Kako starenje i iseljavanje stanovništva iz Hrvatske utječe na našu budućnost i primanja u mirovini, možemo li sa sigurnošću računati na mirovinu iz prvog stupa ili je već danas potrebno razmisliti o alternativnom štednom planu?
Iako je danas nemoguće predvidjeti sve promjene koje sa sobom donosi kretanje stanovništva, osobno vjerujem kako će starenje stanovništva značajno promijeniti svijet kakav poznajemo, barem mi u Hrvatskoj. Složit ćete se sa mnom da su demografske promjene vidljive tek na duže staze, odnosno trendove možemo pratiti tek na horizontu od više desetljeća, međutim trendovi su već sada vrlo izvjesni i teško promjenjivi.
Demografske promjene i ekonomska aktivnost
U dugom roku rast ekonomske aktivnosti ovisi o radu, produktivnosti rada (tehnologiji i inovacijama) i kapitalu. Dakle, budući rast ekonomske aktivnosti ovisi o većoj zaposlenosti, tj. većem korištenju rada i kapitala. Rast je također moguć i u slučaju da rad ili kapital koriste nove tehnologije i inovacije koje omogućuju da, primjerice, isti broj ljudi proizvede veći broj proizvoda ili pruži veći broj usluga.
Nove tehnologije čine rad i kapital produktivnijima, međutim istovremeno čine neka radna mjesta nepotrebnima. Očigledno je da kompanije poput Netflixa mijenjaju način na koji ljudi gledaju TV serije ili da pojava Amazona dovodi do likvidacije tradicionalnih prodavaonica na malo, pogotovo specijaliziranih. Možemo pokušati zamisliti što će se dogoditi s brojem profesionalnih vozača ako automobili za desetak godina počnu voziti samostalno. Dodatni izazov je stvaranje novih radnih mjesta koja će nadomjestiti izumiruće profesije. U takvom hrabrom novom svijetu logično je pomisliti kako će oni radnici s traženim vještinama koji stalno ulažu u svoja znanja bolje prolaziti, a preduvjeti za stvaranje takvih pojedinaca su fleksibilnije školovanje te cjeloživotno učenje.
Zaključak je kako bi posljedica starenja stanovništva mogla biti niža radna aktivnost na globalnoj razini. Osim samog starenja, automatizacija bi mogla dodatno umanjiti potrebe industrije za radnom snagom. Države koje su uspješnije u kreiranju ekonomskih politika će se naravno pokušavati prilagoditi privlačenjem školovane imigracije, truditi se aktivirati ljude koji uopće ne rade niti traže posao (neaktivno stanovništvo), raditi na cjeloživotnom školovanju radne snage i dizati godine starosti i staža potrebnih za mirovinu. Prilagoditi se spomenutim trendovima čini se kao krupan izazov za velik broj država.
Demografske promjene, potrošnja i štednja
Sve smo češće izloženi izjavama centralnih bankara i ekonomista kako starije stanovništvo dovodi do slabljenja potražnje, povećanih razina štednje i usporenog rasta cijena ili niskih kamatnih stopa. Prevedeno na jednostavan jezik, argumenti su sljedeći: stariji ljudi troše manje od mlađih, ili zato što ne mogu zbog svoje dobi ulaziti u dugoročne kreditne odnose ili zato što su već zadovoljili bitnije potrebe (poput stanovanja ili kupnje nekih trajnih dobara). To povećava razinu štednje i smanjuje razinu potrošnje i proizvodnje, a takva veća štednja utječe na smanjenje kamatnih stopa na depozite.
Iako nema puno temeljitih istraživanja na tu temu i postojeći dokazi su neuvjerljivi, ako ima istine u tome, pasivna štednja na kratki rok teško će pomoći rastu realne vrijednosti novca za buduće štediše i isti će morati biti sve aktivniji u planiranju svojih financija.
Demografske promjene u Hrvatskoj
Europa ima relativno staro stanovništvo, nizak prirodni prirast stanovništva (razliku broja novorođenih i broja umrlih osoba) i nisku totalnu stopa fertiliteta (prosječan broj djece koje žena rodi u fertilnoj dobi). Hrvatska nije iznimka, dapače uglavnom smo na začelju europskih država po svim tim pokazateljima (vidi tablicu).
Odabrani demografski pokazatelji za europske države
Izvor: Eurostat
Hrvatsku očekuju vrlo slični demografski trendovi kao Europu, praćeni već opisanim ekonomskim pojavama (vidi Akrap, A. (2015) Demografski slom Hrvatske: Hrvatska do 2051., Bogoslovska smotra vol. 85 br. 3, str. 855-881). Začarani krug starenja stanovništva i posljedično smanjeni reproduktivni potencijal uz ionako nizak fertilitet dovest će u Hrvatskoj do pada ukupnog broja stanovnika na oko 3,5 milijuna do 2050. godine uz pogoršanu dobnu strukturu. Stvar je tim gora što su te projekcije rađene prije posljednjeg ubrzanog iseljavanja mlađeg stanovništva u potrazi za poslom. Dodatno, iseljavanje je nažalost teško obuhvatiti statistikama i vrlo je vjerojatno da je stvarna brojka iseljenih znatno veća od one u statistikama.
Projekcija broja stanovnika u Hrvatskoj po dobnim grupama i ukupno 2011.-2051. (varijanta srednjeg fertiliteta i srednje migracije)
Izvor: Akrap (2015)
Projekcija udjela stanovnika u Hrvatskoj po dobnim grupama 2011.-2051. (varijanta srednjeg fertiliteta i srednje migracije)
Izvor: Akrap (2015)
Mogli bismo zaključiti kako je u smislu daljnjeg ekonomskog rasta pred Hrvatskom izuzetno težak zadatak u kratkom roku aktivirati što veći broj trajno nezaposlenog i neaktivnog stanovništva, uspostaviti sustav trajnih kratkoročnih i dugoročnih mjera pronatalitetne politike, pa čak i definirati imigracijsku politiku. Osim toga, potrebno je istovremeno stvarati uvjete za veću produktivnost rada što je obično rezultat svih prilagodbi ili reformi o kojima se stalno govori (reforme školstva, znanosti, javne uprave, sudstva, zdravstva i slično).
Što to znači za sve nas u Hrvatskoj?
Sve spomenute globalne promjene i specifični demografski uvjeti u Hrvatskoj stvaraju pritisak na svakog od nas, a posebno na mlađu populaciju da osmisli cjeloživotni plan osobnog razvoja i financija. Pritom mislim da konstantno ulažu u svoju edukaciju, odnosno izgrađuju nova znanja i iskustva te prate svjetske trendove u svojim profesionalnim područjima, čime postaju fleksibilniji u brzomijenjajućoj okolini. Isto tako treba uzeti u obzir da zbog demografskih trendova postaje vrlo neizvjesno računati na mirovinu iz prvog stupa koja bi bila dostatna za održavanje kakvog-takvog standarda u starosti, i zbog toga je štednja vrlo bitna. Mi u InterCapital Asset Managementu vjerujemo da bi svatko trebao imati cjeloživotni investicijsko-štedni plan kako bi u dugom roku ostvario ili barem bio bliže ostvarenju osobnih financijskih ciljeva. Vjerujemo da Vam pritom možemo pomoći kroz dugoročni plan ulaganja u neke od naših fondova.
InterCapital Asset Management upravlja s čitavim rasponom investicijsklih fondova od konzervativnijih prema manje konzervativnim fondovima:
InterCapital Bond obveznički fond
InterCapital Global Bond obveznički fond
InterCapital Dollar Bond obveznički fond
InterCapital Income Plus poseban fond
InterCapital Balanced mješoviti fond
InterCapital SEE Equity dionički fond
InterCapital Global Equity dionički fond
Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podložan je promjenama. Cjelovit, točan i istinit opis UCITS fondova koji se spominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, možete pronaći na web stranici: www.icam.hr/hr/fondovi gdje su dostupni i Prospekt i Ključne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku. Iznesene informacije, mišljenja, analize, zaključci, prognoze i projekcije isključivo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, držanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude. Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za čiju potpunost i točnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mišljenjima ili informacijama. Rizici povezani s ulaganjem u financijske, novčane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti objašnjeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.
PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER send