U 2024. godini, svijet će svjedočiti nizu izbora u razvijenim zemljama i zemljama u razvoju što će odigrati ključnu ulogu u oblikovanju budućnosti globalne političke slike. S više od 70 zemalja uključenih u izborni proces (oko polovice svjetske populacije i gotovo 60% svjetskog BDP-a), postavlja se pitanje hoće li nedavni trendovi polarizacije, populizma, demokratskog oslabljivanja i geoekonomske fragmentacije nastaviti rasti, tek dosegnuti vrhunac ili će, naposljetku, usmjeriti politiku prema tradicionalnijem suglasju.
Izborna godina donosi niz ključnih političkih događanja u nekoliko najnaseljenijih zemalja svijeta, pri čemu je izborni ciklus već započet 13. siječnja izborima na Tajvanu. Bangladeš, Indija, Indonezija, Meksiko, Pakistan, Rusija i SAD bit će poprište izbora kojima će se odrediti lideri njihovih vlada. Istodobno, Europska unija provodi parlamentarne izbore. Europski parlamentarni izbori, zakazani od 6. do 9. lipnja za 27 članica EU, vrlo su značajan trenutak u oblikovanju budućnosti europske demokracije. Istovremeno, Velika Britanija se priprema za izbore (prije siječnja 2025.), čije će posljedice značajno utjecati na pitanja trgovine nakon Brexita, energetske politike i oporezivanja. U drugoj polovici 2024., SAD će biti suočen s velikom nesigurnošću koja će imati ozbiljne posljedice na financijsku situaciju zemlje i moguće trgovinske napetosti. S obzirom na to da će ishodi izbora utjecati ne samo na budućnost Sjedinjenih Američkih Država, već i na globalnu geopolitiku, velika se pozornost usmjerava upravo na američke izbore.
Slika 1. Zemlje članice izbornog procesa
Izvor: Statista
Unatoč rastu populističke politike na sceni, ostaje nejasno hoće li ponovno doći do uspona populističkih režima, koji su dosegli vrhunac između 2018. i 2019. godine. Nedavni rezultati europskih izbora bili su pomiješani, a nakon izbora 2022. godine u Italiji, gdje je desničarska vlada pod vodstvom Giorgie Meloni preuzela vlast, desničari su ostvarili uspjeh i u Finskoj, Švedskoj, Grčkoj, Nizozemskoj i Slovačkoj, kao i na nekim lokalnim izborima u Njemačkoj. Međutim, desničarski pokret nije prevladao u Poljskoj ni u Španjolskoj.
U srcu europske političke scene izbija ključna točka sukoba – reforma Pakta o stabilnosti i rastu, koja će neizbježno oblikovati put fiskalne perspektive zemalja Europske unije u ovoj godini. Uz reformu Pakta, Europska unija usmjerava svoje napore na oblikovanje politika usmjerenih na klimatske promjene, pružanje podrške Ukrajini te razvoj strategije smanjenja rizika u odnosima s Kinom. Izbori za Europski parlament u lipnju stoga označavaju bitnu točku za daljnji razvoj EU. Populističke stranke idu prema velikim dobicima na izborima te bi mogli oštro pomaknuti ravnotežu parlamenta udesno i poremetiti ključne dijelove agende EU-a. Predviđa se da će radikalne desničarske stranke završiti na prvom mjestu u devet zemalja, uključujući Austriju, Francusku i Poljsku, te na drugom ili trećem mjestu u još devet, uključujući Njemačku, Španjolsku, Portugal i Švedsku. Još nije jasno hoće li zastupnici desnog centra, konzervativne i radikalne desnice izaći s brojčanom većinom – još manje hoće li takva većina uopće funkcionirati – ali u teoriji bi sljedeći parlament mogao blokirati ili usporiti zakone o europskoj zelenoj tranziciji i donijeti čvršći stav prema drugim područjima suvereniteta EU-a, uključujući migraciju, proširenje i potporu Ukrajini.
Slika 2. Projekcija podjele Europskog parlamenta nakon izbora
Izvor: Europe Elects
U regiji možemo izdvojiti izbore u Hrvatskoj i Rumunjskoj kao najbitnije. U Hrvatskoj se predviđa da će parlamentarni izbori biti održani prije 22. rujna, vjerojatno u proljeće, dok se predsjednički izbori planiraju za prosinac. Prema trenutnim anketama, vladajuća centristička Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) osvaja prvo mjesto s približno 32% glasova, dok će Socijaldemokratska stranka (SDP) imati 19%, a tri manje stranke, uključujući Možemo i Most oko 10%. U kasnijem dijelu godine, predsjedničku utrku vode Zoran Milanović koji traži svoj drugi mandat, dok iz kampa HDZ-a za sada možemo čuti samo glasine o potencijalnom kandidatu. Rumunjska će biti poprište lokalnih, parlamentarnih i predsjedničkih izbora u studenom i prosincu. Podrška radikalnoj desničarskoj koaliciji AUR neprestano raste, a istraživanja pokazuju da bi pro-ruska stranka, koja se pojavila iznenada 2020. s postotkom od 9%, mogla osvojiti 19% glasova na parlamentarnim izborima, izjednačavajući se s Liberalnom strankom (PNL). U predsjedničkoj utrci ističe se Mircea Geoană, kandidat PSD-a, trenutni zamjenik glavnog tajnika NATO-a, dok je vođa AUR-a, George Simion, također ozbiljan konkurent.
Možemo reći s popriličnom sigurnošću da će se globalno najbitniji izbori odviti u SAD-u. Trenutno izgleda da je gotovo sigurna repriza okršaja između Donalda Trumpa i Joea Bidena. Mogući pravni problemi i politički sukobi stvaraju rizik od društvenih nemira, što može utjecati na financijska tržišta (Trump se suočava s kaznenim postupcima u četiri jurisdikcije i nizom drugih pravnih slučajeva, dok i dalje tvrdi da je izbor 2020. godine ukraden). Rizik od nastavka rasta tenzija između SAD-a i Kine je posebice naglašen te bi u slučaju daljnjih postavljanja barijera za trgovinu mogli vidjeti nove pritiske na inflaciju.
Slika 3: Prosjek rezultata anketa
U Velikoj Britaniji se očekuju izbori do siječnja 2025., s Laburističkom strankom u vodstvu prema anketama. Stagnirajuće gospodarstvo i fiskalni proračun pod pritiskom znače da bi državne obveznice mogle negativno reagirati na bilo kakva iznenadna obećanja o potrošnji. Laburisti planiraju ciljane izmjene poreznih pravila koje bi mogle naštetiti energetskim tvrtkama, ali žele i bliže odnose s Europskom unijom nakon Brexita, što bi moglo ojačati funtu.
Slika 4: Dug Velike Britanije izražen u % BDP-a
Ostali bitniji izbori se odvijaju u Iranu, Rusiji, Indiji i Meksiku. Iran će se suočiti s izborima 1. ožujka za parlament (Majlis) i „Skupštinu stručnjaka“, ključno tijelo koje imenuje Vrhovnog vođu. Ovaj izborni ciklus prati masovne prosvjede potaknute tragičnom smrću Mahse Amini, Kurdkinje koja je preminula u policijskom pritvoru 2022. godine. Unatoč tome što promatrači smatraju da bi odaziv mogao imati “simboličnu vrijednost”, cijela situacija dodatno je zakomplicirana diskvalifikacijom reformističkog bivšeg predsjednika Hasana Rohanija od strane Vrhovnog vođe Alija Hameneija za kandidaturu u Skupštini stručnjaka. Na prethodnim izborima za Majlis, čak je i polovica kandidata bila diskvalificirana, postavljajući izbore u središte pitanja o demokratskim procesima i političkoj participaciji u Iranu koji bi zbog svoje geopolitičke važnosti mogao nastaviti unositi nesigurnost globalnoj ekonomiji.
Rusija se priprema za izbore koji će se održati od 15. do 17. ožujka, a gotovo je sigurno da će predsjednik Vladimir Putin tražiti peti mandat. Unatoč kontroverzama koje prate izborni proces, politička opozicija već je suzbijena dugotrajnom vlašću Putina, a posebno nakon ruskog napada na Ukrajinu prije dvije godine. Smrt Navalnyja pod sumnjivim okolnostima samo mjesec dana prije izbora ostavlja oporbu bez karizmatičnog vođe. Dodatno, glasovanje će se održati i na teritorijima koje Rusija smatra svojim novim područjima, što uključuje dijelove Ukrajine trenutno okupirane ruskim snagama.
U travnju i svibnju, oči svijeta bit će usmjerene prema Indiji koja je dom najvećih demokratskih izbora na svijetu. Premijer Narendra Modi suočava se s optužbama za kontrolu nad nezapamćenom koncentracijom moći od svog prvog izbora 2014. godine. Očekuje se da će Modi osvojiti treći mandat sa svojom hinduističkom nacionalnom strankom Bharatiya Janata. Dok je regionalna oporba snažna u južnim i istočnim dijelovima Indije, na nacionalnoj razini smatra se raznolikom i slabom. Formirana koalicija svih ključnih oporbenih stranaka, poznata kao INDIA, još uvijek nije postigla suglasnost o ključnim pitanjima, što ostavlja prostor za izazove i neizvjesnosti u politici zemlje.
Meksiko očekuje predsjednički izbor (devet izbora na državnoj razini) s potpunom reorganizacijom Kongresa. Stranka Morena i kandidatkinja Claudia Sheinbaum za sada uvjerljivo vode prema anketama, međutim ravnoteža snaga u Kongresu vjerojatno će spriječiti bitne promjene. S obzirom na trendove prebacivanja proizvodnje u zemlje koje se smatraju saveznicima, Meksiko bi trebao biti jedan od najvećih pobjednika u vidu odnosa s SAD-om, a samim time i sve bitniji dio globalne ekonomije.
Slika 5. Indeks slobode glasanja na izborima
U globalnom kontekstu, aktivni ratovi u Europi i na Bliskom istoku te povećane vojne napetosti u Aziji stvaraju nesigurnost i rizik od eskalacije. Sve veće napetosti između demokracija s jedne strane, a Kine i Rusije s druge rezultiraju fragmentacijom svjetskog gospodarstva, povećavajući geopolitičke rizike i nestabilnosti na financijskim tržištima.
Na političkom planu, sve je manje globalnih igrača spremnih ili u stanju zagovarati slobodno tržište i otvorenost, dok se sve više čini da lokalne i regionalne sile preuzimaju vlast. Demografski trendovi, poput starenja i migracije, mijenjaju političku i društvenu sliku. Rast populizma i nacionalizma dodatno zamagljuju geopolitičku sliku. U međunarodnim odnosima povećava se rivalstvo između SAD-a i Kine, a međunarodni odnosi postaju sve složeniji. Klimatske promjene i održivost postaju sve važnije teme, a pritisak na prelazak na nisko ugljično gospodarstvo raste.
Globalna ekonomska moć se redistribuira, a zemlje u razvoju postaju sve važnije u globalnom kontekstu. Upravo zato mislimo da će ekonomije poput onih koje imamo u regiji i u koje ulažemo kroz naš SEE Equity fond u ovom globalnom „preslagivanju“ osjetiti značajan impuls jer svojim trgovinskim partnerima nude donekle stabilan pravni okvir koji konvergira onome u razvijenim zemljama, a i dalje nudi kompetitivne cijene rada s troškovne strane.
Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podložan je promjenama.
Cjelovit, točan i istinit opis UCITS fondova koji se spominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, možete pronaći na web stranici: www.icam.hr/investicijski-fondovi gdje su dostupni i Prospekt i Ključne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku.
Iznesene informacije, mišljenja, analize, zaključci, prognoze i projekcije isključivo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, držanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude.
Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za čiju potpunost i točnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mišljenjima ili informacijama.
Rizici povezani s ulaganjem u financijske, novčane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti objašnjeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.
PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER send
