Tržišni rizici i volatilnost

Nešto više od godinu dana od početka pandemije Covid-19 dionička tržišta su na povijesnim vrhuncima. Gotovo svatko tko prati bilo kakve financijske vijesti ili je instalirao neku od takvih aplikacija na svoj pametni telefon zasigurno je već više puta primio obavijest: „markets are heading towards… markets nearing… markets have reached… all-time highs!“. Iako svaka od njih, barem prema autoru obavijesti zaslužuje uskličnik na kraju rečenice, dojam je da to malo koga pretjerano uzbuđuje. Ogroman monetarni i fiskalni stimulans je još jednom pronašao svoj put prema financijskim tržištima, od čega su izvedbe nekih segmenata dioničkog tržišta ili onog kriptovaluta impresivne. „Kada vidim da se balon stvara, žurim da ga kupim“, navodno je rekao George Soros. Možda se prvotno ne čini tako, no ovo je sasvim legitimna i zapravo racionalna strategija. Cijene su u konačnici određene fundamentima, no često i obično vremenski puno duže nego što to očekujemo špekulativni kapital jednostavno nadvlada fer vrijednost pojedine imovine pa je logično i često vrlo profitabilno uključiti se u prevladavajući trend nego držati se po strani. No s druge strane, pretjerano (samo)pouzdanje je jedan od psiholoških nedostataka kod ljudi koji se također reflektira u tržišnim cijenama. Vjerojatno je najbolji odraz ovoga vrlo niska implicirana volatilnost izražena kroz cijene opcija koja se može tumačiti na način da sudionici na tržištu imaju vrlo jasnu ideju, odnosno razumijevanje o vjerojatnostima budućih događaja. Primjerice, implicirana volatilnost na valutni par Eur/Chf iznosila je 2% netom prije nego što je desetorostruko eksplodirala nakon što je Švicarska centralna banka odustala od obećanja koje je dala tržištima da će održavati tečaj iznad minimalne razine, odnosno praga od 1,20. Naravno, nemoguće je predvidjeti ovako nešto pa ispada da je upravljanje tržišnim rizicima zapravo više stvar osobne imaginacije i volje promišljanja van ustaljenih okvira nego što je stvar matematičke egzaktnosti. Financijska kriza iz 2008.-09. godine kao i kod švicarskog franka primjer je kolektivne nemogućnosti tržišta da se zamisli nad time što bi se moglo dogoditi ukoliko bi cijene nekretnina doživjele korekciju iako su svi bili svjesni da su godinama neprekidno rasle. Svi znamo da se neočekivani događaji češće događaju na financijskim tržištima nego u stvarnom životu, no izgleda da kada se nešto ne pojavljuje, odnosno ne događa duži niz godina, gubimo sposobnost rasuđivanja koje bi mogle biti posljedice ukoliko bi se nešto neočekivano doista dogodilo. Umjesto toga, ono što doživljavamo sada, projiciramo u daljnju budućnost ili još jednostavnije; ono što se događa danas, vjerojatno će se događati i sutra.

U tom kontekstu, pojava koja godinama izostaje definitivno jest inflacija koja u zadnje vrijeme dobiva na sve većem značaju među investitorima. Globalna ekonomija se ubrzano oporavlja, zaposlenost također, a potpuno otvaranje gospodarstava je vrlo blizu s obzirom na značajan progres u procesu cijepljenja stanovništva. Predvodnik trenda su Sjedinjene Države gdje na ekonomiju koja ubrzava u oporavku dolazi još i vrlo ekspanzivna fiskalna politika, odnosno velik stimulans, u prosjeku visoka razina štednje stanovništva koja bi se mogla početi trošiti, a sve popraćeno iznimno labavom monetarnom politikom. Prema nekim procjenama fiskalni stimulans koji namjeravaju provesti Sjedinjene Države triput je veći od razlike između stvarnog i procijenjenog potencijalnog BDP-a. Trenutna „uska grla“ u globalnim lancima nabave uzrokovana pandemijom, nedostatak radne snage, nedavna nestašica čipova mogli bi biti početak prevaljivanja troškova od proizvođača prema potrošačima. Tržišta su itekako svjesna ovih trendova, no uz važnu umirujuću poruku od strane središnje banke FED-a da je sve to prolazno, odnosno jednokratno, a ne početak novog trenda.

Ovdje je vrlo važno napomenuti da je FED prije Covid krize, odnosno u vrijeme kada kontinuirano nije mogao postići zadane inflacijske ciljeve, napravio značajan zaokret u pristupu vođenja monetarne politike s nazovimo ga preventivnog, odnosno anticipacijskog u reaktivni pristup. Pojednostavljeno, tradicionalni pristup temeljen na ekonomskim projekcijama zamijenjen je pristupom koji se temelji na ishodu. Samim time nepovoljne posljedice eventualne pogreške u vođenju monetarne politike mogu biti veće, kako za ekonomiju, tako i za kredibilnost same središnje banke. Reaktivni okvir provođenja monetarne politike u ovom konkretnom slučaju znači da FED neće dizati kamatne stope ili započeti bilo kakvo smanjivanje svoje bilance dok se ne uvjeri da je njima relevantna stopa inflacije čvrsto iznad 2%. Umjesto kontrole inflacije FED je sada fokusiran na kontrolu stope nezaposlenosti. Želja za postizanjem snažnijeg ekonomskog rasta u odnosu na proteklo desetljeće, pune zaposlenosti, rasta plaća u okruženju sve većih nejednakosti u društvu i rastućeg populizma je zasigurno poželjan cilj. No, je li realno očekivati da će stopa inflacije jednostavno narasti nešto iznad 2%, tamo se zaustaviti i ostati duže vrijeme? Možda jest, no ako ništa drugo, kombinacija trenutne monetarne i fiskalne politike s ponovnim otvaranjem ekonomije tjera nas da si postavljamo to pitanje. Moderna povijest FED-a okarakterizirana je pažljivom komunikacijom prema tržištu na koju su investitori navikli i na koju se uvelike oslanjaju prilikom preuzimanja određenih rizika. FED je jasno komunicirao da ne namjerava dizati kamatne stope sve do 2023. godine. Što ako ne bude mogao ispuniti svoje nepisano obećanje?

Inflacijska očekivanja počela su se značajno akumulirati početkom godine i vrlo brzo se materijalizirati na tržištu rastom dugoročnih kamatnih stopa na US Treasury (10 yr) s 0,90% na 1,70%. Tradicionalna pozitivna korelacija između dugoročnih kamatnih stopa i dioničkih tržišta uspjela se održati. Štoviše, dionička tržišta su iznenađujuće dobro podnijela ovaj rast kamatnih stopa s obzirom na kratki vremenski period u kojem se dogodio ponajprije zahvaljujući sektorskoj rotaciji iz rastućih sektora u prociklične i „value“ sektore.

I evo nas na početku priče; tržišta su na povijesnim vrhuncima, podložna mnogim rizicima od kojih je jedan od najvažnijih nemogućnost FED-a da isporuči ono što je komunicirao tržištima. Srećom, volatilnost ima „pamćenje“ i kao što smo ranije rekli, ono što se dogodilo jučer, najvjerojatnije će se događati i sutra pa je najbolji prediktor sutrašnje volatilnosti današnja volatilnost. Stoga je sa stabilnim postepenim rastom tržišta prema novim i ponovno novim vrhuncima volatilnost izražena kroz cijene opcija ponovno na izrazito niskim razinama. Jasan prikaz toga je VIX indeks (graf 1) izveden iz kratkoročnih opcija dospijeća 24 – 37 dana kao odraz očekivanog kratkoročnog, mjesečnog kretanja tržišta. Međutim primjetan je pad cijena opcija i na dugoročnim dospijećima (graf 2).

VIX indeks (graf 1)

Cijene opcija na dugoročnim dospijećima (graf 2)

Zaštita od tržišnih rizika nije besplatna, mogućnost odabira (opcija) košta kroz protok vremena, no ponovno je dostupna relativno jeftino. Od rizika se treba štititi kada možeš, a ne kada moraš. No naravno, nema nikakvog smisla žrtvovati prinos i plaćati premije osiguranja ukoliko sma trate da su potencijalni budući rizici „van svake pameti“.

InterCapital Asset Management u svojoj ponudi ima čitavu paletu proizvoda te nas za sve upite možete slobodno kontaktirati (link) ili ugovoriti online termin sastanka (link).

Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podložan je promjenama. Cjelovit, točan i istinit opis UCITS fondova koji se spominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, možete pronaći na web stranici: https://icam.hr/investicijski-fondovi/ gdje su dostupni i Prospekt i Ključne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku. Iznesene informacije, mišljenja, analize, zaključci, prognoze i projekcije isključivo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, držanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude. Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za čiju potpunost i točnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mišljenjima ili informacijama. Rizici povezani s ulaganjem u financijske, novčane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti objašnjeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.