Metali i minerali u energetskoj tranziciji

Povod energetskoj tranziciji

Zemlja je trenutno otprilike 1.1 ºC toplija nego što je bila u 19. stoljeću. Kako bi se ta temperatura održala na razinama ispod 1.5 ºC (prema Pariškom sporazumu UN-a iz prosinca 2015.), emisije CO2 moraju se smanjiti za 45% do 2030. i doseći neto nulu do 2050. godine.

Jednostavno rečeno, neto nula znači smanjenje emisije stakleničkih plinova do te mjere da se emitirani CO2 može prirodno apsorbirati iz atmosfere u oceanima ili šumama.

Važnost metala i minerala za energetsku tranziciju

Kako bismo postigli te ciljeve, potrebna je potpuna transformacija načina na koji proizvodimo i trošimo energiju, te kako prevozimo proizvode i putujemo. Postoje određeni metali i minerali koji su zbog svojih specifičnih prirodnih svojstava ključni za uspjeh energetske tranzicije. Iz makroekonomske perspektive trenutno vidimo dva glavna pokretača potražnje za ovim materijalima.

Prvi je ponovno otvaranje Kine i skok potražnje u zemljama u usponu. Te zemlje zauzimaju velik postotak globalne potrošnje energije, a zajedno s time dolaze i velika ulaganja u energetsku tranziciju. Drugi pokretač je trenutni odnos između ulaganja u energetsku tranziciju i trenutnih razina neto nulte energije koja se proizvodi te razina energije proizvedene fosilnim gorivima.

Do sada su sve takve zelene investicije ostvarene bez značajnog smanjenja emisija CO2. Dakle, ako u budućnosti planiramo smanjivati emisije CO2 ulaganja u infrastrukturu će morati biti znatno veća.

Polazeći s gledišta industrije, dvije su grane industrije koje će gotovo u potpunosti potaknuti energetsku tranziciju. Te će industrije predstavljati veliki izazov kada je u pitanju izgradnja potrebne infrastrukture za održavanje zdravlja opskrbnih lanaca.

Riječ je o industriji električnih automobila te proizvodnji i skladištenju električne energije. Na slici 1 vidi se globalna ponuda i potražnja baterija po regijama u TWh. Može se primijetiti veliki porast ponude i potražnje, ali što je još važnije, vidi se značajna neravnoteža između njih. Razlog tome je zbog trenutne i buduće infrastrukture za proizvodnju potrebnih sirovina koje ne mogu sustići potražnju za istima.

IEA (Međunarodna agencija za energiju) predviđa da bi vjetar i sunce mogli biti zaslužni za 70% proizvodnje električne energije do 2050. godine ako svijet do tog vremena želi postati ugljično neutralan. Za ovaj pothvat će također biti potrebna značajna kapitalna ulaganja i proširenje opskrbnih lanaca.

Slika 1: Globalna ponuda i potražnja po regijama

Primjena metala i minerala u energetskoj tranziciji

Postoji niz metala koji su zbog svojih prirodnih i kemijskih svojstava kritični za ovu tranziciju, kao što su bakar, litij grafit, rijetki zemni metali, itd… Na slici 2 prikazana je industrijska potražnja za ovim metalima.

Slika 2: Potražnja za rijetkim metalima ovisno o industriji

IEA propisuje dva scenarija za energetsku tranziciju: STEPS (Stated Policies Scenario) i SDS (Sustainable Development Scenario). Ne ulazeći u previše detalja, SDS scenarij je onaj u kojem su ispunjeni ciljevi Pariškog sporazuma, uz postizanje univerzalnog pristupa energiji i značajno smanjenje onečišćenja zraka.

Na slici 3 možemo vidjeti rast potražnje za nekim od ovih materijala do 2040. godine prema IEA. Može se vidjeti da IEA prema STEPS strategiji očekuje prosječni rast potražnje za ovim materijalima do 5 puta, a prema SDS strategiji i do 14 puta od 2020. do 2040. godine.

Slika 3: Rast potražnje za rijetkim metalima prema IEA

Investicijske strategije za energetsku tranziciju

Sve navedeno upućuje da će ovi materijali biti od velike važnosti u izgradnji nužne infrastrukture u energetskoj tranziciji. Nadalje, postoji veća geografska koncentracija ovih materijala nego u tradicionalnoj nafti i plinu. Na primjer, tri najveće svjetske nacije u proizvodnji litija, kobalta i drugih rijetkih zemnih metala kontroliraju više od tri četvrtine svjetske proizvodnje.

Razina koncentracije još je viša za procese prerade tih metala, gdje Kina ima veliku prednost. Visoke razine koncentracije uz kompleksne lance opskrbe i političke nestabilnosti u tim zemljama znatno povećavaju rizik od poremećaja u nabavi ovih metala.

U takvim situacijama zapadne tvrtke uključene u te opskrbne lance mogu imati koristi ili od povećanja cijena ili od ekskluzivnih ugovora o opskrbi sa zapadnim silama. Situacije poput ovih već se događaju, na primjer, s globalnom nestašicom mikročipova ili izvoznim ograničenjima koje SAD nameće Kini u vezi s kupnjom opreme za proizvodnju čipova.

Dakle, s jedne strane javlja se rast potražnje za navedenim metalima i materijalima, a s druge strane postoji moguć manjak ponude uslijed političke nestabilnosti u zemljama koje su glavni izvoznici i problema s lancima opskrbe. Sve to vodi do potencijalnog rasta cijene ovih metala i materijala zbog čega očekujemo pozitivne rezultate ulaganja u iste.

U InterCapitalu konstantno pratimo ove trendove kako bismo razvili kvalitetne investicijske strategije za naše fondove, a poglavito za novi fond InterCapital Commodity Strategy – u kojem je ciljana alokacija za industrijske metale 23% unutar kojih se nalaze metali i minerali energetske tranzicije. Drugi veliki udjeli u ovom fondu su nafta i plin s ciljanom alokacijom 37% , zlato 15% i poljoprivredni materijali 16% portfelja, dok bi ostali plemeniti metali trebali iznositi oko 4% portfelja.

Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podložan je promjenama.

Cjelovit, točan i istinit opis UCITS fondova koji se spominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, možete pronaći na web stranici: www.icam.hr/investicijski-fondovi gdje su dostupni i Prospekt i Ključne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku.

Iznesene informacije, mišljenja, analize, zaključci, prognoze i projekcije isključivo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, držanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude.

Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za čiju potpunost i točnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mišljenjima ili informacijama.

Rizici povezani s ulaganjem u financijske, novčane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti objašnjeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.