Pojam „teška jesen“ postaje jedan od najčešće upotrebljavanih izraza u medijima. No, odnose li se takva očekivanja i na financijska tržišta? O očekivanjima u nadolazećim mjesecima za financijska tržišta te investicijske fondove InterCapitala smo razgovarali sa g. Darijem Bjelkanovićem, članom Uprave i g. Krešom Vugrinčićem, CFA, fond managerom.
Zadnjih tjedana se sve intenzivnije najavljuje „teška jesen“. Predviđanja i procjene za epidemiološku situaciju ćemo ostaviti stručnjacima, dok čitatelje i investitore sigurno zanima kakav se rasplet događaja očekuje na tržištima?
Dario: S epidemiološke strane zemlje su ipak spremnije, njihovi zdravstveni resursi veći, a mjere bolje ciljane tako da ne očekujemo da ćemo ponovo vidjeti zatvaranje gospodarstava već će se ekonomska aktivnost u odnosu na drugi kvartal ove godine rasti relativno brzim ili umjerenim tempom. Naravno bez obzira na izostanak restriktivnijih epidemioloških mjera ako se broj slučajeva bude povećavao to će vjerojatno biti popraćeno manjom mobilnošću, a onda i manjom potražnjom odnosno potrošnjom kućanstava i poduzeća te će tempo oporavka biti nešto sporiji. Očekujemo da će obveznička tržišta biti relativno stabilna. Posebno se to odnosi na najrazvijenije zemlje svijeta. Ovisno o daljnjem epidemiološkom razvoju moglo bi biti nešto više volatilnosti u zemljama u regiji ili u perifernom dijelu Eurozone.
Krešo: Dionička tržišta će svakako biti pod utjecajem brzine oporavka gospodarstva koja ovisi o faktorima koje je spomenuo Dario. To posljedično utječe i na rezultate kompanija, a to je u konačnici najvažniji pokazatelj svake pojedine dionice. Osim toga, posljednje izmjene mandata američkog Feda prema kojima će ubuduće ciljati prosječnu inflaciju sugeriraju da će ekspanzivna monetarna politika biti još dugo prisutna, a kamatne stope vrlo niske odnosno blizu nuli. To je snažan vjetar u leđa dioničkim tržištima koji predstavlja određenu protutežu spomenutim rizicima koji nas čekaju na jesen.
Dakle, ujednačena poruka za dionička i obveznička tržišta je da postoje rizici, ali postojeće mjere, kao i iskazana volja za brzu reakciju djeluju kao stabilizator. Kakav daljnji razvoj situacije mogu očekivati naši klijenti u fondovima?
Krešo: U dioničkim strategijama nas svakako ne treba čuditi volatilnost. Određena tržišta su se vrlo brzo oporavila, stoga bi eventualno širenje virusa brže od trenutnih očekivanja odnosno sporiji oporavak gospodarstva mogao biti okidač za određeno kolebanje. S druge strane, ukoliko se pokaže da virus već dovoljno poznajemo te tako možemo dobro predvidjeti razvoj događaja u jesen, potražnja za dionicama u okruženju niskih kamatnih stopa, kao i daljnja podrška fiskalnih i monetarnih vlasti, mogla bi ostvariti pozitivnu prevagu. Pri tome ističemo da regionalna tržišta po nama trenutno nude nešto bolji omjer rizika i potencijala, budući da su valuacijske razine znatno niže u usporedbi s razvijenim tržištima.
Dario: Slično vrijedi i za obvezničke fondove. Volatilnost prouzročena razvojem epidemiološke situacije bi povremeno mogla biti prisutna, ali u osnovi očekujemo da će kamatne stope biti niske i da će to posebno pogodovati regionalnom obvezničkom tržištu i fondovima koja u njih ulažu (InterCapital Bond, InterCapital Income Plus) jer tu još ima prostora za smanjenje kamatnih stopa u odnosu na zapadnu Europu. Kod razvijenih tržišta, konkretnije, naših obvezničkih strategija vezanih za iste, očekujemo snažnu potporu ECB-a i FED-a koji također otvaraju neke prilike, naročito u nekim članicama eurozone nešto nižeg kreditnog ratinga.
Ova godina će svakako biti upamćena kao godina u kojoj su se mnoge stvari dogodile po prvi puta u povijesti. Kako ocjenjujete dosadašnji razvoj situacije, je li stanje na tržištu bolje ili lošije od onog koje ste očekivali prije nekoliko mjeseci?
Dario: Na globalnoj razini doživjeli smo pandemiju koja je utjecala na ograničavanje kretanja i fizičkog kontakta u gotovo u zemljama svijeta. To je snažno utjecalo na ekonomsku aktivnosti i izazvalo veliki pad iste na globalnoj razini. Kad je sama pandemija počela teško ste mogli biti optimist oko daljnjeg razvoja na financijskim tržištima. Ipak ubrzo je došlo do snažnog odgovora fiskalne i monetarne politike koje su ublažile udar na ekonomije, a ekonomska aktivnost se sa otvaranjem ekonomija u svibnju i lipnju počela ubrzano oporavljati. Stanje na tržištu je bolje od onog kakvo smo inicijalno očekivali da bi moglo biti kad je kriza počela. Sama tržišta počela su se oporavljati relativno brzo u anticipiranju normalnijeg funkcioniranja ekonomija u budućnosti i duže primjene izvanrednih mjera monetarnih i fiskalnih organa, npr. cijene na obvezničkim tržištima razvijenih zemlja su se u potpunosti vratile na razine prije pandemije dok se rastuća tržišta i naša regija također relativno brzo oporavljaju.
Krešo: Dionička tržišta su se također oporavila neviđenom i neočekivanom brzinom, pa je tako američki indeks S&P 500 dosegao nove povijesne vrhunce. Iako se gospodarstva ipak ne oporavljaju baš takvom brzinom, dionička tržišta uvijek gledaju nekoliko koraka unaprijed. Osim toga, val likvidnosti od strane centralnih banaka stvorio je prirodnu potražnju za prinosom kojeg bi u dugom roku trebalo ponuditi dioničko tržište. Ipak, dobro je napomenuti da je predvodnik tog rasta tehnološki sektor koji nije pretjerano negativno pogođen pandemijom, čak naprotiv. Mala i srednja poduzeća nalaze u nešto težoj i neizvjesnijoj situaciji. Upravo zato se i brzina oporavka razlikuje od SAD-a do Europe, tržišta u razvoju, pa tako i regije gdje je tehnološki sektor na burzama znatno slabije zastupljen, a ima puno više tradicionalnih industrija poput financija, klasične industrije ili energije.
Koju mjeru na lokalnoj ili globalnoj razini biste istaknuli kao najvažniju za stabilizaciju tržišta?
Dario: Teško je istaknuti samo jednu mjeru jer se one obično nadopunjuju i efikasnije su kada idu u paketu, ali ako bi baš morali isticati rekli bi da je to jak odgovor fiskalne politike. Za razliku od Velike financijske krize 2009. kad se inzistiralo na stezanju remena i mjerama štednje, na globalnoj i lokalnoj razini postignut je konsenzus da je bitnije zaustaviti pad ekonomske aktivnosti i izbjeći dugačku i tešku recesiju nego inzistirati na uravnoteženim budžetima država. Osim toga na razini Europe prepoznala se važnost da se dodatno djeluje zajedničkim fiskalnim kapacitetom i da razvijenije zemlje sa većim fiskalnim kapacitetom pomognu onima koje su manje razvijene i više pogođene padom ekonomske aktivnosti usljed COVID-a. Slično je i u drugim globalnim gospodarstvima, vrlo ekspanzivnoj monetarnoj politici nakon dugo vremena pridružila se i ekspanzivna fiskalna politika. Na primjeru Hrvatske, u svega par dana nakon izbijanja pandemije fiskalne vlasti su donijele dva paketa mjera te je i HNB provodio operacije namijenjene stabilizaciji tržišta. Brzina donošenja i snaga provedenih mjera su bile prethodno nezamislive jer je takav koordinirani odgovor izostao u prethodnim krizama.
Imate li kakvu poruku za naše postojeće ili potencijalne investitore?
Dario: Najbitnija poruka za postojeće investitore da je ulaganje u fondove dugoročno ulaganje i potrebna je određena doza strpljenja. Vidjeli ste kako su tržišta krajem ožujka preživjela veliku korekciju u praktički svim klasama financijske imovine. Nakon što je došlo stabilizacije epidemiološke situacije i uvođenja mjera za potporu ekonomske aktivnosti i zaposlenosti tržišta su se brzo vratila na predkrizne razine. Potencijalni investitori bi na spomenutom primjeru trebali shvatiti da će teško „uhvatiti“ najbolji trenutak za investiranje ili izlazak iz investicije. Puno bolji pristup je investiranje na duži vremenski period kako bi se smanjila volatilnost, tj., smanjio utjecaj eventualnih kraćih negativnih razdoblja.
Krešo: Slažem se s Dariom i još bih istaknuo diverzifikaciju između obveznica i dionica. Više od desetljeća ekspanzivne monetarne politike je ostavilo trag na obvezničkom tržištu koje je često prvi izbor za konzervativne investitore. Očekujemo da bi prosječni prinosi u obvezničkim strategijama biti niži od onih na koje su investitori u prošlosti navikli. Smatramo da će naše mješovite strategije u budućnosti sve više dolaziti u fokus investitora jer svojom kombinacijom obveznica i široko diverzificiranog globalnog dioničkog portfelja pružaju odličan omjer stabilnosti i potencijalnog prinosa. Za konzervativnije investitore bih istaknuo InterCapital Income Plus sa ciljanim omjerom 80:20 između obveznica i dionica te InterCapital Balanced. sa približno ujednačenim omjerima obveznica i dionica kao opciju za investitore spremnije na nešto višu razinu rizika.
Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT
d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podložan je promjenama. Cjelovit, točan i istinit opis UCITS fondova koji se
spominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, možete pronaći na web stranici: https://icam.hr/investicijski-fondovi/ gdje su dostupni i Prospekt i Ključne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku. Iznesene informacije, mišljenja, analize, zaključci, prognoze i projekcije isključivo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, držanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude. Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za čiju potpunost i točnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mišljenjima ili informacijama. Rizici povezani s ulaganjem u financijske, novčane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti objašnjeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.
