Ukrajina i Sjedinjene Američke Države postigle su dogovor o zajedničkom razvoju mineralnih resursa, uključujući naftu i plin, što označava značajan preokret nakon što je predsjednik Volodimir Zelenski prvotno odbio inicijalni prijedlog Washingtona. Taj prijedlog je uključivao zahtjev SAD-a za potencijalnim pravom na 500 milijardi dolara budućih prihoda, što je kasnije izbačeno iz sporazuma.
Sporazum ne sadrži sigurnosna jamstva SAD-a za Ukrajinu, ali ukrajinski dužnosnici istaknuli su da je ovo dio veće geopolitičke slike. Kijev se nada da će američki financijski interes u ukrajinskim resursima stvoriti dodatni motiv za Washington da osigura zaštitu zemlje u slučaju ponovnog izbijanja rata nakon potencijalnog primirja.
Bivši američki predsjednik Donald Trump izjavio je da je SAD Ukrajini osigurao između 300 i 350 milijardi dolara pomoći: “Želimo taj novac natrag”, rekao je. “Pomažemo zemlji kroz vrlo ozbiljan problem… ali američki porezni obveznici sada će dobiti svoj novac natrag, i to s dobitkom.”
Ključni aspekti sporazuma
Sporazum isključuje mineralne resurse koji već doprinose ukrajinskom proračunu, što znači da neće utjecati na aktivnosti najvećih ukrajinskih energetskih kompanija, Naftogaza i Ukrnafte. Međutim, ostaju nejasna pitanja poput veličine američkog udjela i uvjeta zajedničkog vlasništva.
Ukrajina raspolaže značajnim zalihama kritičnih minerala, uključujući litij, titan, ugljen, naftu, plin i uran, vrijednima milijarde dolara. EU je identificirala 34 ključna minerala, a Ukrajina ima zalihe njih 22, što čini oko 5% svjetskih rezervi “kritičnih sirovina”.
Među njima su:
- 19 milijuna tona dokazanih rezervi grafita, ključnog za proizvodnju baterija za električna vozila.
- Trećina svih europskih zaliha litija, esencijalnog za moderne baterije.
- 7% svjetske proizvodnje titana prije ruskog napada 2022. godine.
- Značajne rezerve rijetkih zemnih metala, ključnih za proizvodnju oružja, elektronike i vjetroturbina.
1 Izvori kritičnih minerala u Ukrajini, izvor: Conflict and Environment Observatory
Investicijski fond za obnovu Ukrajine
Dogovor predviđa osnivanje investicijskog fonda za obnovu Ukrajine, kojim će zajednički upravljati Kijev i Washington. Ukrajina će u fond usmjeravati 50% budućih prihoda od državnih mineralnih resursa, nafte i plina, a sredstva će se ulagati u domaće projekte.
S druge strane, ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je spreman SAD-u ponuditi pristup rijetkim mineralima, uključujući onima iz regija Ukrajine pod ruskom okupacijom, naglašavajući da Rusija raspolaže značajno većim resursima nego Ukrajina.
Geopolitičke posljedice
Trump je izazvao buru izjavom da Zelenski “bolje da se brzo pokrene” u pregovorima za okončanje rata, inače riskira da “neće imati državu kojom će vladati”. Također je započeo izravne pregovore s Rusijom o okončanju sukoba, što je izazvalo nezadovoljstvo u Kijevu i među europskim saveznicima, jer su izostavljeni iz preliminarnih razgovora.
Nadalje, SAD je vršio pritisak na UN da ukloni termin “agresija” iz dokumenata povezanih s ratom, ali neuspješno.
Europska obrambena politika i ekonomski trendovi
Treća godišnjica ruske invazije dolazi u trenutku povećanog pritiska na europske zemlje da povećaju obrambenu potrošnju. Trenutačni cilj EU za vojni proračun iznosi 2% BDP-a, ali u 2024. godini EU je dosegla tek 1,9% ukupnog BDP-a, sa 326 milijardi eura potrošnje.
Međutim, postoji velika razlika među europskim državama:
- Estonija i Latvija planiraju izdvajati 5% BDP-a.
- Poljska cilja 4,7% u 2025. godini.
- Njemačka, UK i Francuska nominalno prednjače u potrošnji, ali zaostaju u postotku BDP-a.
2 Procjene potrošnje na obranu po državama, izvor: McKinsey & Company
- NATO izvještaji pokazuju da je 2023. godine samo 10 članica dosegnulo cilj od 2%, dok se broj u 2024. povećao na 23 zemlje.
3 Broj NATO članica koje zadovoljavaju ciljanu obramnenu potrošnju od 2% BDP-a, izvor: NATO
Istovremeno, raspravlja se o mogućem dopuštanju većih fiskalnih deficita iznad Maastrichtskog ograničenja, ako su povećanja potrošnje vezana uz obranu. Njemačka razmatra iznimku iz “dugovne kočnice” kako bi financirala vojnu potrošnju.
Za usporedbu, SAD već desetljećima prednjači u vojnoj potrošnji. U 2023. godini vojni proračun SAD-a iznosio je 880 milijardi dolara (3,36% BDP-a), gotovo dvostruko više od kombinirane potrošnje Kine i Rusije. Ukupna NATO potrošnja za obranu dosegla je 1,28 bilijuna dolara.
Tržišne reakcije
Financijska tržišta pozitivno su reagirala na ove geopolitičke promjene. Europske rizične imovine bilježe rast, a kompanije s imovinom u Rusiji koje su protekle tri godine bile otpisane sada dobivaju na vrijednosti. Europski burzovni indeksi nadmašuju američke prvi put u dugo vremena, dok je EUR/USD skočio na 1,05 s najniže ovogodišnje razine od 1,0146.
4 Tečaj EUR/USD, izvor: BBG
Završetak rata u Ukrajini bi pozitivno utjecao na daljnji razvoj EU, a najveći doprinos bi imalo ponovno uspostavljanje energetske trgovine s Rusijom koje bi rezultiralo snižavanjem cijena energenata, naročito plina.
5 EU Natural Gas TTF cijena, izvor: BBG
Kako se pozicionirati?
Mogućnost završetka rata u Ukrajini donosi olakšanje i priliku za stabilniju budućnost, ali i važnu lekciju za investitore – nepredvidivost tržišta čini diverzifikaciju ključnim elementom uspješnog ulaganja. Ona ne samo da pomaže u ublažavanju rizika, već i osigurava da ne propustite prilike za rast na tržištima koja se oporavljaju ili ubrzano razvijaju.
Investitori s globalno diverzificiranim portfeljem sada imaju mogućnost kapitalizirati na ekonomskim promjenama koje dolaze s novom geopolitičkom situacijom. Intercapital Global Equity fond pruža široku izloženost različitim sektorima i regijama uključujući one europske, dok InterCapital SEE Equity i regionalni ETF-ovi (7BET, 7SLO i 7CRO) omogućuju precizno pozicioniranje u tržišta koja će najviše profitirati od stabilizacije neizvjesnosti. Za sve upite slobodno ugovorite besplatni 1-na-1 online sastanak.
Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podložan je promjenama.
Cjelovit, točan i istinit opis UCITS fondova koji se spominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, možete pronaći na web stranici: www.icam.hr/investicijski-fondovi gdje su dostupni i Prospekt i Ključne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku.
Iznesene informacije, mišljenja, analize, zaključci, prognoze i projekcije isključivo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, držanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude.
Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za čiju potpunost i točnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mišljenjima ili informacijama.
Rizici povezani s ulaganjem u financijske, novčane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti objašnjeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.
PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER send