U svrhu obračuna s visokom inflacijom unazad par godina, centralne banke su posegnule za svojim provjerenim oružjem i krenule u ciklus dizanja kamatnih stopa. To je obveznice i instrumente tržišta novca ponovno učinilo primamljivom opcijom za ulagače različitih profila. Zemlja čije se obveznice posebno ističu i sve više privlače pažnju investitora je Rumunjska. To je tako iz nekoliko razloga, a onaj kojeg je najlakše prepoznati su prinosi. Rumunjska desetogodišnja eurska obveznica trenutno nosi prinos od oko 6,30%. Usporedbe radi, Republika Hrvatska izdaje desetogodišnje obveznice uz prinos do dospijeća od 3,81%. Slovenske državne obveznice istog dospijeća, u trenutku pisanja ovog bloga, imaju prinos od nešto ispod 3,50%. Kako se određuju prinosi na obveznice možete pročitati ovdje.
Od država u Europskoj uniji, Rumunjska u ovom trenutku ima najširi „spread“ u odnosu na njemačke državne obveznice koje se koriste kao svojevrstan benchmark za prinos „bez rizika“. Drugim riječima, rumunjske državne obveznice trenutno imaju najveću premiju rizika koju investitori zahtijevaju za ulaganje u te papire. Je li to u ovom trenutku opravdano i može li se očekivati da će se to u budućnosti promijeniti? Nekoliko je činjenica koje mogu pomoći u pronalasku odgovora na ova pitanja.
Kad su prinosi na državne obveznice u pitanju, prvo što valja pogledati je kreditni rejting države. Sve tri glavne rejting agencije Rumunjsku stavljaju u investicijski razred, uz stabilne izglede. S&P i Fitch su tako Rumunjskoj dodijelili BBB- rejting, što je dvije razine ispod rejtinga Hrvatske. Moody’s Rumunjsku ocjenjuje Baa3 rejtingom, što je ekvivalent BBB- rejtingu druge dvije agencije, dok Hrvatsku stavlja jednu razinu iznad. Ako se pogledaju europske države koje imaju usporediv kreditni rejting s Rumunjskom, kao što su Mađarska, Grčka pa i Italija, može se vidjeti kako se te zemlje zadužuju po znatno nižim stopama od Rumunjske. Jesu li rumunjske državne obveznice stvarno toliko rizičnije?
Ono što se kod Rumunjske svakako ističe je nizak udio duga u BDP-u što ukazuje na adekvatnu sposobnost podmirenja obveza. Na kraju 2022. godine udio duga u BDP-u je iznosio 47,20%. Moody’s očekuje da će do kraja 2023. godine taj udio blago porasti na 48,20% što je i dalje značajno ispod medijana od 76,30% za zemlje s jednakim kreditnim rejtingom. Rumunjska ima značajno nižu razinu zaduženosti i od brojnih zemalja s boljim kreditnim rejtingom. Na grafovima ispod se mogu vidjeti kreditni rejtinzi i udjeli duga u BDP-u za Rumunjsku, Hrvatsku i Sloveniju.
Graf 1. Kreditni rejtinzi Rumunjske, Hrvatske i Slovenije (Fitch)
Graf 2. Udio duga u BDP-u Rumunjske, Hrvatske i Slovenije
Kao što se na grafovima može vidjeti, Rumunjska u proteklih 20 godina konstantno bilježi niže razine zaduženosti i od Hrvatske i od Slovenije, koje imaju bolje kreditne rejtinge. Međutim, ono što Rumunjsku zadržava na nižim razinama kreditnog rejtinga u posljednjih nekoliko godina su prvenstveno visoki fiskalni deficit i deficit platne bilance koji su posebno došli do izražaja za vrijeme i nakon korona krize. Rumunjska se, između ostalog i zbog toga, našla na granici ispadanja iz investicijskog razreda i prelaska u „junk“, što se izrazito negativno odrazilo na rumunjski „spread“ koji je u jednom trenutku dosegnuo i 600 baznih bodova. Drugim riječima, rumunjske državne (u ovom slučaju desetogodišnje) obveznice su u tom trenutku imale 6 postotnih bodova veće prinose nego njemačke državne obveznice istog dospijeća.
Ispadanje iz investicijskog razreda je izbjegnuto, rejting agencije daju stabilne izglede, deficiti se polako smanjuju, ali „spread“ je i dalje vrlo širok. U trenutku pisanja ovog bloga on iznosi oko 400 baznih bodova, dok je krajem 2019. godine bio manji od 200 baznih bodova. Za usporedbu, razlika u prinosima između hrvatskih i njemačkih desetogodišnjih obveznica u ovom trenutku iznosi oko 130 baznih bodova dok je slovenski „spread“ trenutno na nešto ispod 90 baznih bodova. Ono što bi u ovom trenutku moglo opravdati tako širok rumunjski „spread“, odnosno povećan oprez investitora su i dalje visoki deficiti te poteškoće rumunjske vlade u njihovom smanjenju na ciljanu razinu. Međutim, protuteža tim deficitima je iznadprosječni rast rumunjskog gospodarstva kao i europski fondovi te sredstva iz Europskog plana oporavka i otpornosti. Također, rumunjska vlada je usvojila niz poreznih reformi koje bi trebale povećati prihode državnog proračuna i posljedično smanjiti deficit. Rejting agencije navode upravo smanjenje deficita kao ključan aspekt eventualnog poboljšanja kreditnog rejtinga Rumunjske.
Zaključno, ukoliko se nastavi trend normalizacije, to jest smanjenja deficita, političke stabilnosti te gospodarskog rasta, za očekivati je da će rumunjske obveznice rasti u cijeni, odnosno da će se „spread“ suziti. Zbog toga u ovom trenutku rumunjske državne obveznice izgledaju podcijenjeno što ih čini atraktivnom opcijom za investitore koji se žele izložiti CEE regiji. Izloženost obvezničkom tržištu CEE regije možete postići kroz naš InterCapital Bond fond koji dio imovine alocira u Rumunjsku.
Pred Rumunjskom je također i ulazak u Eurozonu. Iako je službeni plan uvođenje eura tek 2029. godine, rumunjski ministar Adrian Câciu je ranije ove godine najavio kako rumunjska vlada planira usvojiti euro već 2026. godine. Na primjeru hrvatskog procesa pristupanja monetarnoj uniji u posljednjem desetljeću mogao se primjetiti snažan utjecaj na rast kreditnog rejtinga i konvergenciju prinosa hrvatskih državnih obveznica prinosima članica eurozone. Sličan scenarij predviđamo i Rumunjskoj u nadolazećem periodu stoga planiramo izdavanje novog ETF-a, našeg petog u nizu, koji bi pratio kretanje rumunjskog obvezničkog tržišta denominiranog u eurima. Lansiranje je predviđeno u prvoj polovici 2024. godine.
Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podložan je promjenama.
Cjelovit, točan i istinit opis UCITS fondova koji se spominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, možete pronaći na web stranici: www.icam.hr/investicijski-fondovi gdje su dostupni i Prospekt i Ključne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku.
Iznesene informacije, mišljenja, analize, zaključci, prognoze i projekcije isključivo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, držanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude.
Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za čiju potpunost i točnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mišljenjima ili informacijama.
Rizici povezani s ulaganjem u financijske, novčane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti objašnjeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.
PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER send