U prethodno objavljenom tekstu osvrnuli smo se na razloge razmatranja tipa štednje kroz obvezničke fondove. Glavni navedeni razlog je trenutno izrazito ekspanzivno monetarno okruženje koje je dovelo referentne kamatne stope do nulte razine.
Drugim riječima početkom financijske krize 2008 globalne centralne banke poput američkog FED-a ili europskog ECB-a povećale su novčanu masu i smanjile kamatne stope da bi utjecale na smanjenje kamata na kredite i tako potakli ekonomsku aktivnost tj. potrošnju i investicije. Nulta razina referentnih kamatnih stopa učinila je tako kreditne proizvode jeftinima dok je s druge strane štedne proizvode učinila manje atraktivnima.
Na sljedećem grafu prikazane su kamatne stope hrvatskih banaka na klasičnu oročenu štednju. Radi se o nominalnim kamatnim stopama na kunske i devizne oročene štedne depozite.
NOMINALNE KAMATNE STOPE
Izvor: Hrvatska Narodna Banka (HNB)
Vidimo da kamatne stope na štednju u Hrvatskoj bilježe negativan trend posljednjih 6 godina ne spuštajući se ispod nule – fenomen koji je prisutan u Eurozoni. Dodatno ako gledamo realne kamatne stope tj. nominalne kamatne stope umanjene za referentni pokazatelj inflacije eurozone (harmonizirani indeks potrošačkih cijena ili u nastavku teksta HICP), možemo vidjeti da su iste zapravo negativne.
Na sljedećem grafikonu prikazane su realne kamatne stope na kunske i oročene štedne depozite hrvatskih banaka.
REALNE KAMATNE STOPE
Izvor: Hrvatska Narodna Banka (HNB), Europska Centralna Banka (ECB)
Primjećujemo kako su realne kamatne stope na štedne proizvode ispod nulte razine što upućuje na smanjenu realnu vrijednost eventualnog štednog uloga, neovisno radi li se o kunskom ili deviznom štednom depozitu. S obzirom na prikazanu situaciju postavlja se legitimno pitanje o trenutku rasta referentnih kamatnih stopa koje bi posljedično pogurnule prinose na štednju na više razine. Odgovor na ovo pitanje potražili smo u projekcijama Europske Centralne Banke (u nastavku teksta ECB), glavne odgovorne monetarne institucije Europske Unije koja politikom kamatnih stopa utječe na razine referentnih stopa.
Glavna odrednica pri odlučivanju ECB-a o promjeni referentnih kamatnih stopa je zadovoljavanje cilja stabilnosti cijena. Stabilnost cijena podrazumjeva HICP indeks blizu, ali ispod razine od 2% promatrajući indeks na godišnjoj razini. Svaka promjena referentnih kamatnih stopa ima utjecaj na gospodarstvo stoga je vrlo bitna pravovremena odluka monetarnog autoriteta kako ne bi došlo do pretjeranog zagrijavanja ili preuranjenog hlađenja ekonomije. Trenutna razina inflacije u eurozoni i ECB-ova očekivanja kretanja iste za sljedeće tri godine ne upućuje na skoro podizanje referentnih kamatnih stopa u Eurozoni.
HICP INDEKS INFLACIJE EUROZONA
Izvor: Europska Centralna Banka (ECB)
Vidljivo je kako je HICP indeks ispod ciljane razine te projekcije ne upućuju na skori oporavak. Prema projekcijama i komentarima čelnika ECB-a prvo dizanje referentnih stopa očekuje se tek u drugoj polovici 2019. godine. Isti put trebao bi slijediti i hrvatski monetarni autoritet Hrvatska Narodna Banka.
Ovakav rasplet indicira zadržavanje kratkoročnih kamatnih stopa na jednako niskim razinama još nekoliko godina. U takvim uvijetima štediše se u biti moraju suočiti s činjenicom da će, ako žele ostvarivati pozitivne realne prinose (kamate), morati biti aktivniji kod upravljanja svojom štednjom. Isto tako, iako treba biti realan oko očekivanja velikih povrata u okružju niskih kamatnih stopa, vjerujemo da aktivnijim upravljanjem možemo naći bolja i približno konzervativna rješenja od kratkoročnih depozita u očuvanju štednje i ostvarivanju pozitivne realne kamatne stope.
Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podložan je promjenama. Cjelovit, točan i istinit opis UCITS fondova koji se spominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, možete pronaći na web stranici: www.icam.hr/hr/fondovi gdje su dostupni i Prospekt i Ključne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku. Iznesene informacije, mišljenja, analize, zaključci, prognoze i projekcije isključivo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, držanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude. Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za čiju potpunost i točnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mišljenjima ili informacijama. Rizici povezani s ulaganjem u financijske, novčane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti objašnjeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.