Mnogi od nas pojam „investiranje“ povezuju isključivo s dionicama. Nije ni čudno jer su dionice atraktivnije od obveznica budući da u idealnim uvjetima mogu pružiti mogućnost velikih povrata. Iskreno, tko od nas nije kupio neku dionicu i maštao kako će se njezina vrijednost u idućih par godina udeseterostručiti. Povijest je puna takvih priča, zašto se ne bi dogodilo i sa mojom dionicom?
Morat ćemo vas razočarati. Ovaj blog neće biti posvećen dionicama nego obveznicama, to jest dužničkim vrijednosnim papirima u širem smislu riječi. Iako će mnogi individualni investitori zaobilaziti ovo tržište, vrijednost globalnog obvezničkog tržišta je i dalje nešto veća od globalne tržišne kapitalizacije dionica.
Kada ulagači razmatraju obveznice kao dio svojih investicijskih portfelja, jedan od ključnih faktora koji moraju razmotriti je odnos između kreditnog rejtinga izdavatelja obveznice i očekivanog prinosa. Ovaj odnos je temeljni koncept u svijetu obveznica i fiksne kamatne stope. U ovom blogu, razmotrit ćemo kako se kreditni rejting odražava na prinos obveznica, kako se određuje “fer prinos”, i što znači premija na rizik u kontekstu investiranja u obveznice.
Benchmark prinos
Prije nego što uđemo u složene pojedinosti, važno je razumjeti što je benchmark prinos. Benchmark prinos služi kao referentna točka koja se koristi za procjenu različitih vrsta investicija. U kontekstu obveznica, benchmark obično predstavljaju državne obveznice visoke kvalitete, poput američkih državnih obveznica (tzv. Treasuries) ili njemačkih državnih obveznica (tzv. Bund). Smatraju se “bezrizičnim” investicijama zbog visoke kreditne sposobnosti država koje stoje iza njih. Prinosi na ove obveznice služe kao osnova za utvrđivanje što bi bio “fer prinos” u toj valuti na druge, rizičnije obveznice.
Kreditni rejting
Kreditni rejting je ocjena koju izdavaču obveznice dodjeljuje rejting agencija poput Moody’s, S&P, Moody’s i sličnih. Rejting odražava vjerojatnost da će izdavač obveznice moći ispunjavati svoje financijske obveze, uključujući isplatu kamata i glavnice. Obveznice s visokim kreditnim rejtingom (“investment grade”) smatraju se manje rizičnima, dok obveznice s niskim kreditnim rejtingom (“junk bonds” ili “high-yield bonds”) nose veći rizik neisplate.
Slika 1. Kreditni rejting odabranih država članica Eurozone
Premija rizika
Premija rizika predstavlja dodatni prinos koji investitor zahtijeva za preuzimanje većeg rizika. Naime, obveznica s nižim kreditnim rejtingom nosi veći rizik neisplate, pa će investitor tražiti veći prinos kao nagradu za preuzimanje tog dodatnog rizika. Premija se dodaje na benchmark prinos, formirajući ukupni prinos obveznice.
Naravno, premija rizika je veća što je niži kreditni rejting izdavatelja što u konačnici rezultira i većim ukupnim prinosom.
Kako utvrditi fer prinos?
Fer prinos na obveznicu je vrijednost koju tržišni sudionici smatraju prihvatljivom za preuzeti rizik. Određivanje fer prinosa ovisi o nekoliko faktora:
Kreditni rejting izdavatelja – Što je rejting niži, prinos mora biti veći
Makroekonomske okolnosti – Kamatne stope centralnih banaka, inflacija i ekonomska kretanja utječu na razinu prinosa
Dužina dospijeća obveznice – Dugoročne obveznice obično imaju veći prinos zbog veće neizvjesnosti u odnosu na kratkoročne
Likvidnost obveznice – Ako obveznica nije lako unovčiva na tržištu, investitori će tražiti veći prinos
Naravno, ovo su generalna pravila i stvarna situacija na tržištu može odudarati od teoretskog okvira. Na primjer, trenutačno obveznica kraćeg roka dospijeća donose veće prinose od obveznica dužeg roka dospijeća. Do takve inverzije dolazi kada investitori očekuju da će u bliskoj budućnosti doći do rezanja kamatnih stopa pa su za dugoročne obveznice spremni prihvatiti niži prinos nego što ga mogu dobiti na kratkoročne.
Što se tiče kreditnog rejtinga izdavatelja, u određenim okolnostima se također može dogoditi da situacija na tržištu ne odgovara teoretskom okviru.
Graf 1. Prinosi na jednogodišnje trezorske zapise i kreditni rejtinzi odabranih država eurozone
Kao što je vidljivo na grafu 1., jednogodišnjim trezorskim zapisima izdanim od strane zemalja euro područja trguje se u relativno uskom rasponu prinosa od 3,63% do 3,83%.
Zanimljivo je primijetiti da nema snažne veze između kreditnog rejtinga i prinosa na trezorske zapise. U tom smislu Hrvatska koja ima nešto niži kreditni rejting od npr. Njemačke, Francuske, Belgije i Španjolske ima nešto veći prinos. Investitori sve vrijednosnice smatraju izuzetno sigurnima, a dio odstupanja u toj vezi je vjerojatno rezultat tehničkih razloga kao što su učestalost izdanja, likvidnost na sekundarnom tržištu i slično.
Graf 2. Prinosi na 10-godišnje obveznice i kreditni rejtinzi odabranih država eurozone
No, veza kreditnog rejtinga i prinosa postaje vidljiva na obveznicama dužeg roka dospijeća kao što je vidljivo na grafu 2. Hrvatska već sada ima odličan rejting i smatra se relativno sigurnom zemljom, ali među odabranim zemljama je na nešto nižoj razini kreditnog rejtinga pa su zato i ponešto veći prinosi na jednogodišnje trezorske zapise opravdani.
Investitori u obveznice ili generalno dužničke vrijednosne papire moraju razumjeti kako kreditni rejting utječe na prinos. Iako obveznice s višim kreditnim rejtingom nude niži prinos, one su obično sigurnije investicije. S druge strane, obveznice s nižim rejtingom mogu pružiti značajno veći prinos, ali s većim rizikom. Investitori moraju pažljivo razmotriti svoj apetit za rizikom i ciljeve investiranja prilikom odabira obveznica.
Za sve koji žele biti izloženi obvezničkom tržištu i iskoristiti okruženje visokih kamatnih stopa (pogotovo onih kratkoročnih), InterCapital upravlja cijelom paletom takvih fondova. Od klasičnih obvezničkih fondova pa do onih koji ulažu isključivo u kratkoročne dužničke papire poput InterCapital Short Term Bond fonda. Također, odnedavno je na Zagrebačkoj burzi dostupan InterCapital Euro Money Market UCITS ETF, prvi novčani fond u Republici Hrvatskoj pokrenut u obliku ETF-a. Oba fonda pružaju odličan omjer niskog rizika i visokog potencijalnog prinosa uz dostupnost sredstava u najkraćem vremenskom roku.
Investirajte u naše fondove već danas koristeći našu besplatnu mobilnu aplikaciju.
- ukoliko ste već naš postojeći klijent, za aktivaciju nam se javite na mail icam@intercapital.hr sa svojim osobnim podacima (ime i prezime, OIB, broj mobitela) kako bismo Vam omogućili pristup
- ukoliko još uvijek niste naš klijent, MyCapital možete preuzeti na linkovima u nastavku (App store za Apple uređaje – link ili Google Play za Android uređaje – link) te nakon završenog onboarding procesa imate pristup svim funkcionalnostima
Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podložan je promjenama.
Cjelovit, točan i istinit opis UCITS fondova koji se spominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, možete pronaći na web stranici: www.icam.hr/investicijski-fondovi gdje su dostupni i Prospekt i Ključne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku.
Iznesene informacije, mišljenja, analize, zaključci, prognoze i projekcije isključivo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, držanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude.
Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za čiju potpunost i točnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mišljenjima ili informacijama.
Rizici povezani s ulaganjem u financijske, novčane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti objašnjeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.
PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER send