U najnovijem ICAM-ovm blogu prodiskutirat ćemo o tri dugoročna sekularna trenda koja su često zanemarena ili neshvaćena od strane dioničkih i obvezničkih tržišta:
- Deglobalizacija
- Dedolarizacija
- Depopulacija
Deglobalizacija
Izgleda da se trenutni trend deglobalizacije sve više pomiče prema fragmentiranim gospodarstvima, u kojima su tokovi kapitala koncentrirani unutar dva ili više konkurentskih „blokova.“ Iako ovaj scenarij ne pretpostavlja pad u ukupnoj trgovini ili tokovima, postoji više dokaza koji se počinju javljati od 2008., otkada su količine robnog izvoza u svijetu, mjerene BDP-om, počele postepeno opadati (Slika 1).
Ako geopolitičke napetosti, u trenutnome okruženju velesila koje se natječu za prevlast, potraju (što se danas čini najvjerojatnijim scenarijem), globalna fragmentacija će vjerojatno potrajati ili čak i pojačati ukoliko dođe do dodatne eskalacije tenzija.
Mogući rezultati ovakvoga scenarija su povećanje kamatnih stopa, posebno u zemljama koje su neto uvoznici kapitala; malo viša ili nestabilnija inflacija; sporiji rast, osobito u zemljama u razvoju; i slabija profitabilnost poduzeća.
Naprotiv, ponovno „oživljavanje“ domaće industrijske politike trebao bi biti ključni prioritet za vlade u pogledu specifičnih strateških industrija kako bi pravodobno zaštitile svoje interese. Dominantna, razvijena gospodarstva trebala bi biti najuspješnija u ovom scenariju zahvaljujući svojim fiskalnim kapacitetima i administrativnim mogućnostima. Sekundarni korisnici ovog industrijskog oživljavanja doista bi bile regije usklađene sa zapadnim standardima koje su geografski blizu kako bi se osigurala sredstva za proizvodnju. Dobar primjer regije koja doživljava procvat u trendu „near-shoringa“ su države centralne (CEE) i jugoistočne (SEE) Europe. Ova skupina zemalja ima odličan geografski položaj, usklađena je s politikama zapada i ima jeftiniju, ali kvalificiranu radnu snagu kako bi zadovoljila potražnju. Naš InterCapital SEE Equity fond ulaže u zemlje regije i u kompanije koje imaju izravnu korist od ovog trenda.
Iako smo još daleko od potpuno podijeljenog svijeta, globalni savezi se jasno mijenjaju, a povratak rivalstva između demokratskih država s jedne strane te Kine i Rusije s druge strane rezultirao je fragmentacijom svjetskog gospodarstva na nove mreže i saveze izvan formalnih institucija.
Ta deglobalizacija te polarizacija država može utjecati na tržište sirovina i ograničiti slobodnu trgovinu prirodnim resursima. Kako gospodarska integracija usporava geopolitičke napetosti rastu i dolazi do oživljavanja industrijske politike zemalja G7 s ograničenjima prekograničnog kretanja kapitala, tehnologije i radnika te trgovine strateškim dobrima kao što su neophodni minerali i poluvodiči. Ponovno oživljavanje industrijske politike zemalja G7 je tip industrijske politike koju Kina već dugo primjenjuje. Porast udjela trgovinskih politika koje čine industrijsku politiku porastao je s 18% u 2009. na 46% u 2019., a najdramatičniji porasti dogodili su se od 2019. Trgovinska ograničenja su u porastu kako bi se osigurala domaća opskrba, dok vlade uvode ograničenja uvoza u ime zaštite nacionalne sigurnosti. Valja napomenuti kako je ranjivost globalizacije jasno viđena tijekom pandemije. Ovisnost o uvozu nužnih dobara i roba stvorio je ekstremnu nesigurnost te nagnao razvijene države da ozbiljno razmisle o primicanju proizvodnih kapaciteta bliže izvoru potrošnje. Slijedom navedenog u narednom razdoblju trebalo bi doći do snažnih investicija u proizvodne kapacitete i energetsku sigurnost. Takav tip investicija zahtjeva velike količine industrijskih metala i energije što bi moglo dovesti do neravnoteže ponude i potražnje za spomenutim robama u korist potražnje. U našem fondu InterCapital Commodity Strategy pomno pratimo te trendove i sukladno tome prilagođavamo svoju investicijsku strategiju kako bi u dugom roku profitirali od navedenih kretanja.
Globalna polarizacija također stvara razna ograničenja u tehnologiji. Inovacije i natjecanje SAD-a i Kine ubrzavaju, uglavnom putem umjetne inteligencije, a sektor se sve više koristi kao instrument „naoružanja“ u rastućem strateškom natjecanju među državama. Tehnološki sektor pojavio se kao glavni cilj obnovljenih industrijskih politika jer su vlade dale prioritet pitanjima nacionalne sigurnosti, što je potaknulo porast privatnih ulaganja u istraživanje i razvoj novih tehnologija, ubrzavajući napredak u umjetnoj inteligenciji, kvantnom računarstvu, biotehnologiji i brojnim drugim tehnologijama. Za zemlje koje si mogu priuštiti velika ulaganja u tehnologiju (razvijena gospodarstva),imat će veće šanse u rješavanju budućih kriza, budućih prijetnji zdravlju građana, nesigurnosti opskrbe hrane ili čak ublažavanju klimatskih promjena. Međutim, za države koje si ne mogu priuštiti takva ulaganja (gospodarstva u razvoju), povećana nejednakost i socioekonomske razlike vjerojatno će rasti. Dobar način za postizanje izloženosti vodećim tehnološkim kompanijama i razvoju novih tehnologija je investiranje u naš dionički fond InterCapital Global Technology fond.
Dedolarizacija
Rizik dedolarizacije je tema koja se stalno diskutira u javnosti. Dolar je trenutno predvodnik u više kategorija, ali javljaju se i blagi znakovi promjena. Na primjer, u trgovini robom, broj faktura u Ruskim rubljima (RBL) ili Kineskim juanima (RMB) raste. Nadalje, alocirane devizne rezerve također su se smanjile u posljednja dva desetljeća. Unatoč tome, alokacija dolara u kombiniranim deviznim rezervama država ostala je stabilna. Međutim, izgledno je za očekivati da će RMB preuzeti barem neke od trenutnih funkcija američkog dolara među nesvrstanim (non-alligned) državama ili trgovinskim partnerima Kine.
U pesimističnom scenariju, dedolarizacija bi mogla umanjiti imovinu SAD-a, donijeti veće prinose na obveznice, niže valuacijske multiplikatore za američke dionice i naravno slabiji dolar. Uz napomenu kako je vjerojatnost realizacije navedenog scenarija vrlo mala te se proteže na dugi vremenski period.
Depopulacija
Dugoročno, svijet je suočen s ozbiljnim rizikom depopulacije. Globalne stope nataliteta bilježe pad s 5 rođenih po ženskoj osobi 1950. na 2,3 u 2022.
Uz to, s jasnim očekivanjima da će stope mortaliteta u starijoj dobi zadržati padajući trend, očekivani životni vijek nastavit će se povećavati. Iz UN-ovih projekcija, možemo vidjeti kako bazni i negativni scenariji predviđaju značajno usporavanje rasta svjetskoga stanovništva (Slika 2).
Za početak, ovakav ishod trebao bi dovesti do pritiska na realne kamatne stope i inflaciju jer će javna potrošnja za skrb o starijim osobama rasti, dok će porezni prihodi padati, a stariji ljudi će postepeno „gubiti“ štednju. Također, nedostatak radne snage će vjerojatno povećati troškove života i nastaviti pritisak na inflaciju. Nadalje, povisit će se i dob za odlazak u mirovinu.
Umirovljenje baby boomersa imat će širok utjecaj na globalno gospodarstvo. Povećanje potražnje za proizvodima i uslugama koje koriste osobe starije dobi moglo bi ulagačima pružiti nove mogućnosti u određenim sektorima, poput zdravstvene skrbi i financijskih usluga. Iako to ne znači automatski da je kupnja dionica od velikih farmaceutskih kompanija ili fondova zdravstvenog sektora pametno ulaganje, budući da su relativno pružale dobru izvedbu u periodu iza nas, to nam daje neke ciljeve vrijedne dodatnog istraživanja. Pobjedničke tvrtke budućnosti bit će one koje pružaju niz isplativih usluga osobama starije dobi i umirovljenicima. Te se usluge proširuju na medicinsko liječenje, pomoćne smještajne jedinice, putovanja i sve ostalo što je usmjereno na to specifično ciljno tržište.
Uz navedeno, najveća posljedica depopulacije je nedostatak kvalificirane radne snage, što se djelomično može riješiti migracijom stanovništva, ali to samo djelomično rješava problem. Jedino logično rješenje je da će poduzeća biti prisiljena povećati učinkovitost svog kapitala kako bi održala svoju konkurentnost. Jasan trend koji smo do sada primijetili jest da tvrtke počinju tražiti učinkovitost u svojim proizvodnim procesima putem umjetne inteligencije. Najuspješnije će biti tvrtke koje razvijaju ove tehnologije ili one koje će ih brže i bolje implementirati kako bi nadoknadile nedostatak radne snage. Stoga su u našim fondovima s dioničkom komponentom zastupljene kompanije za koje smatramo da će imati najviše benefita od uvođenja umjetne inteligencije u svoje procese. Kompanije će biti prisiljene koristiti više kapitala kako bi nadomjestile teško dostupnu i skupu radnu snagu. Konkurencija za kvalificirane imigrante na tržištu rada će ojačati, a države koje mogu najbolje privući i zadržati uvezenu radnu snagu će vjerojatno izaći kao relativni pobjednici.
Navedeni dugoročni trendovi događaju se jednom u životnom vijeku, ali sa sobom donose tektonske promjene. Ove promjene dovest će do novog poretka u dugom roku. Smatramo kako je novi poredak naklonjen tržištima roba, tehnološkim kompanijama te SEE regiji. Pozicioniranjem na dulji vremenski horizont (preko 5 godina) u InterCapital Commodity Strategy fond, InterCapital Global Technology i InterCapital SEE Equity postižete investicijski miks koji strategijom prati navedene dugoročne trendove.
Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podložan je promjenama.
Cjelovit, točan i istinit opis UCITS fondova koji se spominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, možete pronaći na web stranici: www.icam.hr/investicijski-fondovi gdje su dostupni i Prospekt i Ključne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku.
Iznesene informacije, mišljenja, analize, zaključci, prognoze i projekcije isključivo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, držanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude.
Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za čiju potpunost i točnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mišljenjima ili informacijama.
Rizici povezani s ulaganjem u financijske, novčane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti objašnjeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.
PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER send