Uvod
Posljednje dvije godine svijet je bio okupiran korona virusom i stavljen u situaciju u kojoj nije bio više od 100 godina, otkad je španjolska gripa harala svijetom te ubila trećinu svjetskog stanovništva. To je bilo dosta davno i ljudi vole zaboraviti takve događaje, stoga 17. studenog 2019. godine kada je prijavljen prvi slučaj zaraze korona virusom, nitko nije mogao pretpostaviti koliko će taj virus promijeniti svijet. Nitko nije očekivao da će se ljudi toliko brzo zaraziti te da će zbog jedne virusne bolesti bolnice biti prepune.
Mediji su nas svaki dan bombardirali brojevima zaraženih i umrlih, što je svima ulilo strah u kosti. Osim građana države su se zbog straha prevelike smrtnosti od bolesti također počele zatvarati te uvoditi nova pravila. U samo jednom vikendu smo se zatvorili u svoje domove, počeli nositi maske za lice, a zatvorena je većina maloprodajnih trgovina i uslužnih djelatnosti. Tako je počelo „novo normalno“ doba. Je li moguće da nam Omicron vrati naše „staro normalno“ isto kao što je prvi soj korona virusa donio „novo normalno“ doba?
Grčki alfabet i Omicron
Različite varijante korona virusa imaju različite utjecaje na čovjeka, a pronađeno ih je čak 27. Radi lakšeg praćenja tolikog broja varijanti, WHO ih je podijeliou četiri skupine: Variants of Concern (VOC), Variants of Interest (VOI), Variants under Monitoring (VUM) i Formerly Monitored Variants (varijante koje su nestale ili postale bezopasne za svijet). Najopasnije i najzaraznije varijante korona virusa koje se nalaze u VOC skupini su odlučili nazivati po grčkom alfabetu. Interesantno je da je prva varijanta nazvana Beta, nakon nje je došla Alpha (prvo slovo u grčkom alfabetu), a nedugo nakon Alphe i ubojita Delta. U jednom trenutku smo se pitali hoćemo li imati dovoljno slova za sve te nove mutacije virusa. Uz spomenute mutacije postoje još Gamma, Lambda, Mu i sada Omicron.
No šalu na stranu, Omicron se prema sadašnjim podacima čini kao dobar put prema normalizaciji. Unatoč tome što je dva do četiri puta zarazniji (ovisno od države do države te o starosti društva) od Delte, pokazao se znatno manje opasnim od Delte. Primjerice, u Njemačkoj sadašnji sedmodnevni prosjek umrlih na milijun ljudi u posljednjem valu iznosi 1.72,dok je najveći sedmodnevni prosjek umrlih na milijun ljudi za vrijeme delte iznosio 5.09. Također je vrlo bitno napomenuti da je najveći sedmodnevni prosjek zaraženih na milijun ljudi za vrijeme Delta vala skoro triput manji od najvećeg sedmodnevnog prosjeka zaraženih na milijun ljudi za vrijeme Omicron vala. Osim Njemačke slične su brojke i u Austriji, Sloveniji, pa čak i u Velikoj Britaniji koja ima najblaže mjere od navedenih država. Da bismo dobili još jasniju sliku, trebalo bi uzeti u obzir procijepljenost zemalja i jačinu mjera.
Procijepljenost
Pojava cjepiva je probudila nadu u ljudima da će se svijet brzo vratiti u normalu. Na žalost, nismo se uspjeli riješiti korone samo cjepivom. Nije istina da cjepivo nije niti malo pomoglo; uvelike je pomoglo da imamo puno manju smrtnost nego u prvom i drugom valu iako smo imali više zaraženih. To se posebno odnosi na Deltu, no ne i za Omicron. Dvije doze cjepiva koje smo primili pokazale su se kao nedovoljno dobra zaštita protiv Omicrona jer prema istraživanjima znanstvenika pružaju samo 10% zaštite. Također se pojavila i treća doza koja je povećala zaštitu, ali isto je tako manje ljudi koji su primili treću dozu nego onih koji su primili obje (čak manje nego dok je harao Delta val). Unatoč svemu tome i dalje smo imali manji broj umrlih te manji broj na intenzivnoj njezi, što je na kraju krajeva jedino i bitno.
Strigency indeks (Jačina mjera)
Osim cjepiva, još jedan od način suzbijanja pandemije bila su razna ograničenja za građane. Ograničenja poput zabrana ulaska u države, ulazak u državu samo uz negativan PCR test, rada od kuće i još mnogih drugih koje svi već dobro znamo. Za lakše praćenje strogoće mjera po državama, ourworldindata.org napravio je Stringency index, odnosno indeks strogosti mjera. Indeks strogosti mjera računa strogost mjera koje prvenstveno ograničavaju ponašanje ljudi. Uzima u obzir pokazatelje poput zatvaranje radnih mjesta, škola te zabrane putovanja i politike cijepljenja. Raspon mu je između 0 i 100, u kojem 0 znači najblaže mjere, a 100 najstrože mjere.
Indeks strogosti mjera nam prikazuje da danas i dalje vrlo stroge mjere postoje u Njemačkoj (84.52), Italiji (76.85), Sloveniji (75) te u još mnogo država u Europi, gdje je indeks strogosti preko 60. Mjere jesu nešto strože nego za vrijeme Delta vala, ali razlika nije velika kao u prijašnjim primjerima. Za razliku od spomenutih država, postoje države poput Velike Britanije i Hrvatske koje imaju izrazito nizak indeks strogosti. Popuštanja mjera su u Velikoj Britaniji započela već prije dva tjedna, a dalje se očekuje potpuno otvaranje u Italiji, Austriji, Njemačkoj, Francuskoj i mnogim drugim državama.
Normalizacija
Otvaranje i normalizacija država pomoći će određenim sektorima poput turizma da se vrate na noge. Primjerice 2021. godina je bila bolja nego 2020. prema međunarodnim dolascima turista na globalnoj razini, no i dalje je prema podacima Svjetske turističke organizacije 72% manje dolazaka turista nego u 2019. godini. Regije poput Azije i Bliskog Istoka su imale još manje dolazaka turista nego 2020. godine (Slika 1), što je opravdano strožim politikama protiv korone nego u ostatku svijeta. To nam govori da postoji još jako puno prostora za rast u turizmu u sljedećim godinama te bi turističke kompanije i sve kompanije koje dobivaju prihode iz turizma trebale zabilježiti rast. Osim kompanija, oporavak turizma je odličan i za države koje su ovisne o turizmu, poput Hrvatske kojoj iz njega dolazi 24,3% BDP-a, prema podacima Svjetskog vijeća za putovanja i turizam iz 2019. godine.
Slika 1: Međunarodni dolasci turista (% promjena)
Izvor: Svjetska turistička organizacija
*- % promjena u odnosu na 2019. godinu
Stoga smatramo da će turističke kompanije poput Accora, Walt Disneya te države poput Hrvatske u sljedećim godinama biti atraktivne za ulaganje. Imajući to na umu povećali smo izloženosti u dioničkom dijelu mješovitih i dioničkih fondova u sektorima diskrecijske potrošnje u koji spada i turistički sektor te smo se na obvezničkom dijelu pozicionirali više u Hrvatsku koja bi kreditnom kvalitetom mogla profitirati od oporavka turizma. Naravno, tu je i ulazak u eurozonu.
Zaključak
Sve u svemu, doba „novog normalnog“ se očito bliži kraju ukoliko ne dođe do nove varijante virusa koja bi se pokazala opasnijom od Omicrona. U tom slučaju možemo očekivati slične ili iste mjere države kako bi se suzbilo širenje virusa. Omicron bi nam u skorijoj budućnosti trebao promijeniti percepciju korone te bismo ga uskoro mogli gledati kao gripu, što bi značilo da ćemo imati sezone korone kao što imamo i sezone gripe. Bez zatvaranja, bez izolacija, bez zabrana putovanja, bez maskica i mnogih drugih zabrana koje danas postoje!
InterCapital Asset Management upravlja s paletom fondova od kojih ističemo one mješovitih strategija koje kombiniraju manje i više rizične klase imovine u omjeru ovisnom o preferencijama investitora uz mogući preferirani horizont ulaganja (InterCapital Conservative Balanced i InterCapital Balanced) te dioničkih strategija za investitore koje zanimaju povrati u dužem roku (InterCapital Global Equity, InterCapital Global Technology i InterCapital SEE Equity). Za sva dodatna pojašnjenja, pozivamo vas na on-line sastank s našim stručnim timom gdje se bez obveze možete informirati o mogućnostima ulaganja.
Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podložan je promjenama. Cjelovit, točan i istinit opis UCITS fondova koji se spominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, možete pronaći na web stranici: www.icam.hr/investicijski-fondovi gdje su dostupni i Prospekt i Ključne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku. Iznesene informacije, mišljenja, analize, zaključci, prognoze i projekcije isključivo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, držanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude. Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za čiju potpunost i točnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mišljenjima ili informacijama. Rizici povezani s ulaganjem u financijske, novčane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti objašnjeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.
PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER send