tvrtka bori s nabavom sirovina za proizvodnju svojih proizvoda, ne može održati razinu prodaje i prisiljena je tržištu slati upozorenja da neće moći slijediti dane početne smjernice. To tjera analitičare da ponovno procijene svoje financijske modele obzirom na nižu prodaju, što će smanjiti njihove projicirane prihode.
To će implicirati nižu vrijednost za diskontirane novčane tokove i niže konačne vrijednosti poduzeća i kapitala, što će se, podijeljeno s brojem dionica koje tvrtka ima, prevesti u – nižu vrijednost dionica.
Slično tome, opterećenost lanca opskrbe može utjecati na novčane tokove povećanjem troškova. Kao što je prije spomenuto, oskudica materijala može povećati njihove cijene, što za tvrtke znači skuplju cijenu sirovina. Veći trošak znači niže marže, što će, slično kao u prethodnom slučaju, značiti niže novčane tokove za tvrtku i nižu vrijednost dionica.
Zaključno tome, možemo vidjeti koliko je opskrbni lanac važan za financijska tržišta i kakve značajne učinke može imati na rezultate dionica. Analitičar mora pomno pratiti kako tvrtke upravljaju svojim opskrbnim lancima kako bi imao jasan uvid u njihove buduće financijske rezultate te tako maksimizirao vrijednost svojih ulaganja.
Budućnost lanca opskrbe
Vrlo je teško odrediti datum kada će nestašice u opskrbnom lancu prestati.
Gledajući prethodno spomenute indekse kao što su GSCPI ili FBX, može se vidjeti lagano smanjenje opterećenosti lanca opskrbe, kao i smanjenje troškova kontejnera od sredine 2022. godine. Osim toga, u trećem tromjesečju 2022. primjećuje se kako tvrtke manje spominju probleme u lancu opskrbe [Slika 5].
Ono što se čini jasnim jest da se situacija neće riješiti u skorije vrijeme te da su troškovi i čekanje i dalje povišeni. Kako bi se zaštitile od ove nestašice, tvrtke su počele naručivati ranije, pogoršavajući problem jer tako šalju još više robe prema lukama i skladištima.
Slika 5, Izvor: Bloomberg podaci, ICAM analiza
Moguće rješenje bi moglo biti pronalaženje dobre ravnoteže između lokalnih i globalnih opskrbnih lanaca. Kad god tvornice imaju poteškoća s kupnjom robe iz Kine ili drugih velikih središta, mogle bi se privremeno prebaciti na lokalne izvore proizvodnje. Ovo očito donosi na stol ekonomski faktor, budući da su Sjeverna Amerika i Europa trenutno manje konkurentne nego azijske zemlje.
Možda bi takva situacija, u kojoj lokalne tvornice mogu slobodnije birati svoje izvore materijala, mogla stupiti na snagu samo ako opći životni uvjeti i plaće porastu u Aziji.
Ipak, ono što se čini jasnim je to da se moraju dogoditi neke vrste strukturnih promjena kako se razdoblje poremećaja između 2018. i 2022. ne bi ponovilo. Pitanje je hoće li takve promjene biti ograničene na osnovne industrije s visokom dodanom vrijednošću kao što su poluvodiči i robotika ili će zreliji proizvodni sektori također doživjeti promjene? Nadalje, koliko daleko će ti trendovi ići uzvodno, točnije u industrije rada s nižom maržom?
Ova i druga pitanja su nešto što redovito pratimo i uključujemo u naše istraživanje kako bismo pronašli najbolje prilike za ulaganje za naše dioničke i mješovite strategije, posebno InterCapital Global Equity, InterCapital Technology i InterCapital SEE Equity fondove.
Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podložan je promjenama.
Cjelovit, točan i istinit opis UCITS fondova koji se spominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, možete pronaći na web stranici: www.icam.hr/investicijski-fondovi gdje su dostupni i Prospekt i Ključne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku.
Iznesene informacije, mišljenja, analize, zaključci, prognoze i projekcije isključivo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, držanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude.
Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za čiju potpunost i točnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mišljenjima ili informacijama.
Rizici povezani s ulaganjem u financijske, novčane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti objašnjeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.
PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER send