Trenutak za promjenu paradigme hrvatskog štediše

Neke obrasce je jednostavno primijetiti. Već godinama se u dnevnom tisku redovito, barem jednom godišnje, pojavljuje isti članak naslovljen: „Štednja hrvatskih građana u bankama dosegnula je nove rekordne razine“. Iako nije riječ o ravnomjernoj distribuciji štednje po cjelokupnom stanovništvu, pristup povećanju vrijednosti novca kroz štednju je značajno pridonio stabilnosti domaćeg bankarskog sektora kroz godine globalne i domaće recesije. No, unatoč svim prednostima za cjelokupni sustav, pitanje je je li došlo vrijeme za promjenu paradigme prosječnog Hrvata koji zarađena i ušteđena sredstva iz godine u godinu drži oročena u bankovnom depozitu.

Paradigma prosječnog hrvatskog štediše glasi otprilike: „Štednja u banci ostvaruje zaradu i omogućuje kontinuirano uvećavanje bogatstva bez rizika“. Takav način razmišljanja, naslijeđen i prenesen s generacije na generaciju, je zaslužan za financijsku stabilnost velikog broja pojedinaca, ali tektonske negativne promjene kamatnih stopa dovode u pitanje isplativost takvog pristupa u budućnosti. Također, demografske promjene i produženo očekivano trajanje života povećavaju potrebu za akumulacijom i/ili ostvarenjem povrata. Je li došlo vrijeme za modifikaciju uvriježenog obrasca ponašanja kako bi se ostvario osnovni cilj  – povećanje vrijednosti novca?

Ciljevi i prednosti štednje

Štednja kao ekonomska aktivnosti za korisnika ima mnoge prednosti. Ona je u pravilu nerizična. Za svaki depozit postoji jamstvo banke u koju je položen te, dodatno, sustav osiguranja od strane nadležne državne agencije koja jamči povratom svakog depozita u protuvrijednosti do 100.000 eura. Osoba koja ugovara depozit ne mora posjedovati vještine financijske analize jer postojanjem sustava osiguranja nije nužno provjeravati kuda se položeni novac dalje plasira.

Druga prednost je savršena predvidivost buduće ekonomske koristi, tj. ostvarenih prihoda. Prihod od kamate je poznat prilikom ugovaranja depozita i precizno je predvidivo kolika će biti vrijednost oročenih sredstava po dospijeću. Kako je sve ostalo u životu nepoznato i nepredvidivo, podatak o točnoj vrijednosti depozita po dospijeću za bilo koji vremenski rok pruža veliki osjećaj sigurnosti.

No uz sve nabrojane prednosti, štednja ima ključni nedostatak.

Ona je očuvanje novčane ili druge materijalne vrijednosti odgađanjem trenutačne potrošnje radi mogućnosti potrošnje u budućim razdobljima. Ukratko, iako je nominalno uvećanje vrijednosti u pravilu uvijek pozitivno, realna zarada pod utjecajem inflacije može biti značajno umanjena ili čak negativna.

Izvor: Hrvatska narodna banka

Grafikon 1. Usporedba kamatne stope i realnog povrata na štednju (prosječna kamatna stopa na EUR depozite 6 mj do 1 g, prosječni EURHRK tečaj u godini i prosječna stopa inflacije

Štednja u trenutnim uvjetima

Za dobivanje prave slike realnog povrata na štednju analizirane su prosječne kamatne stope na nova oročenja u eurima na rok šest mjeseci do godine dana (prema podacima HNB-a najzastupljeniji oblik štednje građanstva) uz utjecaj EURHRK tečaja u godini i prosječnu stopu inflacije. Iz dobivenih podataka je vidljivo da je realni povrat na štednju postao negativan u 2017. godini pod utjecajem niskih kamatnih stopa u bankama, te dodatno umanjen za stopu inflacije.

Sadašnje dostupne kamatne stope na oročenja u bankama su niže od prošlogodišnjih, a s obzirom na očekivani rast BDP-a, stopa inflacije u ovoj godini će ostati na istim razinama ili se dodatno povećati.

Ukratko, u ovom trenutku štednja čak ne ostvaruje niti svoju osnovnu ekonomsku zadaću, očuvanje sadašnje vrijednosti. Pojedinci kojima je štednja jedini alat za akumuliranje i povećanje vrijednosti novca u ovom trenutku na tome ostvaruju realni gubitak i kupovna moć nakon štednje im je manja nego je bila prije nje.

Investiranje – pomoć u ostvarenju financijskih ciljeva

Za razliku od štednje, cilj investiranja je ostvarenje povrata na akumulirana sredstva, a ne samo očuvanje vrijednosti. Investiranje je širok pojam i ono obuhvaća svako materijalno ili nematerijalno dobro koje nije kupljeno isključivo radi njegovog korištenja nego radi očekivanja aprecijacije, tj. porasta njegove ekonomske koristi.

Rješenje za ostvarenje financijskog cilja je u građenju osobnog portfelja, raspodjele sredstava između štednje i korištenja što većeg broja različitih investicija za ostvarenje viših povrata i smanjenje izloženosti pojedinačnom riziku.

Raspodjela imovine uključuje podjelu osobnog portfelja između različitih kategorija imovine, poput dionica, obveznica i novca. Sama odluka o najkvalitetnijoj kombinaciji imovine u vlastitom portfelju se značajno razlikuje od pojedinca do pojedinca. Odgovarajuća raspodjela imovine ovisi o životnoj dobi i ostalim faktorima – investicijskom horizontu i razini tolerancije rizika.

• Investicijski horizont – očekivano trajanje investicije, tj. vrijeme preostalo za investiranje do postizanja određenog financijskog cilja. Investitor s dužim vremenskim horizontom će biti spremniji na rizičnije investicije jer može čekati prolazak eventualnih negativnih cikličkih gospodarskih kretanja.
• Razina tolerancije rizika – spremnost na mogućnost kratkoročnog smanjenja vrijednosti investicije u zamjenu za veći potencijal ostvarenja prinosa.

Kada je riječ o investiranju, rizik i profit su usko povezani i obrnuto proporcionalni. Sve investicije nose određenu razinu rizika i nužno je biti svjestan svih potencijalnih rizika koji mogu dovesti u pitanje vrijednost investiranih sredstava. “Nagrada“ za preuzimanje rizika je potencijal ostvarenja profita.

InterCapital Asset Management upravlja čitavim rasponom investicijskih fondova – od konzervativnijih prema manje konzervativnima, koji Vam mogu poslužiti kao odličan alat za diverzifikaciju financijske imovine na kraće i duže rokove investiranja.

InterCapital Bond obveznički fond

InterCapital Global Bond obveznički fond

InterCapital Dollar Bond obveznički fond

InterCapital Income Plus poseban fond

InterCapital Balanced mješoviti fond

InterCapital SEE Equity dionički fond

InterCapital Global Equity dionički fond

Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe
na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT
d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podložan je
promjenama. Cjelovit, točan i istinit opis UCITS fondova koji se
spominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, možete
pronaći na web stranici: https://icam.hr/investicijski-fondovi/ gdje
su dostupni i Prospekt i Ključne informacije za ulagatelje svakog fonda
na hrvatskom jeziku. Iznesene informacije, mišljenja, analize,
zaključci, prognoze i projekcije isključivo su u informativne svrhe i ne
predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, držanja
ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje
ponude. Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama,
koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za čiju
potpunost i točnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost
ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mišljenjima ili
informacijama. Rizici povezani s ulaganjem u financijske, novčane ili
investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti
objašnjeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom
ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.