5D ‘bullish’ trendova za tržište sirovina i roba

Nedavno je Goldman Sachs objavio analizu (Commodity Views, The 5D Bull Market) u kojoj je definirao 5D trendova koji su izrazito pozitivni za sektor sirovina & roba u nadolazećim godinama. U ovom blogu ćemo se kratko osvrnuti na svaki od tih trendova.

Izvor: Goldman Sachs Global Investment Research

1. DISINVESTMENT – PODINVESTIRANOST (niske razine zaliha)

Već dugo naglašavamo kako su ulaganja u robne proizvodne kapacitete na najnižim razinama od sredine 2010-ih. Slaba ulaganja odražavaju desetljeće loših prinosa na tržištu sirovina & roba sve do 2020. godine, kao i veći trošak kapitala povezan s ESG pritiscima i neizvjesnošću po pitanju dugoročne potražnje. Samim time se fokus s dugoročnih projekata prebacio na one kratkoročne. Zbog te promjene smanjio se za 55% i životni vijek naftnih rezervi u posljednjem desetljeću, ali je rast izostao jer je ponuda non-OPEC zemalja i dalje stabilna. Nasuprot tome, niska ulaganja već dovode do strukturne ‘napetosti’ u područjima bez značajnih kratkih ciklusa, uključujući rudarenje osnovnih zelenih metala kao što su bakar i aluminij, naftnih derivata i tankera za prijevoz nafte i naftnih derivata.

2. DECARBONIZATION & CLIMATE CHANGE – DEKARBONIZACIJA & KLIMATSKE PROMJENE

Iako dekarbonizacija i klimatske promjene imaju različite učinke na potražnju za sirovinama i robama, obje bi trebale stvoriti značajne mogućnosti za investicijska ulaganja. Dekarbonizacija zahtijeva uglavnom više cijene sirovina i roba kako bi se privukla mnogo veća ulaganja tijekom tranzicije i kompenzirala veća neizvjesnost po pitanju potražnje. Analize procjenjuju da se za postizanje nulte neto stope emisija ugljika do 2050.  svake godine zahtijeva ulaganje oko 2% globalnog BDP-a u zelenu infrastrukturu. Porast novih električnih vozila ilustrira bullish učinak dekarbonizacije na ulaganja i potražnju za sirovinama i robama. Dok se potražnja za naftom smanjuje s udjelom novih električnih vozila u globalnoj zalihi automobila (još uvijek samo 2% u 2023.), potražnja za zelenim metalima brzo raste (već 16%).

Utjecaj klimatskih promjena ima mješoviti utjecaj na potražnju – veća je za ‘hlađenjem’ a manja za ‘grijanjem’, ali uglavnom negativna za ponudu poljoprivrednih sirovina. Cijene kakaa i kave ove su godine imale nagle poraste (+100% odnosno +15%) jer su obilne kiše praćene jakim toplinskim valovima u zapadnoj Africi dovele do nižih berbi kakaa, a ekstremne suše u jugoistočnoj Aziji rezultirale su manjom berbom zrna kave. Cijene soka od naranče također dosežu rekordne razine (+49%) zbog izgleda za lošu žetvu u Brazilu, najvećem svjetskom izvozniku, potaknutu lošim vremenskim uvjetima i bolestima. Konačno, klimatske promjene također povećavaju cijene prijevoza jer niska razina vode u Panamskom kanalu potiče brodove da ga zaobiđu što im produžava rute kretanja.

3. DE-RISKING (HEDGING) – HEDGIRANJE GEOPOLITIČKIH RIZIKA

Nakon trgovinskog rata, pandemije i aktualnih ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku, kreatori politika, poduzeća i ulagači usredotočeni su na upravljanje i zaštitu od geopolitičkih rizika za lance opskrbe i portfelje. Ti su trendovi jako bullish za zlato i kritične robe s dugim ciklusom. Npr. središnje banke zemalja u razvoju kupuju zlato kao zaštitu od geopolitičkih i financijskih šokova dok cijene nafte mogu, kao kombinacija niskih zaliha i premije rizika, naglo porasti ako dođe do problema s opskrbom na Bliskom istoku.

Povećanja strateških rezervi ključnih proizvoda, uključujući sirovu naftu, destilatne naftne proizvode, kritične minerale (npr. bakar, paladij, kobalt) i soju/kukuruz, generalno su bullish za potražnju. Iako bi energetska kriza 2022. mogla biti dugoročno nepovoljna za cijene nafte zbog pozitivnog odgovora, odnosno povećanja ponude, sve veći fokus na sigurnost lan(a)ca opskrbe robom stvara povećanu potražnju za kritičnim proizvodima (onima s dugim ciklusom – npr. izgradnja rudnika bakra traje 10 – 12 godina).

U širem smislu, usredotočenost na sigurnost lanaca opskrbe može potaknuti potražnju za novim, zelenim i starim ekonomijama, uključujući duplicirane 5G mreže (nova ekonomija), domaću proizvodnju električnih vozila (zelena ekonomija) i sigurnost opskrbe domaćom proizvodnjom, kao što su proizvodni kapaciteti za čelik (stara ekonomija). I dok bi potpuna deglobalizacija bila negativna za trgovinske tokove, a time i za potražnju za gorivom za prijevoz, sankcije na rusku energiju i poremećaji u Crvenom moru zapravo su povećali potražnju za brodarstvom, što se odražava u dužim rutama za pojedine klase brodova.

4. DATACENTERS & AI – PODATKOVNI CENTRI & AI

Procjene su da bi rašireno usvajanje umjetne inteligencije moglo potaknuti desetogodišnje razdoblje rasta produktivnosti. Takav procvat umjetne inteligencije može povećati cijene sirovina i roba kroz 3 kanala.

Prvo, brzi rast podatkovnih centara, koji podržavaju računalstvo u oblaku i algoritme umjetne inteligencije, već povećava potražnju za električnom energijom, što posljedično može potaknuti potražnju za prirodnim plinom i kritičnim metalima poput bakra i urana. Očekivanja su da će u razdoblju od 2023.-2030. potražnja za umjetnom inteligencijom / podatkovnim centrima imati za posljedicu rast potražnje po prosječnoj godišnjoj stopi od 15% za američkom energijom, 14% za strujom izvan SAD-a, 14% za američkim prirodnim plinom i 6% za globalnim tržištem bakra. Drugo, snažnija agregatna potražnja i veći prihodi mogli bi poduprijeti širu potražnju za robom. Treće, ako se poboljša produktivnost van robnog sektora, odljev kapitala može povećati ograničenja ponude robe.

Da budemo jasni, umjetna inteligencija u konačnici može imati negativne učinke i na cijene sirovina ako povećanje produktivnosti poveća ponudu robe ili dovede do uštede energije.

5. DEFENSE SPENDING – POTROŠNJA NA OBRANU

Svjetski vojni izdaci porasli su realno za 7%, na 2,4 milijarde dolara ili 2,3% globalnog BDP-a u 2023., potaknuti ruskom invazijom na Ukrajinu i geopolitičkim napetostima u Aziji i na Bliskom istoku. Američka potrošnja na obranu u odnosu na prethodnu godinu također je porasla brže od očekivanja (9% naspram očekivanih 2%). Povećana geopolitička neizvjesnost, predanost povećanju potrošnje zemalja NATO-a i izdvajanja za obranu kao udio u globalnom BDP-u ukazuju na daljnje povećanje izdvajanja za obranu. Roba koju obrambeni sektor intenzivno koristi uključuje destilatna goriva, bakar, aluminij, čelik, srebro, uran i nekoliko drugih strateških minerala.

InterCapital Asset Management upravlja cijelom paletom različitih vrsta fondova. Uzevši u obzir dugoročne trendove na tržištima sirovina i roba te činjenicu da su ta tržišta odlična za diverzifikaciju vaših portfelja, kao i zaštita od inflacije, iz naše palete ističemo InterCapital Commodity Strategy. Kojih je to 5 glavnih razloga (trendova) za ulaganje u tržišta sirovina i roba te zašto ona imaju odličan potencijal rasta u budućnosti pročitajte ovdje, dok u kratkom videu pogledajte zašto trenutni makroekonomski uvjeti podržavaju upravo ta tržišta (link).

Nameće se pitanje koliki postotak imovine alocirati u  InterCapital Commodity Strategy? – Dodavanje izloženosti sirovinama i robama može rezultirati boljim povratima uz nižu volatilnost, stoga ukoliko niste sigurni kako u u kojem omjeru disperzirati Vašu investiciju – zatražite besplatan investicijski sastanak 1 na 1.

Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podložan je promjenama.

Cjelovit, točan i istinit opis UCITS fondova koji se spominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, možete pronaći na web stranici: www.icam.hr/investicijski-fondovi gdje su dostupni i Prospekt i Ključne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku.

Iznesene informacije, mišljenja, analize, zaključci, prognoze i projekcije isključivo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, držanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude.

Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za čiju potpunost i točnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mišljenjima ili informacijama.

Rizici povezani s ulaganjem u financijske, novčane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti objašnjeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.