Uvijek kada pričamo o ekonomskoj situaciji i situaciji na tržištu kapitala, krećemo od Amerike. To i ne čudi kada znamo da SAD čini gotovo četvrtinu globalne ekonomije i predstavlja daleko najveće dioničko i obvezničko tržište na svijetu. Povijesno je tipično da ciklusi usporavanja i ubrzavanja gospodarskog rasta kreću iz Amerike i sukladno tome FED prvi spušta ili diže kamatne stope, a centralne banke diljem svijeta slijede FED s odmakom od npr. jednog ili dvaju kvartala. Ovog puta su mnoge zemlje već počele s rezanjem kamatnih stopa, a i ECB se pridružio toj skupini zemalja. U ovom blogu ćemo kroz sljedeća poglavlja razmotriti je li moguće da ECB npr. smanji eursku referentnu kamatnu stopu za 1%-1,5% dok FED npr. drži dolarsku stopu na postojećoj razini i koje bi bile moguće tržišne posljedice takvog razilaženja u monetarnoj politici ovih dviju centralnih banaka:
- Povijesni primjeri odstupanja u provođenju monetarne politike između FED-a i ECB-a
- Razlozi za odstupanja u monetarnoj politici
- Razlika između trenutne ekonomske izvedbe SAD-a i Europe i opravdanost bržeg spuštanja kamatne stope u Europi
- Moguće ekonomske posljedice većeg razmimoilaženja monetarne politike u SAD-u i u europodručju
- Moguće tržišne posljedice većeg razmimoilaženja monetarne politike u SAD-u i u europodručju
- Zaključak
1. Povijesni primjeri odstupanja u provođenju monetarne politike između FED-a i ECB-a
Budući da euro postoji od 1999., povijest usporedne provedbe monetarne politike od strane ECB-a i FED-a nije dugačka.
U većini primjera ECB je slijedio FED u spuštanju ili dizanju kamatnih stopa. FED je npr. prvi spustio kamatnu stopu 2001. godine, 2007. godine i 2019. godine dok je ECB slijedio redom za četiri mjeseca, godinu dana i dva mjeseca. Slično možemo reći i za nekoliko ciklusa dizanja kamatnih stopa od kojih je u posljednjem ciklusu dizanja iz 2022. godine FED za 4 mjeseca prethodio s početkom.
Bilo je i primjera kad je ECB prvi mijenjao svoju monetarnu politiku. Npr. 20101. ECB je podigao stopu (FED je u to vrijeme mirovao) zbog povećanja inflacije što se ubrzo pokazalo velikom greškom pa ju je vrlo brzo ponovo i spustio. Drugi, uspješniji primjer bio je kada je SAD 2013. počeo zaoštravati monetarnu politiku (kroz smanjenje programa otkupa državnih obveznica) dok je ECB u razdoblju 2014. i 2015. dodatno olabavio monetarnu politiku i spustio kamatne stope ispod nule.
2. Razlozi za odstupanja u monetarnoj politici
Iako sam se i sam često puta ismijavao nemoći ECB-a da vodi monetarnu politiku koja je neovisna o FED-u, mora se priznati da se odstupanja u monetarnoj politici više-manje mogu objasniti odstupanjima u ekonomskim okolnostima. U slučajevima kad je europodručje kasnilo u spuštanju stopa za SAD-om ekonomska situacija u Europi bila je redom bolja nego u SAD-u, odnosno rast BDP-a u Europi je bio relativno snažniji u odnosu na očekivani trend rasta u SAD-u. Taj slučaj smo imali i 2001. i 2007. godine. Trenutno imamo obrnutu situaciju; rast BDP-a u europodručju je puno slabiji od onog u Americi, što opravdava brži početak rezanja stope u Europi.
3. Razlika između trenutne ekonomske izvedbe SAD-a i Europe i opravdanost bržeg spuštanja kamatne stope u Europi
Iako se kod rezanja stope svi mi na tržištu više fokusiramo na podatke o inflaciji, čini se da je osnovna razlika između SAD-a i Europe (pa i ostatka svijeta) u rastu BDP-a.
I u SAD-u i u Europi inflacija je ipak značajno usporila i ide prema ciljanih 2% s kojim bi ECB i FED bili zadovoljni. Preferirane mjere inflacije koje koriste FED i ECB su na sličnoj razini od 2,8% i 2,9% (vidi Graf 1.) Ipak istina je da u posljednjih 4-5 mjeseci FED-ova preferirana mjera inflacije (temeljna PCE inflacija) stagnira dok je ECB-ova preferirana mjera (temeljna HICP inflacija bez cijena hrane i energije) i posljednjih mjeseci u stalnom trendu pada.
Graf 1.: Kretanje temeljne inflacije u SAD-u i europodručju (mjesečni podaci, promjene u odnosu na isti mjesec prošle godine)
Izvor: Bloomberg
Drugim riječima, kad bismo gledali samo inflaciju, čini se da i FED ima prostora da iz relativno dosta restriktivne monetarne politike krene u lagano labavljenje.
S druge strane, američka stopa gospodarskog rasta puno je veća od gospodarskog rasta europodručja. Očekuje se da će u posljednjem kvartalu 2024. rast BDP-a u odnosu na posljednji kvartal 2023. u europodručju iznositi anemičnih oko 1% dok američki BDP usporava i vjerojatno se pomiče s visokih 3,1% u posljednjem kvartalu 2023. prema umjerenijih 2.5% u posljednjem kvartalu 2024. (vidi Graf 2.)
Graf 2.: Kretanje BDP-a europodručja i SAD-a (kvartalni podaci, promjene u odnosu na isti kvartal prethodne godine)
Izvor: Bloomberg
Ukratko možemo reći da je rast BDP-a u Americi i dalje vrlo robustan i posljednji podaci ne upućuju na slabljenje koje se prethodno očekivalo pa je stoga logično da je FED oprezan i odgađa smanjenje kamatne stope iako bi značajno usporavanje inflacije, blago slabljenje zaposlenosti i već vrlo visoke kamatne stope u Americi upućivale na moguć početak rezanja kamatnih stopa.
S druge strane u Europi imamo situaciju padajuće stope inflacije i relativno vrlo slabog (ispodprosječnog) rasta BDP-a, što ostavlja prostor ECB-u da odmah počne rezati svoju kamatnu stopu.
4. Moguće ekonomske posljedice većeg razmimoilaženja monetarne politike u SAD-u i u europodručju
Najveće ekonomske posljedice koje proizlaze iz razmimoilaženja monetarnih politika proizlaze iz promjene tečaja eura u odnosu na dolar. Ako se očekuje da će kamatne stope u SAD-u kroz dugi period biti još veće od onih u Europi za više nego što se prije predviđalo, euro će slabiti u odnosu na dolar. Jednostavno rečeno, strani investitori će preferirati valutu koja nosi veću kamatnu stopu. Slabljenje eura u odnosu na dolar poskupljuje sve proizvode koje Europa uvozi, a koji se na međunarodnom tržištu uglavnom trguju u USD (nafta, plin i ostale robe) kao i sav uvoz europodručja direktno iz Amerike. Poskupljenje europskog uvoza povećava inflaciju u europodručju što onda ograničava ECB u daljnjem rezanju stopa.
Ipak, ekonomski analitičari misle da bi ECB bez problema mogao spustiti stopu za 1 do 1,5% više od SAD-a bez većeg utjecaja na EUR/USD tečaj i inflaciju. Npr. Goldman Sachs procjenjuje da bi u slučaju ECB-ovog spuštanja stope za 1% više od FED-a, euro oslabio za oko 5%, a europska inflacija bi se zbog toga povećala za oko 0,1-0,3% u sljedećih godinu dana (vidi Graf 3.) Taj utjecaj dodatno nije problematičan jer većina razvijenih zemalja i zemalja u razvoju također smanjuje stope pa se tečajevi tih valuta prema euru ne bi istovremeno bitno mijenjali.
Graf 3. Utjecaj na temeljnu inflaciju odabrane zemlje koji proizlazi iz jednopostotnog dodatnog smanjenja referentne kamatne stope odabrane zemlje u odnosu na američku referentnu kamatnu stopu
Izvor: Goldman Sachs GIR
Istovremeno treba reći da i politika ECB-a utječe na FED. Snažniji USD u odnosu na EUR bi smanjivao američku inflaciju jer uvoz proizvoda iz Europe u Ameriku pojeftinjuje, a američki BDP bi usporio rast jer bi se smanjio neto izvoz u Europu. To bi omogućilo i FED-u da prije počne rezati stope.
5. Moguće tržišne posljedice većeg razmimoilaženja monetarne politike u SAD-u i u europodručju
Tržišne posljedice, i u slučaju da većih ekonomskih posljedica nema, teže je predvidjeti. Može se pretpostaviti da bi brzo i neočekivano veliko slabljenje eura u odnosu na dolar dovelo do negativne reakcije i pada cijena na europskim dioničkim pa i obvezničkim tržištima. S druge strane, kada bi se završila divergencija stopa i EUR/USD stabilizirao, financijska imovina iz europodručja vjerojatno bi izgledala relativno jeftino u odnosu na američku financijsku imovinu pa bi očekivano došlo do priljeva investitora iz SAD-a na europsko obvezničko i dioničko tržište. Čini se da je jedino izvjesno da bi veće slabljenje eura u odnosu na dolar od onog što bi ekonomisti očekivali dovelo do volatilnosti i vjerojatno slabosti na europskom dioničkom i obvezničkom tržištu.
6. Zaključak
Vjerujemo da ECB može i treba početi rezati kamatnu stopu iako će FED još čekati. Ekonomski rast u europodručju puno je slabiji od svog potencijala i još slabiji u odnosu na trenutni rast u SAD-u. Osim toga, europska inflacija postepeno ide prema ciljanih 2%. S obzirom na takvo ekonomsko okruženje ECB bi mogao i dalje spuštati kamatnu stopu dok bi FED i dalje čekao, bez većeg utjecaja na rast inflacije u Europi. Rizik je ipak da bi pritom došlo do većeg slabljenja eura u odnosu na dolar, što bi moglo donijeti volatilnost na europskim dioničkim i obvezničkim tržištima, ali smatramo da je taj scenarij vrlo malo vjerojatan. U makroekonomska očekivanja već je sad ugrađeno da će ECB brže spuštati kamatne stope od SAD-a (npr. u 2024. se očekuje da će ECB rezati stopu 2-3 puta po 0,25% dok se za FED očekuje da će rezati stopu vjerojatno jedanput za 0.25%).S obzirom na ipak postepeno smanjenje stope rasta BDP-a u SAD-u, ali i očekivanje da će neki dijelovi američke inflacije (troškovi stanovanja) doprinijeti daljnjem smanjenju američke inflacije, očekujemo da će i FED nešto kasnije i sam započeti s ciklusom spuštanja kamatnih stopa pa se razlika između europske i američke stope neće puno povećati.
U takvom scenariju koji nam se čini izglednim vjerujemo da će europske dionice i obveznice u koje ulažemo profitirati na krilima nižih kamatnih stopa ECB-a.
InterCapital Asset Management upravlja cijelom paletom različitih vrsta fondova. Pronađite fond/kombinaciju fondova koji najbolje odgovaraju Vašoj osobnoj sklonosti prema riziku i započnite investirati odmah pomoću naše MyCapital aplikacije koja Vam omogućuje samostalno investiranje u nagrađivane fondove InterCapital Asset Managementa, po vašem izboru. Aktivnim pristupom upravljanju vlastitim financijama možete izvući maksimum iz svih tržišnih okolnosti, a ukoliko niste sigurni kako investirati – zatražite investicijski savjet u aplikaciji ili se konzultirajte s Vašim osobnim investicijskim timom putem besplatnog 1-na-1 online sastanka.
Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podložan je promjenama.
Cjelovit, točan i istinit opis UCITS fondova koji se spominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, možete pronaći na web stranici: www.icam.hr/investicijski-fondovi gdje su dostupni i Prospekt i Ključne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku.
Iznesene informacije, mišljenja, analize, zaključci, prognoze i projekcije isključivo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, držanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude.
Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za čiju potpunost i točnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mišljenjima ili informacijama.
Rizici povezani s ulaganjem u financijske, novčane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti objašnjeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.
PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER send