Iz Romunije z ljubeznijo

Budući da smo u ožujku obavili redovni posjet snijegom obavijenom Bukureštu te se sastali s Upravama kompanija u koje investiramo, odlučili smo iskoristiti priliku da čitateljima približimo ovo tržište i objasnimo zašto nam je ono jedno od ključnih. Najprije krenimo s malo povijesti.

 

Slika 1. Geografska pozicija Rumunjske unutar Europe

 

6216 004 674C79DC

 

EKONOMSKA POVIJEST RUMUNJSKE

 

Niz stoljeća rumunjsko gospodarstvo bilo je bazirano na poljoprivredi. 1930-ih Rumunjska je bila jedan od vodećih europskih proizvođača žita, kukuruza i mesa stoga su je nazivali „košaricom kruha Europe“. Nakon Drugog svjetskog rata zemlja je pala pod komunističku vladavinu Nicolae Ceausescua kada se uz poljoprivredu ubrzano počela razvijati i teška industrija. Obzirom da je industrijski rast 70-ih velikim dijelom financiran dugom, desetak godina kasnije Rumunjska je bila prisiljena uvesti drastične mjere štednje kako bi po prvi puta dobila financijsku pomoć MMF-a te otplatila vanjski dug.

 

Proces prelaska na slobodno tržište započeo je devedesetih kada su manjinski udjeli u 6.000 državnih kompanija prebačeni u privatizacijske fondove u kojima su udjele dobili građani. Važna prekretnica dogodila se 2007. kada je Rumunjska ušla u Europsku uniju čime je došlo do značajne liberalizacije trgovine. Novi šok donijela je Velika financijska kriza te je 2009. zemlja ponovo ušla u aranžman s MMF-om. U sklopu sporazuma napravljeno je niz reformi te se aktivno počelo raditi na razvoju tržišta kapitala, pri čemu su najznačajnije inicijalne javne ponude nekoliko kompanija u kojima je država zadržala većinski udio ili kontrolni paket.

 

MODERNA RUMUNJSKA I RAZVOJ TRŽIŠTA KAPITALA

 

Danas Rumunjska ima oko 20 milijuna stanovnika i jedno od najbrže rastućih gospodarstava u Europi sa stopom rasta realnog BDP-a od 6,9% u 2017. Zemlja je jedan od najvećih proizvođača potrošačke elektronike u Europi, a u posljednjih 20-ak godina postala je i značajno središte IT sektora. Istovremeno je i bogata mineralnim resursima poput željezne rude, nafte, plina i soli. Upravo te tradicionalne industrije najzastupljenije su i na Bukureštanskoj burzi, konkretno banke, energetske kompanije i komunalije koje su vezane na energetski sektor.

 

Grafikon 1. Prosječni dnevni promet regionalnih tržišta (mil. EUR)

 

Prosječni dnevni promet milEUR

 

Izvor: FESE, ZSE

 

Ono što razlikuje Rumunjsku od primjerice Hrvatske i Slovenije po pitanju tržišta kapitala jest veličina i znatno bolja likvidnost. Naime, prosječni dnevni promet na Bukureštanskoj burzi iznosi oko 10 milijuna eura dok je u Hrvatskoj i Sloveniji to skromnih 1-2 milijuna. Kao što je već spomenuto, sektorska zastupljenost je također drugačija, a investicijska priča nije toliko oslonjena na rast već na relativno niske valuacije i visoke dividendne prinose koji portfelju mogu dati određenu stabilnost. U dužem roku, Rumunjska je prvi kandidat od regionalnih zemalja za reklasifikaciju na status tržišta u razvoju (Emerging markets) po MSCI kriterijima, što bi je svrstalo na investicijski radar znatno većeg broja institucionalnih investitora.

 

Grafikon 2. Dividendni prinosi regionalnih tržišta (objavljene dividende u posljednjih 12 mj.)

 

Dividendni prinos

 

Izvor: Bloomberg

 

Naravno, valja biti pošten i napomenuti i rizike s kojima se svakodnevno susrećemo prilikom ulaganja u Rumunjsku, a većina ih se trenutno direktno ili indirektno tiče politike. Naime, Vlada provodi izrazito ekspanzivnu fiskalnu politiku koja ima pozitivan utjecaj na stopu rasta gospodarstva, ali ujedno stvara određene neravnoteže u vidu proračunskog deficita i deficita tekućeg računa platne bilance. Isto ima utjecaj i na blago slabljenje valute, no najveći rizik zapravo predstavljaju eventualne protumjere u obliku novih poreznih opterećenja. U dugom roku važno je pratiti u kojoj mjeri će se nastaviti aktivna borba protiv korupcije te koliko će negativni demografski trendovi utjecati na potencijal rasta gospodarstva. Međutim, kao i kod svakog ulaganja valja odvagati potencijalni prinos i povezani rizik te vidjeti ima li dovoljno vrijednosti, a mi smo mišljenja da uz kvalitetan pristup u Rumunjskoj vrijednosti ima.

 

Slika 2. Rumunjska prema indeksu ekonomskih sloboda 2018.

 

Worldrank

 

Izvor: www.heritage.org

 

JEDINSTVENI PRISTUP INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENTA

 

Upravo zbog navedenih specifičnosti koje su prisutne na svakom tržištu mi u InterCapital Asset Managementu vjerujemo da je redovna prisutnost u zemljama u koje ulažemo ključna za ostvarivanje dugoročnih rezultata. Zemlje regije još uvijek se svrstavaju u takozvanu skupinu tržišta u nastajanju (Frontier markets) koju često karakterizira ograničena transparentnost i slabija likvidnost, ali je i potencijal za ostvarivanje prinosa nerijetko viši nego na razvijenim tržištima, stoga je presudno iz prve ruke pratiti tržišne trendove i razgovarati s menadžmentom kompanija u koje ulažemo kako bismo najkvalitetnije moguće modelirali njihov budući razvoj te detektirali one koje nude najbolju vrijednost za dioničare. Upravo ovo je temelj investicijskog procesa fonda InterCapital SEE Equity.

 

Ezgif.com optimize

 

Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podložan je promjenama. Cjelovit, točan i istinit opis UCITS fondova koji se spominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, možete pronaći na web stranici: www.icam.hr/hr/fondovi gdje su dostupni i Prospekt i Ključne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku. Iznesene informacije, mišljenja, analize, zaključci, prognoze i projekcije isključivo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, držanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude. Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za čiju potpunost i točnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mišljenjima ili informacijama. Rizici povezani s ulaganjem u financijske, novčane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti objašnjeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.

Krešo Vugrinčić, CFA

ČLAN UPRAVE
Objavljeno
5. aprila 2018.

Želite investirati? Ne znate kako i gdje? Mi smo tu da Vam pomognemo.

Javite nam se arrow_forward