U posljednje vrijeme, možemo primijetiti sve češća izdanja tzv. MREL obveznica od strane naših, a i ostalih banaka eurozone. U sklopu ovog bloga istražit ćemo što je to MREL zahtjev, zašto su ga banke obavezne zadovoljiti, kako utječe na njih te kako se izračunava. Također ćemo se osvrnuti na vrste vrijednosnica koje se mogu izdati kao MREL te njihovu hijerarhiju i svrhu u slučaju sanacija banaka. Naposlijetku, prikazat ćemo koliko viši prinos MREL obveznice trenutno imaju u odnosu na benchmark (njemačke državne obveznice) po različitim kategorijama rizičnosti.
Prije nego što krenemo u razradu MREL-a, kratko ćemo pojasniti osnovne kapitalne zahtjeve za banke na temelju kojih se u konačnici i MREL zahtjev izračunava. Zanimljivosti o ovoj aktualnoj temi pronađite kroz nekoliko poglavlja:
Basel III zahtjevi za kapitalom
Što sve ulazi u MREL instrumente?
Sanacija banaka i upotreba MREL instrumenata
Basel III zahtjevi za kapitalom
U financijskom sektoru postojanje adekvatne količine kapitala ključno je za njegovu stabilnost i povjerenje u bankarski sustav. Jedan od međunarodno najbitnijih regulatornih okvira uspostavljenih kako bi se osnažio bankarski sektor i smanjili rizici u sustavu je Basel III okvir, koji propisuje niz kapitalnih zahtjeva za banke diljem svijeta.
Tri osnovna kapitalna zahtjeva koja Basel III propisuje tiču se:
- temeljnog kapitala (engl. Common Equity Tier 1 – CET1),
- ukupnog kapitala (engl. Total Capital Ratio) i
- ukupnog kapitala u odnosu na rizičnu aktivu (engl. Capital Adequacy Ratio)
Ti zahtjevi osmišljeni su kako bi se osiguralo da banke održe adekvatne kapitalne rezerve za apsorpciju gubitaka i izdrže financijski stres. Kapital banke možemo podijeliti na dva dijela, osnovni (Tier 1) i dopunski (Tier 2). Zahtjevi se izražavaju kao minimalni postotak određenog kapitala u odnosu na rizično ponderiranu imovinu banke (RWA, engl. Risk weighted assets).
Osnovni (Tier1) kapital sadržava spomenuti temeljni kapital (CET1), zadržanu dobit te povlaštene dionice. Prema Basel III, Tier1 kapital mora iznositi barem 6% ukupne izloženosti riziku kreditne institucije (preciznije rečeno, izloženost riziku kreditne institucije ne smije biti takva da je Tier1 kapital strogo manji od 6%), dok temeljni kapital banke (CET1) mora zadovoljavati minimalno 4,5% rizično ponderirane aktive.
Graf 1 Pregled kapitalnih zahtjeva prema Basel III okviru
Dopunski kapital (Tier2) sadržava podređeni dug, rezerve (revalorizacijske rezerve, skrivene rezerve i rezervacije za gubitke po kreditima) i hibridne instrumente. Tier2 kapital koristi se prilikom sanacije kreditne institucije za isplatu instrumenata višeg reda te iznosi barem 2% izloženosti riziku.
Ukupna vrijednost kapitala (Tier1 + Tier2) treba iznositi barem 8% izloženosti kreditne institucije prema riziku što je poznatije kao Pillar 1 (P1R), koji nam je baza za izračunavanje MREL zahtjeva.
Što je MREL zahtjev?
Po završetku globalne financijske krize zakonodavci su tražili zakonski okvir s kojim bi smanjili ovisnost financijskih institucija o novcu poreznih obveznika prilikom bankrota. Tako je 2013. godine nastao MREL zahtjev koji je u Njemačkoj stupio na snagu početkom 2014. godine.
MREL zahtjev (engl. Minimum Requirement for own funds and Eligible Liabilities) uredba je kojom se zahtjeva od kreditnih institucija posjedovanje dovoljne količine instrumenata koji se mogu otpisati ili pretvoriti u kapital u slučaju sanacije kreditne institucije. Utjecaj MREL-a na bankarski sektor je značajan. Iako pruža veću stabilnost u sektoru te smanjuje troškove financijskih kriza za društvo, predstavlja izazov za banke u pogledu osiguravanja i upravljanja tim kapitalom te njegovim troškom izdavanja.
Što sve ulazi u MREL instrumente?
Kako bi zadovoljile MREL zahtjeve, banke mogu izdavati različite vrste obveznica ili vrijednosnih papira. Ne podliježu svi financijski instrumenti koje banka izdaje MREL zahtjevu, tako da kreditna institucija može imati obveze koje neće ulaziti u MREL zahtjev te koje u slučaju bankrota neće biti otpisane nego će vjerovnik tražiti namiru barem dijela iznosa obveze.
MREL instrumenti su dionički instrumenti (kapital) te podređeni dužnički instrumenti. Podređeni dužnički instrumenti su oni dužnički instrumenti koji u redoslijedu naplate dolaze nakon hijerarhijski viših instrumenata (kao što su senior obveznice, secured obveznice i sl.).
Primjeri nekih MREL instrumenata su CET1 (Common Equity Tier 1, tj. temeljni kapital + zadržana dobit), senior preferred i senior non-preferred obveznice, unsecured senior instrumenti, subordinated instrumenti itd.
Graf 2 Prikaz hijerarhije naplate u slučaju bankrota banke
Zbog svoje rizičnosti u slučaju sanacije banke, obveznice izdane kao MREL instrumenti nude više prinose. Sljedeći graf (Graf 3) pokazuje kako se trenutno kreću prinosi na neke od najlikvidnijih MREL instrumenata eurozone po dospijećima. Možemo uočiti kako prinosi rastu s padom ranga instrumenta u redoslijedu naplate prilikom bankrota, odnosno s povećavanjem vjerojatnosti da će obveznica biti otpisana u slučaju čega investitor ostaje bez svega, ili biti pretvorena u dionički kapital. Na kraju bloga također je napravljena analiza spread-ova MREL instrumenata na njemački benchmark, u odnosu na rating, dospijeće i kategoriju instrumenta (Tablica 1).
Graf 3 Pregled trenutnih prinosa spomenutih kategorija MREL instrumenata po dospijećima; u obzir su uzeti samo likvidni i brzo utrživi instrumenti, tj. obveznice banaka Eurozone
Izračun MREL zahtjeva
Za računanje MREL zahtjeva najprije nam je potrebna TREA (engl. Toral Risk Exposure Amount). TREA predstavlja bančinu izloženost riziku te se računa kao zbroj izloženosti kreditnom riziku, operativnom riziku, tržišnom riziku te CVA (engl. Credit Valuation Adjustment) riziku. Detaljnije što ulazi u TREA-u može se pronaći u CRR (engl. Capital Requirement Regulation), članak 92., stavak 3.
Dodatno, na ranije spomenuti Pillar 1 zahtjev, postoji i Pillar 2 zahtjev (P2R) koji obuhvaća određene rizike koji nisu obuhvaćeni s P1R. Objašnjenje računanja P2R izlazi iz margina ovog članka pa će ovdje biti preskočeno, ali najčešće iznosi 1.5% do 3.5%.
MREL zahtjev izračunava se pomoću LAA (engl. Loss-Absorption Amount) i RCA (engl. ReCapitalisation Amount), i njihovog udjela u TREA-i i leverage izloženosti.
LAA predstavlja iznos gubitka kojeg bi kreditna institucija trebala moći podnijeti te se računa kao
LAA = LAATREA + LAALRE .
RCA iznos je potreban za nastavak normalnog poslovanja kreditne institucije, a da pritom zadovoljava sve zakonske odredbe (najčešće se postavlja RCA=0). Računa se kao
RCA = RCATREA + RCALRE .
LAATREA i RCATREA su udjeli u TREA koji se računaju na sljedeći način
LAATREA = (P1 + P2R) x TREA,
RCATREA = (P1 + P2R) x TREA.
LAALRE i RCALRE izraženi su kao postotak iznosa LRE (Leverage Ratio Exposure; LRE je Tier1 kapital podijeljen s ukupnim leverage omjerom izloženosti)
LAALRE = LR x LRE,
RCALRE = LR x LRE,
gdje je LR leverage ratio.
Sada posebno računamo MRELTREA i MRELLRE kao
MRELTREA = LAATREA + RCATREA
MRELLRE = LAALRE + RCALRE.
Iznos MREL zahtjeva računamo kao
MREL = MRELTREA + MRELLRE.
Sanacija banaka i upotreba MREL instrumenata
MREL dijelimo na unutarnji i vanjski te pritom moraju biti zadovoljena oba zahtjeva. Unutarnji MREL odnosi se na obveze unutar grupacije, dok se vanjski MREL odnosi na obveze van vlastite grupacije. Dakle, prema unutarnjem MREL zahtjevu sestrinsko poduzeće dužno je snositi dio troška sanacije kreditne institucije
Nadležna institucija ulazi u postupak sanacije kreditne institucije ukoliko su zadovoljene sljedeće pretpostavke (Direktiva 2014/59 EU):
- Napravljena je procjena prema kojoj je izgledna propast te kreditne institucije.
- Ne postoji mogućnost privatne dokapitalizacije, ne može se izbjeći bankrot niti s IPS* mjerom ili s otpisom ili prodajom odgovarajuće imovine u razumnom vremenskom roku.
- Potrebno je djelovanje u javnom interesu.
Za takve slučajeve propisan je MREL zahtjev te se instrumenti iz MREL zahtjeva ili pretvaraju u kapital (čime vjerovnik ulazi u vlasničku strukturu razmjerno vrijednosti instrumenta i novom iznosu kapitala) ili se obveza prema vjerovniku otpisuje.
Graf 3 Ilustrativni primjer uporabe (otpisa) MREL instrumenata u sanaciji banke
U Hrvatskoj MREL zahtjev kontrolira HNB. Provedba otpisa ili pretvorbe MREL instrumenata određena je Zakonom o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, dok su hrvatske kreditne institucije dužne ispoštovati MREL zahtjev do kraja 2023. godine zbog čega su prisutna i izdanja MREL obveznica hrvatskih banaka u prethodnom razdoblju.
Zaključak
Kako bi ispoštovale MREL zahtjev, banke su dužne nabaviti odgovarajuću količinu MREL instrumenata do isteka roka krajem tekuće godine, zbog čega izdaju tkzv. MREL obveznice koje ulaze u MREL zahtjev. Te obveznice imaju veći prinos od ne MREL obveznica jer se iste pretvaraju u kapital ili otpisuju u slučaju sanacije kreditne institucije, dakle sa sobom nose rizik bankrota te kreditne institucije.
U nastavku slijedi prikaz prosječnog spread-a na različite kategorije trenutno postojećih i aktivnih MREL instrumenta (točnije obveznica) svih europskih banaka, u odnosu na trenutni prinos na njemačke državne obveznice sličnog dospijeća, grupiranih po kreditnom rejtingu banke i senioritetu obveznice u hijerarhiji naplate u slučaju bankrota banke.
Tablica 1 Prikaz prosječnog spreda na njemački benchmark MREL instrumenta odgovarajućeg kreditnog rejtinga, dospijeća i senioriteta u naplati prilikom sanacije kreditne institucije;
Uzorak za analizu i računanje prosjeka sastojao se od 3641 obveznice
Zbog navedenog visokog stupnja rizika koje nosi investiranje u MREL instrumente skrećemo pažnju na mogućnost investiranja u investicijske fondove, koji za sobom također nose određenu vrstu rizika, ali u širokoj paleti fondova možete pronaći ulaganje odgovarajuće razine rizika za svakoga. Naime, u ponudi imamo čitavi spektar različitih vrsta fondova, od najkonzervativnijih obvezničkih, preko različitih mješovitih fondova pa sve do dioničkih koji predstavljaju najrizičniju vrstu investicijskih fondova. Kontaktirajte nas i saznajte koji fond odgovara Vama prihvatljivoj razini rizika, vremenskom horizontu i valuti ulaganja.
*institutional protection scheme
Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podložan je promjenama.
Cjelovit, točan i istinit opis UCITS fondova koji se spominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, možete pronaći na web stranici: www.icam.hr/investicijski-fondovi gdje su dostupni i Prospekt i Ključne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku.
Iznesene informacije, mišljenja, analize, zaključci, prognoze i projekcije isključivo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, držanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude.
Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za čiju potpunost i točnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mišljenjima ili informacijama.
Rizici povezani s ulaganjem u financijske, novčane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti objašnjeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.
PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER send