U novom izdanju bloga proanalizirat ćemo nedavni CrowdStrike incident, prethodnu tehnološku krizu, način na koji je utjecala na tržišta i očekivanja koja možemo imati od IT industrije u budućnosti.
CrowdStrike je američka tvrtka za kibernetičku sigurnost sa sjedištem u Teksasu koja nudi ransomware, malware i internetske sigurnosne proizvode gotovo isključivo tvrtkama i velikim organizacijama. Ukratko, globalni IT prekid do kojeg je došlo u petak sveo se na jedno ažuriranje softvera. Ažuriranje senzorskog programa Falcon, kojeg vodi američka tvrtka CrowdStrike, uzrokovalo je pogrešku kodiranja koja je milijune Windows računala diljem svijeta poslala u “plavi ekran smrti”. Tvrtka je rekla da je riješila problem u roku od nekoliko sati, ali korisnici su rekli da i dalje imaju problema na svojim uređajima nekoliko dana nakon. Zračne luke bile su u kaosu, blagajne supermarketa počele su raditi neispravno, a novinari su se mučili bez osnovnih programa za izvještavanje o problemu koji je izazvao zbrku u cijelom svijetu.
Posljedice na tržištu kapitala bile su prilično značajne. NASDAQ je ukupno pao za 4,2%, dionice CrowdStrike pale su za 30% u nekoliko dana, a masovna prodaja dionica u tehnološkoj industriji bila je posljedica neopravdanog straha investitora. Međutim, tržište se počelo oporavljati jer je ovo bio kratkotrajan incident.
Shodno tome, tehnološke nezgode iz prošlog stoljeća podsjećaju nas na ovo. 1989. godine AT&T (najveći američki telekom operater) imao je jednu od najvećih i najpouzdanijih mreža na svijetu. 15. siječnja 1990., prekidač u jednom od AT&T-ovih 114 centara pretrpio je manji mehanički kvar, koji je iznenada isključio cijeli centar. Kad se resetirao, poslao je signal zbog kojeg su se drugi centri resetirali uzrokujući njihov kolaps. Problem je bio u jedanom retku koda u sklopu nadogradnje softvera koja je nedavno implementirana za ubrzavanje poziva.
Nakon toga, dogodio se poznati propust Y2K. Iako je sada već davna prošlost, ali 1950-ih i 60-ih godina računalna memorija je bila skupa, a računalni stručnjaci bili su pod pritiskom da štede novac. Rješenje kojeg su se dosjetili bilo je skraćivanje datuma. Odsijecali su znamenke stoljeća kako bi 1939. bila kodirana kao 39. Da pojasnimo, ovo je uspjelo. Uštedilo je memoriju, uštedilo je novac i nije utjecalo na izračune koje su računala koristila za izradu datuma. Jednostavno rečeno: 1999 minus 1939 jednako je 60, a 99 minus 39 također je jednako 60. Međutim, 2000 minus 1939 jednako je 61, ali 00 minus 39 jednako je -39. Kada bi računala naišla na tako pogrešne rezultate, neki bi programi počeli izbacivati netočne podatke, dok bi drugi potpuno otkazali. Dakle, problem bi 2000. godine mogao izazvati katastrofalne posljedice u sustavima diljem svijeta. No, dok se razmjer problema činio ogromnim, do prognozirane katastrofe nije došlo. Razlog, međutim, nije bilo što smo imali sreće ili što su problemi bili prenapuhani. Umjesto toga, IT zajednica, uz koordinaciju i podršku savezne vlade, ozbiljno je shvatila problem, usmjerila pažnju i resurse potrebne za popravak Y2K prije nego što su se njihovi strahovi ostvarili.
Postoje ključne razlike između prekida rada CrowdStrikea i scenarija na koji se upozoravalo u Y2K i onoga što se dogodilo s mrežom AT&T. Međutim postoje i značajne paralele. Najvažniji je neuspjeh u učenju od samog Y2K: računalni sustavi o kojima ovisimo su skloni pogreškama — a ti su sustavi toliko isprepleteni s našim svakodnevnim životom da kvar u jednom dijelu može imati negativne posljedice na cijeli sistem.
Da zaključimo, nove tehnologije poput umjetne inteligencije i kibernetičke sigurnosti tek su u povojima, stoga imamo još mnogo toga za naučiti, baš kao i u slučajevima Y2K i AT&T prije 20 i 30 godina. Put do besprijekornog sustava bit će izazovan, kao i sa svakom novom tehnologijom u povijesti. Ali ono što je jasno jest da su sve nove tehnologije tu da ostanu i imat će golem utjecaj na naše svakodnevne živote. Naš InterCapital Global Technology fond pomno prati ove nove tehnološke trendove i industrije, a ima i pozicije u AI, glavnim tehnološkim tvrtkama, poluvodičima i kibernetičkoj sigurnosti.
Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podložan je promjenama.
Cjelovit, točan i istinit opis UCITS fondova koji se spominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, možete pronaći na web stranici: www.icam.hr/investicijski-fondovi gdje su dostupni i Prospekt i Ključne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku.
Iznesene informacije, mišljenja, analize, zaključci, prognoze i projekcije isključivo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, držanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude.
Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za čiju potpunost i točnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mišljenjima ili informacijama.
Rizici povezani s ulaganjem u financijske, novčane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti objašnjeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.
PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER send