Nakon 8 godina negativnih kamatnih stopa uvedenih kako bi se prekinula stagnacija gospodarstva uzrokovana financijskom krizom 2008. godine, rat u Ukrajini i nadolazeći inflatorni val primorali su Europsku središnju banku na izlazak iz ovog režima. EU referentne kamatne stope napustile su nizak ili negativan teritorij u srpnju 2022., a nakon toga podignute su do dugo neviđenih razina od 4 – 4.75%. U ovom blogu baviti ćemo se očekivanjima o kretanju kamatnih stopa u EU do kraja tekuće godine. O temi ćemo rasporavljati kroz sljedeća poglavlja:
- Na što mislimo kada govorimo o referentnim stopama?
- Kako su restriktivne stope utjecale na kretanje inflacije u Europi?
- Na koji način tržišta komuniciraju kretanje kamatnih stopa?
- Kakva su očekivanja tržišta do kraja 2024. godine?
Europska središnja banka (ESB) ima samo jedan mandat tj. cilj djelovanja, a to je stabilnost cijena. To ju razlikuje od američkog FED-a koji prilikom djelovanja mora balansirati između stabilnosti cijena i pune zaposlenosti, dva povijesno gledano oprečna mandata iz razloga što u duljem roku podizanje kamatnih stopa usporava gospodarstvo te dovodi do otpuštanja radnika. ESB na inflaciju pokušava djelovati podižući tri referentne kratkoročne kamatne stope.
Kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja kamatna je stopa koju banke plaćaju kada posuđuju novac od ESB-a na tjedan dana. Uz posudbu se mora dati i kolateral kao jamstvo da će taj novac biti vraćen. Određuje se svakih šest tjedana u sklopu svojih aktivnosti usmjerenih na održavanje stabilnosti cijena u europodručju.
Druge su dvije stope kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana, odnosno stopa po kojoj banke mogu dobivati prekonoćne kredite od ESB-a i kamatna stopa na novčani depozit.
Kamatna stopa na novčani depozit, kojom se određuje kamata koju banke dobivaju – ili koju moraju platiti kada su kamatne stope negativne – za prekonoćne depozite kod ESB-a, najinteresantinija je investitorima zato što najviše utječe na stope depozita koje banke nudi svojim klijentima na određeni iznos sredstava oročen na neki vremenski rok.
Najjednostavnije rečeno i ne uzimajući u obzir niz dodatnih faktora, banke u ovom primjeru zarađuju na razlici kamatnih stopa koje deponiraju kod ESB-a i stopa na oročene depozite koju nude građanima.
Graf 1: Kretanje 3 referentne kamatne stope ESB-a
Utjecaj monetarne politike na gospodarstvo dolazi sa vremenskim odmakom, potreban je određeni rok u kojem više kamatne stopu izazivaju usporavanje gospodarske aktivnosti i pad cijena. Od inicijalnog podizanja kamatnih stopa prošlo je više od 18 mjeseci (vremenski odmak djelovanja može biti i znatno dulji) te možemo uočiti da je inflacija u EU mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) od tada znatno usporila, ali se još uvijek nalazi na višim razinama od ciljanih 2%.
ESB stoga na proteklim monetarnim sastancima drži stopu nepromijenom, komunicira da je ona trenutno dovoljno restriktivna, ali se ne želi nedvosmisleno obvezati u kojem će mjesecu doći do početka ciklusa spuštanja.
Graf 2: Rasčlamba inflacije EU 27 zemalja po HICP komponentama
Očekivanja tržišta o budućim promjenama tržišnih kamatnih stopa možemo promotriti kroz
Overnight Index Swap (OIS), financijski derivat koji se koristi za trgovanje ili hedging rizika povezanih s kratkoročnim kamatnim stopama.
OIS spada u kamatne swapove, strukturirani financijski proizvod kojim kupac zamjenjuje fiksnu kamatnu stopu za promjenjivu (i obrnuto) u nekom vremenskom periodu. Ako imamo očekivanje da će u sljedećih godinu dana kamatne stope biti više, ulazimo u transakciju kamatnog swapa gdje se obvezujemo plaćati trenutnu fiksnu kamatnu stopu te zauzvrat primati varijabilnu kamatu stopu, koja će po našim očekivanjima biti viša u sljedećih godinu dana.
U OIS-u je varijabilna stopu ona na prekonoćno razdoblje, pa iz njezine kotacije u nekom narednom periodu možemo isčitati kako će se kretati ESB stope. Ako npr. tržište očekuje podizanje stopa na monetarnom sastanku u svibnju, kotacija OIS prekonoćne stopa za svibanj biti će na višoj razini u odnosu na trenutnu. S obzirom da centralne banke podižu stope u inkrementima od 25 baznih poena (0.25%), iz razlike tržišnih kotacija varijabilne stope možemo vidjeti koliku vjerojatnost tržište pridodaje podizanju kamatnih stopa. Ako je trenutna implicirana stopa npr. 3.9%, a za svibanj ona iznosi 3.92%, to možemo protumačiti da tržišta misle da postoji 8% šanse da će doći do podizanja referentnih kamatnih stopa u iznosu od 0.25% (0.2% podijeljeno sa 0.25%)
U trenutku pisanja bloga očekivanja o kamatnim stopama možemo vidjeti na grafu. Trenutno imamo situaciju da tržišta pridodaju neku značajnu vjerojatnost spuštanju kamatnih stopa tek na sastanku u lipnju. Međutim, bitno je napomenuti da su očekivanja podložna promjenama i kreiraju se na dnevnoj bazi.
Graf 3: Očekivanja o kretanju EU kamatnih stopa do kraja godine
Izvor: Bloomberg
Ovakva situacija povijesno visokih stopa izvrsna je prilika za ulaganje u neki od novčanih fondova, a ovdje svakako treba izdvojiti Intercapital-ov Euro Money Market UCITS ETF koji ulaže u najsigurnije kratkoročne dužničke vrijednosne papire EU zemalja, najčešće sa dospijećem od mjesec dana do tri mjeseca. Situacija invertirane kamatne stope koja će, kako sada izgleda, još potrajati, dovodi investitore u priliku da uz gotovo nepostojeći rizik ostvare povrate koji su viši od onih koje banke trenutno nude na depozite.
InterCapital Asset Management upravlja cijelom paletom različitih vrsta fondova. Pronađite fond koji najbolje odgovara Vašoj osobnoj sklonosti prema riziku i započnite investirati odmah pomoću naše MyCapital aplikacije koja Vam omogućuje samostalno investiranje u nagrađivane fondove InterCapital Asset Managementa, po vašem izboru. Aktivnim pristupom upravljanju vlastitim financijama možete izvući maksimum iz svih tržišnih okolnosti, a ukoliko niste sigurni kako investirati – zatražite investicijski savjet u aplikaciji ili se konzultirajte s Vašim osobnim investicijskim timom putem besplatnog 1-na-1 online sastanka.
Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podložan je promjenama.
Cjelovit, točan i istinit opis UCITS fondova koji se spominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, možete pronaći na web stranici: www.icam.hr/investicijski-fondovi gdje su dostupni i Prospekt i Ključne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku.
Iznesene informacije, mišljenja, analize, zaključci, prognoze i projekcije isključivo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, držanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude.
Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za čiju potpunost i točnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mišljenjima ili informacijama.
Rizici povezani s ulaganjem u financijske, novčane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti objašnjeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.
PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER send
