Uoči Božića američki predsjednik potpisao je zakon kojim se između ostalog po prvi puta od 1986. smanjuje stopa poreza na dobit i to sa 35 posto na 21 posto. Do tada važeća stopa od 35 posto na snazi je bila od 1993. godine što je najduže razdoblje stabilne porezne stope od 1900. godine. Zanimljivo je da je stopa poreza na dobit u periodu od 1951.-1963. iznosila 52 posto, dok je u kratkom razdoblju između 1968.-1969. iznosila 53 posto.
Grafikon 1: KRETANJE STOPE POREZA NA DOBIT U SAD
Izvor: https://taxfoundation.org
Ovim sniženjem će stopa poreza na dobit u SAD-u biti značajno niža od one u najvećim gospodarstvima Eurozone, kao što je vidljivo na grafikonu 2.
Grafikon 2: STOPE POREZA NA DOBIT U 2018. PO ZEMLJAMA
Izvor: Deloitte
Utjecaj smanjenja stope poreza na kompanije
Osim očitog pozitivnog utjecaja budući da će iste platiti manje poreza i povećati dobit, postoje oni i ne toliko očiti pozitivni ali i negativni utjecaji na zarade kompanija.
Krenimo s dobrim vijestima. Ukoliko je američka kompanija plaćala poreznu stopu od 35 posto, poslovala je samo na području SAD-a te nije koristila neke od mogućih brojnih poreznih olakšica ili načina smanjenja porezne stope, padom porezne stope na 21 posto, uz sve ostale uvjete nepromijenjene, kompanija će dobiti značajan vjetar u leđa. Ipak, za pretpostaviti je kako će kompanije dio ove dobiti reinvestirati u svoje zaposlenike kroz porast plaća tako da će se samo dio preliti na investitore. Koliki će taj dio točno biti, saznat ćemo u narednim kvartalima kada kompanije objave svoje izvještaje i prognoze za narednu godinu.
Pozitivna vijest se odnosi i na one kompanije koje na svojim bilancama imaju odgođenu poreznu obvezu, što komplicira situaciju. Što je porezna obveza? Vrlo jednostavno. Porezna obveza je obveza za poreze u budućim razdobljima a nastaje kao privremena razlika između računovodstvenog i oporezivog dobitka. S obzirom da su kompanije u trenutku kada su obračunavale vrijednost ove obveze pretpostavile kako će u budućnosti imati poreznu stopu od 35 posto jasno je kako će kompanije s padom porezne stope na 21 posto umanjiti vrijednost porezne obveze za oko 40 posto te će nastala razlika direktno povećati kapital tvrtke. Stoga, tvrtke sa visokom stopom poreza i visokom poreznom obvezom biti će apsolutni pobjednici ove porezne reforme.
Nadalje, kako postoji porezna obveza, postoji i porezna imovina. Stavka porezne imovine, s obzirom da je imovina, pozitivno utječe na pokazatelje zaduženosti kompanije (često nerealno kao što će se vidjeti). Međutim, efekti porezne reforme na odgođenu poreznu imovinu sasvim su suprotni od efekata na odgođenu poreznu obvezu. Pojednostavljeno, odgođena porezna imovina je potraživanje od porezne uprave za preplaćene poreze (i to prema procjeni kompanije). S obzirom da se porezna stopa smanjuje, smanjuje se i potraživanje (imovina). Stoga, upravo će na konto ove promjene mnoge kompanije zabilježiti jednokratni gubitak te tako umanjiti kapital.
Negativne utjecaje porezne reforme će najviše osjetiti prezadužene kompanije. Naime, od iduće godine kao porezno priznati trošak priznat će se trošak kamata samo do iznosa od 30 posto EBITDA (dobit prije kamata, poreza i amortizacije) što znači da će takve kompanije ostvariti nižu dobit.
Utjecaj porezne reforme na InterCapital fondove
Analiza porezne imovine i poreznih obveza sastavni su dio financijske analize svih kompanija u koje ulažemo, tako da će u InterCapital Global Equity i InterCapital Balanced fondu efekt biti isključivo pozitivan, budući da dionice u koje ulažemo nemaju odgođenu poreznu imovinu. S obzirom na manju izloženost američkim korporativnim obveznicama, efekt će u manjoj mjeri kroz poboljšanje kreditnih pokazatelja biti pozitivan i u InterCapital Global Bond fondu. Naime, prezadužene kompanije eliminarne su u samome početku i nikada nisu imale šansu za ulazak u portfelj niti jednog od fondova. Osim toga, s obzirom da nam je u spomenutim fondovima cijeli svijet na raspolaganju, možemo pronaći dovoljno kompanija sa trajnim i širokim konkurentskim prednostima i investirati u njih. Takve se kompanije ipak primarno bave realnim jačanjem svoje tržišne pozicije a ne „nabildavanjem“ kapitala čak i kada je to u potpunosti u skladu sa računovodstvenim standardima.
Zaključno, iako je općenito govoreći porezna reforma u SAD-u generalno pozitivna za američke kompanije iz prethodno navedenih razloga bitno je ne brzati sa donošenjem zaključaka o utjecaju iste reforme na pojedini kompaniju. Utjecaj porezne reforme može u konkretnom tržištu biti čak i negativan. Upravo zato, od izuzetne je važnosti vrlo temeljito analizirati sve kompaniije prije nego li iste uđu u portfelj investicijskog fonda.
Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podložan je promjenama. Cjelovit, točan i istinit opis UCITS fondova koji se spominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, možete pronaći na web stranici: www.icam.hr/hr/fondovi gdje su dostupni i Prospekt i Ključne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku. Iznesene informacije, mišljenja, analize, zaključci, prognoze i projekcije isključivo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, držanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude. Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za čiju potpunost i točnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mišljenjima ili informacijama. Rizici povezani s ulaganjem u financijske, novčane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti objašnjeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.
PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER send