Surovine in njihova vloga v portfelju

Što su sirovine?

 

Sirovine (engl. Commodities) su sirovi materijali koji se koriste za proizvodnju proizvoda za široku potrošnju, od hrane i namještaja do naftnih derivata. Pod sirovine spadaju razna poljoprivredna dobra kao što su pšenica i goveda, energenti kao što su nafta i prirodni plin i metali kao što su aluminij i zlato. Tržište sirovina značajno se razvilo od vremena kada su poljoprivrednici donosili pšenicu i kukuruz na lokalne tržnice. Povećanjem obujma proizvodnje, poljoprivrednici, ali i obrtnici koji su kupovali sirovine kako bi proizvodili druge proizvode, dogovarali su cijene sirovina unaprijed kako bi se zaštitili od mogućih promjena cijena, što im je omogućavalo bolje planiranje i razvoj posla. Sredinom 19. stoljeća javila se potreba za standardizacijom takvih ugovora te je Chicago Bord of Trade izlistao prve futures ugovore. To su standardizirani ugovori kojima se trguje na burzi te se kupac i prodavatelj obvezuju izmijeniti unaprijed određenu količinu sirovine po unaprijed određenoj cijeni na unaprijed određeni datum.

 

Razvojem financijskih instrumenata temeljenih na cijenama sirovina one su postale zanimljive investicijskoj zajednici ne samo u kontekstu pojedinih firmi čije je poslovanje vezano uz sirovine, nego i kao zasebna klasa imovine.

 

Zašto investirati u sirovine?

 

Investitori najčešće razmatraju investiranje u sirovine iz triju osnovnih razloga: zaštite od inflacije, diverzifikacije te potencijala povrata.

 

Za razliku od dionica, čija je cijena najčešće odraz očekivanja budućih promjena prihoda i profitabilnosti kompanija, sirovine su više povezane s trenutnom situacijom te njihova cijena obično raste kada je nedostatak kapaciteta već prisutan. S obzirom da sirovine predstavljaju realnu imovinu, njihova cijena reagira na promjene u ekonomskim fundamentima drugačije od dionica i obveznica, koje svrstavamo u financijsku imovinu. Na primjer, sirovine su jedna od rijetkih investicijskih klasa koje profitiraju od porasta inflacije. Kako se potražnja za robama i uslugama povećava, tako obično raste i cijena tih roba i usluga, a posljedično raste i cijena sirovina koje se koriste za proizvodnju tih istih roba i usluga. Kako cijene sirovina najčešće rastu kada raste i inflacija, investiranje u sirovine može portfelju pružiti dobru zaštitu od inflacije.

 

Nasuprot tome, dionice i obveznice najčešće ostvaruju najbolje rezultate kada je stopa inflacije stabilna ili u padajućem trendu. Viša stopa inflacije smanjuje vrijednost budućih novčanih tokova dobivenih od dionica i obveznica jer će ti budući novčani tokovi moći kupiti manje roba i usluga nego što bi mogli danas. Zbog toga prinosi sirovina imaju vrlo nisku korelaciju s dioničkim i gotovo nikakvu korelaciju s obvezničkim tržištima, međutim pozitivno su korelirani s pokazateljima inflacije.

 

Trenutna situacija

 

Nakon nekoliko zahtjevnih godina, sirovine bi u sljedećem razdoblju trebale odigrati značajniju ulogu u portfeljima investitora. Iako je strah od inflacije godinama djelovao kao nepoznanica, to bi se moglo promijeniti. Poslovni ciklus je u zreloj fazi, nezaposlenost u SAD-u i nekim europskim državama je na rekordno niskim razinama, trgovinske napetosti rastu iz dana u dan, a val populizma je dobio zamah diljem svijeta. Povijesno, u zreloj fazi ekonomskog ciklusa, investicijska klasa sirovina ostvaruje vrlo dobre povrate, često bolje čak i od dioničkih i obvezničkih tržišta.

 

Nafta

 

Svjetsko gospodarstvo raste uz rekordno niske kamatne stope, dok rizici vezani uz proizvodnju i opskrbu nafte stvaraju pritisak na naftne zalihe diljem svijeta. Dodatne sankcije nametnute Iranu stupaju na snagu punim intenzitetom u studenom 2018. godine, politička situacija u Venezueli je sve kompliciranija, dok problemi s dostavom nafte u libijske luke ne jenjavaju, a čini se kako odnosi Sjedinjenih Američkih Država i jednog od najvećih proizvođača nafte, Saudijske Arabije, blago zahlađuju što, unatoč rastu od 50% u posljednjih godinu dana, otvara mogućnost dodatnog snažnog rasta cijene nafte.

 

Na dolje prikazanom grafu vidljivo je kretanje cijene WTI nafte i razine zaliha u skladištima u Cushingu, mjereno u tisućama barela. Trenutno su zalihe u silaznoj putanji te se približavaju najnižoj razini u posljednjih 10 godina, dok je cijena nafte još daleko od svojeg vrhunca, zbog čega mnoge investicijske banke očekuju njezin daljnji rast.

 

Kretanje cijene WTI nafte i razine zaliha u skladistima

 

Izvor: Bloomberg

 

 

 

Zlato

 

Na financijskim tržištima moguće je uložiti u zlato na nekoliko načina: kupnjom dionica rudnika zlata, kupnjom ili prodajom futures ugovora na zlato ili, kako neki preferiraju, ulaganjem u fondove koji ulažu svu svoju imovinu isključivo u fizičko zlato koje se čuva u sefovima. Svako od tih ulaganja opisuje različit pogled s različitim prinosima ovisnim o razdoblju.

 

Cijena zlata se često smatra negativno koreliranom s dioničkim tržištima, međutim u stvarnosti je ta korelacija osim u trenucima kratkoročnih šokova neznatna. S obzirom da se cijena iskazuje u američkim dolarima, te zlato postaje skuplje ostatku svijeta kada dolar jača, snažnija je korelacija zlata s dolarom.

 

Korelacija zlata sa dolarom

 

Izvor: Bloomberg

 

 

 

Zanimljivo, iako se cijena zlata približava najnižim razinama u posljednjih 8 godina, cijena srebra, gledana relativno u odnosu na cijenu zlata, je dostigla nevjerojatno nisku razinu, viđenu svega nekoliko puta u povijesti.

 

Cijena srebra u odnosu na zlato

 

Izvor: Bloomberg

 

 

 

Ključan faktor uspješnog i nevolatilnog investiranja je diverzifikacija. Zbog slabe korelacije s većinom ostalih investicijskih klasa, sirovine su idealan kandidat za diverzifikaciju te bi trebale činiti dio svakog investicijskog portfelja, posebice u kasnoj fazi ekonomskog ciklusa. Međutim, treba biti oprezan i svjestan rizika jer unatoč potencijalnim benefitima i diverzifikaciji koju pružaju, cijene sirovina mogu značajno pasti u vremenima ekonomskog usporavanja te su povijesno bile jednako volatilne kao i dionička tržišta što potencijalno može dovesti do gubitaka.

 

InterCapital Asset Management upravlja s čitavim rasponom
investicijsklih fondova od konzervativnijih prema manje konzervativnim
fondovima:

 

InterCapital Bond obveznički fond

 

InterCapital Global Bond obveznički fond

 

InterCapital Dollar Bond obveznički fond

 

InterCapital Income Plus poseban fond

 

InterCapital Balanced mješoviti fond

 

InterCapital SEE Equity dionički fond

 

InterCapital Global Equity dionički fond

 

 

Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podložan je promjenama. Cjelovit, točan i istinit opis UCITS fondova koji se spominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, možete pronaći na web stranici: www.icam.hr/hr/fondovi gdje su dostupni i Prospekt i Ključne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku. Iznesene informacije, mišljenja, analize, zaključci, prognoze i projekcije isključivo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, držanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude. Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za čiju potpunost i točnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mišljenjima ili informacijama. Rizici povezani s ulaganjem u financijske, novčane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti objašnjeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.

Goran Dubček

UPRAVITELJ FONDA
Objavljeno
18. oktobra 2018.

Želite investirati? Ne znate kako i gdje? Mi smo tu da Vam pomognemo.

Javite nam se arrow_forward