U ovom blogu pronaći ćete odgovore na najčešća pitanja koja nam obično postavljaju novi klijenti. Pomoći ćemo vam bolje shvatiti što su investicijski fondovi i kako ih uspješnije koristiti za vlastite financijske ciljeve.
Investicijski fondovi su vjerojatno prvi oblik ulaganja s kojim se susretnete kad krenete tražiti alternative klasičnoj bankovnoj štednji.
Čest su izbor za investiranje upravo jer nude jednostavan pristup tržištu za investitore koji ne žele samostalno kupovati pojedinačne vrijednosne papire. Što su zapravo investicijski fondovi i kako funkcioniraju?
Kratkom online pretragom pronaći ćete mnogo kompliciranih definicija koje često ni nakon nekoliko čitanja ne odaju točan dojam o čemu se zapravo radi. No kad investirate svoj novac želite se pobrinuti da ste dobro informirani i da razumijete proizvod u koji ulažete.
Ovaj blog možete čitati u cijelosti, kao vodič, ili kliknite na pojedine stavke s liste koje vas zanimaju – automatski ćete biti pozicionirani na pojašnjenje.
Naučit ćete:
-
Što su investicijski fondovi?
-
Što je udjel fonda?
-
Kako se osnivaju investicijski fondovi?
-
Izloženost fonda
-
Čija je imovina u investicijskom fondu?
-
Tko upravlja imovinom investicijskog fonda?
-
Rizik investicijskog fonda
-
Troškovi investicijskih fondova
-
Jesu li naši investicijski fondovi dobar odabir za vas?
1. Što su investicijski fondovi?
Fond se sastoji od većeg broja različitih vrijednosnih papira (dionice tvrtki, obveznice, novčani depoziti…) koji se kupuju uloženim novcem investitora, prema nekoj unaprijed dogovorenoj strategiji. Na ilustraciji iznad vidite kako se investicijski fondovi razlikuju od samostalnog trgovanja dionicama.
Pogledajmo što znače pojedini dijelovi gornjeg pojašnjenja.
PORTFELJ FONDA
Lista vrijednosnih papira koje fond posjeduje naziva se portfeljem fonda. Svi investicijski fondovi imaju takvu listu npr. kompanija u koje ulažu, zajedno s postotkom u kojem ulažu u pojedinu kompaniju.
IMOVINA FONDA
Imovina fonda je ukupna vrijednost fonda minus troškovi. Ovo je zapravo portfelj fonda izražen u novčanoj vrijednosti. Možete to usporediti s vlastitom imovinom poput kuće ili stana, automobila, nekog zemljišta – nakon što od svega oduzmete npr. kredit ono što preostane je vaša imovina.
UDJELI FONDA
Imovina fonda raspodijeljena je na jednake dijelove koji se zovu „udjeli fonda“. Udjeli su to što kupujete ili prodajete prilikom uplata i isplata, prema njihovoj cijeni na dan kupnje/prodaje.
KLASE IMOVINE
Ovo je stručni izraz za dionice, obveznice i sve ostale vrijednosne papire. Dionice su jedna klasa imovine, obveznice su druga klasa imovine itd. Kad vam netko preporuči da svoj novac raspodijelite na različite klase imovine – to znači da kupite malo dionica, malo obveznica…
STRATEGIJA FONDA
Strategija fonda je plan koji određuje investira li fond u npr. dionice ili obveznice, investira li u neki posebni sektor (npr. tehnološke kompanije), koji je omjer dionica/obveznica i druge faktore.
Primjerice, investicijski fond koji ulaže u tehnološke kompanije u svojem portfelju može imati Apple, Google i Teslu, pa u Apple ulagati 5% imovine, u Google 4% imovine i u Teslu 5.5% imovine. Taj dio određuju fond menadžeri prilikom osnivanja fonda i kasnije tijekom upravljanja.
Drugim riječima, investicijski fondovi služe kako bi se većem broju ljudi omogućila prilika da svoj novac jednostavnije investiraju u njima zanimljive klase imovine – pritom fondove za njih vode stručnjaci koji svoj posao naplate kroz naknadu za upravljanje fondom.
To je ujedno i značenje kratice UCITS (Undertakings for the Collective Investment in Transferable Securities), odnosno prevedeno – društvo za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire. „Prenosive“ znači da ih možete prodati ili kupiti.
2. Što je udjel fonda?
Imovina fonda podijeljena je na manje, jednake dijelove. Ti dijelovi se zovu udjeli.
Ako fond investira u 10 različitih kompanija – svaki udjel tog fonda također će u sebi sadržavati po djelić svake od tih 10 kompanija. Kao da umjesto velikih i skupih pakiranja 10 vrsta začina kupite manju poklon-kutiju sa 10 manjih paketića začina.
Na taj način možete ulagati i s manjim iznosima, a i dalje dobiti kvalitetnu raspodjelu investicije na cijeli sastav fonda. Kako prodavač začina može slagati tih manjih „kutija uzoraka“ koliko želi, tako investicijski fondovi mogu izdavati nove udjele.
Za ilustraciju:
Fond ima imovinu od 10 milijuna eura.
Podijeljen je na 1000 udjela.
Cijena svakog udjela je 10.000 eura.
Investitor koji želi uložiti 10.000 eura može kupiti jedan udjel fonda. Time je svojih 10.000 eura investirao u svih tih 30 kompanija.
Za 1.000 eura bi dobio 10% jednog udjela – ovakva kupovina postotaka udjela omogućuje vam da investirate i sa zaista malim iznosima. Ako koristite trajni nalog govorimo o samo par stotina kuna.
Fond koji može izdavati neograničen broj udjela naziva se otvorenim fondom. U praksi to znači da nakon što obavite uplatu – fond izda nove udjele i tako za svakog novog investitora, koliko god ih bilo. Baš poput gore spomenutih kutija začina.
UCITS investicijski fondovi su tip otvorenog fonda s javnom ponudom čije je poslovanje prilagođeno EU direktivama. Strogo su regulirani i poslovanje takvih fondova standardizirano je na razini EU.
„Javna ponuda“ znači da su dostupni svima nama, a ne samo manjoj grupi visokokvalificiranih investitora.
Regulirani su kako bi osoba koja nema sva potrebna stručna znanja za samostalno investiranje mogla ulagati na način da je maksimalno zaštićena.
Isplaćuju li investicijski fondovi kamatu?
Novi investitori, koji su tek susreću s konceptom investiranja, ponekad fond doživljavaju kao još jedan oblik klasične štednje u banci. Najčešće se to reflektira kroz pitanje „Isplaćuje li mi fond kamatu na kraju godine?“
Investicijski fondovi ne isplaćuju kamatu. Postoje vrste fondova koji isplaćuju dividendu, no o tome ćemo u zasebnom blogu o vrstama fondova.
Investiranje funkcionira tako da kupite udjel u fondu po cijeni X, čekate određeni period da cijena tog udjela potencijalno poraste na Y i onda taj udjel prodate. Razlika koja je preostala je vaš prinos. Na taj način „zarađujete“ investiranjem.
Vlasnici imovine fonda ste upravo vi jer ste te udjele kupili svojim uloženim novcem. Vaš novac je na taj način investiran u npr. Microsoft, naftu, banku ili obveznice neke države, ovisno o fondu.
Kako ste vlasnici određenog broja udjela, tako s povećanjem vrijednosti tih udjela raste i vrijednost vaše investirane imovine.
Za ilustraciju:
Kupili ste 10 udjela u fondu, svaki udjel ste platili 100 eura – investirali ste 1000 eura.
Nakon npr. 10 godina svaki udjel više ne vrijedi 100, već 150 eura.
Vaših 10 udjela x 150 eura sada ima vrijednost 1500 eura.
Ako te udjele prodate ostvarit ćete prinos od 500 eura ili 50%.
Reinvestiranje
Odlična stvar koju nude investicijski fondovi je reinvestiranje vašeg novca. Što to znači?
Ako u fond investirate 10.000 EUR i na kraju godine ostvarite 5% prinosa, u idućoj godini se investira i onih 10.000 EUR i ovih 5% koje ste dobili, a ne samo početnih 10.000 EUR. Na taj način u svaku iduću godinu ulazite sa sve više sredstava, naravno, ako je godina bila pozitivna.
Taj princip zove se složeno ukamaćivanje i ispod možete vidjeti primjer kako bi to izgledalo u periodu od 10 godina.
Ilustracija pretpostavlja da ste investirali 10.000 EUR i da ste svake godine ostvarili 5% prinosa, čisto zbog jednostavnosti prikaza i izračuna. U ovom slučaju 10.000 EUR bi za 10 godina postalo 15.513,25 EUR, a prinos bi odgovarao primjerice nekom mješovitom fondu (investira i u dionice i u obveznice).
Ovaj mehanizam funkcionira i na dnevnoj bazi. Naravno, radi se o mnogo manjim iznosima, a nekim danima vrijednost će biti i negativna. Ispod vidimo ilustraciju u kojoj smo zbog jednostavnosti uzeli investirani iznos od 1.000 EUR i prinos od 1% dnevno.
Cilj ovih primjera je pokazati kako je glavna snaga investiranja upravo – vrijeme.
Što je cijena udjela fonda?
Cijena udjela fonda ovisi o cijeni vrijednosnih papira u koje fond investira, odnosno o tržištu. Kada vrijednost dionica ili obveznica ide dolje ili gore – cijena udjela također ide dolje ili gore.
Cijena udjela izračunava se svakog radnog dana za prethodni radni dan. Primjerice, u srijedu se na kraju radnog dana zatvara trgovanje. U četvrtak ujutro izračunava se cijena udjela za srijedu.
3. Kako se osnivaju investicijski fondovi?
Kako ovo nije blog o kreiranju fondova, tako nam je namjera samo vas općenito upoznati s procesom kako biste bolje razumjeli kako uopće nastaju investicijski fondovi. Za primjer smo uzeli dionički fond.
Sve kreće od vas. Uvijek je bitno slušati potrebe klijenata jer se kroz njih detektira prilika za inovacijom usluge ili – za novim fondom.
Nakon odluke o tome u što će potencijalni novi fond ulagati, radi se odabir kompanija koje moraju ispuniti i određene uvjete kako bi ušle u portfelj fonda. Među njima su:
- veličina kompanije
- perspektiva za budući rast
- transparentnost poslovanja
- zaduženost i sl.
Jednom kad su kompanije odabrane, radi se i detaljna pojedinačna analiza njihovog poslovanja.
Slijedi određivanje financijskih ciljeva i limita fonda, npr. s kojim će postotkom koja kompanija sudjelovati u portfelju fonda, kao i određivanje rizika fonda. Prema svemu tome piše se Prospekt fonda, koji detaljno opisuje kompletan fond, profil ulagatelja, povijesne prinose, naknade itd.
Sve to mora odobriti i nadzire HANFA – Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga. HANFA je nadzorno tijelo koje prati financijska tržišta i usluge koje se na njima pružaju. Glavni zadatak im je pobrinuti se da su usluge koje se pružaju vama kao investitorima transparentno i jasno opisane i definirane, kako biste u svakom trenutku bili svjesni u što investirate i koji su rizici.
Fondovi se ne moraju kreirati „od nule“, mogu se preuzimati na upravljanje od nekog drugog društva, ali i spajati od već postojećih fondova. Pritom se pazi da rizik fonda ostane isti, a investitore se na vrijeme obavještava i uvijek imaju mogućnost isplatiti si novac ili ostati u novom fondu i nastaviti investirati.
4. Izloženost fonda
Već smo spomenuli da se investicijski fondovi sastoje od raznih vrijednosnih papira, npr. dionica globalnih ili regionalnih kompanija, obveznica, novca itd. – imaju određenu strukturu.
Te sastavnice fonda ne biraju se kako se fond menadžeru svidi koja kompanija, već postoji plan izloženosti fonda određenim sektorima, državama ili valutama, kako bi se dodatno diverzificirao portfelj samog fonda. Što to znači?
SEKTORSKA IZLOŽENOST
Kad kažemo da je fond „izložen“ nekom sektoru, zapravo govorimo da u njega investira. Npr. naš dionički fond Global Equity izložen je sektorima poput IT-a, financija, telekomunikacija, zdravstva, energije itd.
Trenutna globalna situacija oko energenata poput nafte i plina dobar je primjer koliko je važno kvalitetno diverzificirati fond. U trenutku dok sektor potrošačkih proizvoda možda bilježi slabiji rezultat, sektor energije može ostvariti bolje brojke i pomoći da fond napreduje.
Primjer izloženosti našeg dioničkog fonda InterCapital Global Equity, koji ulaže u mnoge najveće globalne kompanije:
GEOGRAFSKA IZLOŽENOST
Investicijski fondovi mogu biti izloženi prema naprednijim tržištima poput SAD-a, Njemačke i sličnima ili investirati u tržišta u razvoju, koja imaju dobar potencijal budućeg rasta. Fond menadžeri će prilikom kreiranja fonda odabrati u koje države žele investirati i u kojem omjeru.
Primjer izloženosti našeg dioničkog fonda InterCapital SEE Equity, koji investira u kompanije s područja jugoistočne Europe (SEE):
VALUTNA IZLOŽENOST
Potpuno ista ideja, samo se radi o valutama – Prospekt fonda odredit će hoće li fond investirati primarno u dolar, euro, švicarske franke, britanske funte… Razlike u tečaju otvaraju još mogućnosti za prinos fonda, a mora se misliti i na stabilnost valute.
STRUKTURA IMOVINE
U konačnici, fond može biti izložen primarno prema dionicama, obveznicama, novcu i raznim kombinacijama vrijednosnih papira. Postoje određeni limiti koje fond mora poštivati kako bi mogao biti klasificiran kao dionički, obveznički, mješoviti, novčani:
- Dionički fond – mora biti trajno izložen dioničkom tržištu u omjeru ne manjem od 70% neto imovine fonda
- Obveznički fond – mora biti trajno izložen obvezničkom tržištu u omjeru ne manjem od 75%
- Mješoviti fond – investira u različite klase imovine, s tim da udio pojedine klase imovine ne smije prelaziti 60%, npr. 60% obveznice i 40% dionice
- Novčani fond – mora biti trajno izložen novčanom i obvezničkom tržištu i ulagati u instrumente čije dospijeće nije dulje od godine dana, u omjeru većem od 75% neto imovine fonda
Prema svemu navedenom, možemo reći da naš fond InterCapital Global Equity primarno ulaže u razvijena globalna tržišta kroz dionice kompanija s područja SAD-a, Japana i zapadne Europe, većinski u dolarima i euru. Odatle mu i ime – Global Equity.
5. Čija je imovina u investicijskom fondu?
Novac koji ste kupnjom udjela u fondu investirali je – vaš. Imovina fonda odvojena je od imovine društva za upravljanje fondovima i ne pripada društvu.
Na primjer, ako ste investirali u dionički fond vašim su novcem kupljene dionice kompanija u koje taj fond ulaže, a vi ste dobili udjele u fondu, odnosno dionice koje imaju svoju vrijednost. Očekujete da će ta vrijednost rasti, da ćete udjele kasnije prodati po višoj cijeni i zaraditi.
Potrebno je naglasiti ovaj dio “vi ste dobili udjele/dionice”. U doslovnom smislu riječi postali ste vlasnik/ca nečeg konkretno – npr. dionica kompanije. Nemate novac “u fondu” na način kako ga imate “na tekućem računu”. Ta razlika između novca na računu i investiranja u vrijednosni papir često buni ljude.
Primjerice, pri kupnji automobila ne kažete da “imate novac u auto kući” već da ste kupili automobil. Kad obavljate isplatu iz fonda – društvo prodaje vaše udjele kao što biste vi prodali taj automobil. Za prodane udjele dobijete novac kao što za prodani automobil dobijete novac.
To je jedna od razlika između klasičnog depozita u banci i investiranja.
Samim time društvo koje upravlja fondovima ne može i ne smije vaš investirani novac koristiti za potrebe vlastitog poslovanja. Vi investirate u vrijednosne papire, a društvo samo upravlja fondovima.
Takvo društvo ima jedan cilj, a to je postići da investicijski fondovi za vas ostvare rast vrijednosti. To uključuje trgovanje vrijednosnim papirima od kojih se fond sastoji, no ne i korištenje vašeg novca za bilo kakve druge namjene.
Zaštita vaše imovine
Također, imovina fonda je zaštićena u slučaju stečaja depozitarne banke. Što to znači? Depozitarna banka samo čuva imovinu fonda, ali odvojeno od svoje imovine. U slučaju da ta banka propadne imovina fonda je na sigurnom jer ni na koji način ne pripada depozitarnoj banci.
Čak i ako društvo koje upravlja fondom propadne, taj fond će preuzeti drugo društvo, a vaša imovina u fondu ostaje vaša.
6. Tko upravlja imovinom investicijskog fonda?
Imovinom fonda upravlja društvo za upravljanje investicijskim fondovima, poput InterCapital Asset Managementa. Preciznije govoreći, imovinom pojedinih fondova upravljaju fond menadžeri.
Oni na temelju analize tržišta, strategije i rizika fonda odlučuju kako će fond prilagoditi situaciji na tržištu i dugoročnijim ciljevima. Osoba koja nema stručnog znanja ni vremena za samostalno ulaganje na taj način dolazi do profesionalno vođene investicije.
Strategija fonda opisana je u Prospektu fonda, temeljnom dokumentu u kojem su definirane stavke poput rizika, opisa investitora itd.
Društvo za upravljanje također nadzire HANFA (Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga). Financijska industrija je izuzetno regulirana, a HANFA nadzire poslovanje burzi, investicijskih društava, brokera, investicijskih savjetnika, pa sve do mirovinskih fondova.
7. Rizik investicijskog fonda
Investitori početnici, koji se tek upoznaju s investiranjem i navikli su na klasičnu bankovnu štednju, često zaziru od pojma rizika. Taj strah se uglavnom temelji na nedostatku informacija i iskustva na tržištu.
Rizik postoji kod svakog oblika investiranja, a to se odnosi na bankovnu štednju, investiranje u fondove, držanje novca u ladici, životno osiguranje… Jedan od pokazatelja rizika je i volatilnost vrijednosnog papira.
Što je volatilnost?
Volatilnost možemo vrlo jednostavno pojasniti na primjeru cijene zaštitnih maski za lice tijekom pandemije COVID-19.
Do pandemije cijena nije bila problem jer je masku trebalo uglavnom medicinsko osoblje – ponuda i potražnja bile su stabilne. Samim time i cijena je bila stabilna, nije bitno rasla ili padala u kratkom roku. Volatilnost cijene bila je zanemariva.
U jednom trenu je buknula pandemija i naglo je došlo do ogromne potražnje za maskama. Proizvođači u početku nisu mogli pratiti toliku potražnju i kao rezultat toga cijena maske je “preko noći” skočila za nekoliko stotina posto. Volatilnost cijene postala je visoka.
Sličan učinak vidjeli smo u isto vrijeme kod dionica i obveznica. Investitori su ih zbog neizvjesne budućnosti nosi počeli panično rasprodavati, što je dovelo do njihovog velikog i naglog cjenovnog pada. Tu su sudbinu dijelili i investicijski fondovi. Volatilnost cijena postala je visoka, samo u smjeru pada.
Stoga, volatilnost uključuje pomake vrijednosti i prema gore i prema dolje.
Svaka imovina ima svoju volatilnost:
- vrijednosni papir čija se cijena značajno mijenja u kratkom roku ima visoku volatilnost
- vrijednosni papir čija se cijena neznatno i rijetko mijenja ima nisku volatilnost
Postojanje rizika ne znači da će vaša investicija neminovno završiti gubitkom uloženog novca. Na ljestvici s početka poglavlja fondu je dodijeljena kategorija rizičnosti 5. Što znači ta brojka?
Kad biste pogledali povijesna kretanja tog fonda vidjeli biste da je imao višu volatilnost koja odgovara kategoriji 5. Fond koji ima nižu volatilnost spada u nižu kategoriju rizika. Ta kretanja vrijednosti fonda možete vidjeti i na grafu ispod.
NIŽA RIZIČNOST FONDA
Vrijednost udjela mijenja se manje i rjeđe. Investicijski fondovi niže rizičnosti su obveznički fondovi. Niži rizik uglavnom znači da su potencijalni gubici manji, ali su jednako tako i potencijalni prinosi manji.
VIŠA RIZIČNOST FONDA
Vrijednost udjela mijenja se više i češće. Investicijski fondovi više rizičnosti su dionički fondovi. Viši rizik uglavnom znači da su potencijalni gubici veći, ali i da su potencijalni prinosi veći.
Između te dvije razine rizika postoje i druge, poput mješovitih fondova srednje rizičnosti. Evo primjera:
Vjerojatno već primjećujete tu vezu između rizika i prinosa – što je viši rizik, potencijalno je viši prinos i obratno.
Pametno investiranje odnosi se na racionalno izlaganje riziku i razumno balansiranje između želje za prinosima i želje za nižim rizikom. Iskusnim investitorima rizik predstavlja normalan dio investiranja i svjesni su da bez rizika ne ide.
Rizik i trajanje investicije
O razini rizičnost fonda ovisi i preporučen vremenski period investiranja. Evo konkretnog primjera zašto:
Kod dioničkog fonda vrijednost vašeg udjela može padati ili rasti više i češće – tim oscilacijama je potrebno nešto dulje vrijeme da se izbalansiraju i potencijalno vam donesu prinos. Upravo to ste vidjeli na gornjem grafu.
Zato je dioničkim fondovima dobro dati vremena, a uplaćivati u redovnim manjim iznosima. Na taj način možete iskoristiti i one lošije dane kad su udjeli jeftiniji, ali i one dobre dane kad vrijednost tih povoljnije kupljenih udjela raste.
Manja volatilnost obvezničkih fondova znači da su ti investicijski fondovi stabilniji na kraći rok, no trebat će im više vremena da se skupi značajniji prinos. Možemo reći da stabilnost „ima svoju cijenu“, a to je niži prinos.
Preporučeno minimalno vrijeme ulaganja prema vrsti fonda:
- DIONIČKI FOND – 5 godina ili više
- OBVEZNIČKI FOND – 6 mjeseci do 2 godine, ovisno o fondu
Naravno, u dionički fond možete uložiti i na 1 godinu, samo morate biti svjesni visokog rizika koji tako kratak rok donosi. Jednako tako, u obvezničke fondove možete investirati i na 30 godina, pa čekati da se manji prinosi koje obično ostvaruju akumuliraju s godinama.
Odaberite svoj prioritet
- Ako vam je prioritet veća zarada vjerojatno ćete investirati u dionički fond jer on ima bolju vjerojatnost donijeti vam veći prinos.
- Ako vam je prioritet stabilnost investicije vjerojatno ćete biti sretniji u obvezničkom fondu. To ne znači da je obveznički fond uvijek samo „u plusu“ – znači da kada mu vrijednost pada to nije toliko dramatično kao kod dionica.
Situacija na tržištu rijetko je idealna, no ako obveznice u nekom trenutku više ne nude atraktivne prinose uvijek vam ostaje opcija opreznijeg investiranja u neki od mješovitih ili dioničkih fondova.
Koju razinu rizika odabrati?
Prva i najbitnija odluka kod odabira investicijskog fonda je odrediti koliku ste razinu rizika spremni podnijeti.
Potencijalno viši prinos dioničkih fondova je primamljiv, no pripadajuća razina rizika nije za svakoga. Mnogi zato biraju mješovite fondove, koji jedan dio ulažu u dionice, a drugi u obveznice. Time nastoje dobiti „najbolje od oba svijeta“ – potencijalno viši prinos uz nešto niži rizik.
Važno je imati na umu da rizik od gubitka uvijek postoji. Investiciju je bitno prilagoditi upravo vama i pobrinuti se da odgovara vašim financijskim i životnim okolnostima.
Neinformirana kupnja nekog fonda ili drugog financijskog proizvoda samo jer ste dobili preporuku od susjeda ili u nekoj online grupi mogla bi dovesti samo do nezadovoljstva.
Brzi “test” vaše tolerancije na rizik
Odgovorite si iskreno na sljedeće – koliko biste željeli dobiti na svoju investiciju? Ako je odgovor npr. 15%, onda biste morali biti spremni da u nekom trenutku tijekom investiranja vrijednost vaših udjela može biti i 15% u minusu.
Na prethodnom grafu smo vidjeli što to znači – vrijednost fonda je na nekoliko mjeseci značajno pala, no u periodu od 5 godina to je bio samo mali dio trajanja investicije. Bitna je vrijednost vaših udjela prilikom isplate.
Možemo na to gledati i iz suprotnog smjera – koliki privremeni pad vrijednosti fonda možete podnijeti? Ako je odgovor 3%, onda biste morali biti svjesni toga da će i potencijalni prinos možda biti sličan tome.
Odaberite razinu rizika s kojom se zaista osjećate ugodno u oba smjera. Mnogi upravo rizik navode kao razlog zašto odgađaju investiranje, a zašto se zapravo ne bismo trebali bojati investiranja pogledajte u našem videu.
Što još možete učiniti kako biste minimizirali rizik?
Investicijski fondovi su odlično diverzificirano ulaganje jer se sastoje od nekoliko desetaka različitih kompanija ili vrijednosnih papira raznih vrsta.
Diverzifikacija (raspodjela novca na više različitih vrijednosnih papira) za cilj ima sniziti rizičnost vaše investicije. Npr. ako se jednoj kompaniji u dioničkom fondu smanji vrijednost, drugima se možda povećala, pa jedna nadoknadi gubitak druge.
No to što je fond diverzificiran ne znači da je rizik 0% jer inače ne biste ništa ni dobili. Kretanja tržišta se ne mogu predviđati, pogotovo ne na kratke rokove poput pola godine ili godinu dana.
KREIRAJTE OPTIMALAN PORTFELJ FONDOVA
Zato je dobro razmisliti o kreiranju portfelja fondova, što znači investirati u više različitih fondova. Jedan dio investicije možete uložiti u dioničke, drugi dio u mješovite ili obvezničke fondove i birati koliko ćete novca odvojiti za što.
Na taj način ste novac pametno rasporedili i na različite dionice i na različite obveznice, odnosno na različite klase imovine. Dodatno, investicijski fondovi ulažu u različite regije (Europa, globalno…), sektore (energija, telekomunikacije, tehnologija…) i valute, što je također plus.
Optimalan portfelj fondova najotporniji je na krize i razne oscilacije na tržištima, pogotovo ako ulažete na dulji vremenski period. To je naročito bitno ako investirate u dioničke fondove jer vam omogućuje da lakše podnesete čak i nešto viši rizik, a time potencijalno dođete i do višeg prinosa.
PRIMJER: Zašto je bitno diverzificirati investiciju?
Zamislite da ste novac uložili u tri apartmana u istom malom mjestu na istom otoku. U slučaju prekida trajektnih linija ili neke druge nepovoljne situacije koja onemogućava turistima da dođu do vaših apartmana – nemate alternative, gubite novac.
Da ste kupili jedan apartman na otoku, drugi na obali, a treći negdje u planinama – čak i da turisti ne mogu na otok, vjerojatno mogu na obalu ili u planine i nešto ćete zaraditi.
Dobar su primjer i servisi bicikla, koji se često bave i servisiranjem skija. Na prvi pogled to možda zvuči neobično, sve dok se ne sjetite da su ljudi na biciklu najviše ljeti, a rjeđe zimi. Širenjem posla na nešto što im donosi zaradu i zimi, a ne samo ljeti, otvorili su si mogućnost stvaranja prihoda kroz veći dio godine.
Investicijski fondovi su iznimno jednostavan način za takav pristup investiranju.
8. Troškovi investicijskog fonda
Upravljanje investicijskim fondovima podrazumijeva i razne troškove za društvo:
- stručni kadar koji ima znanja i iskustva voditi imovinu fondova, kao i odjeli za provođenje transakcija, pravni odjel, IT…
- transakcijske troškove kupovanja i prodaje vrijednosnih papira za klijente, troškove prilikom upravljanja samim fondovima (prodaja i kupnja sastavnica fonda)
- razne naknade depozitnoj banci, regulatoru, brokerima, skrbničke račune itd.
Slično kao kad vodite vlastiti posao i morate platiti npr. materijal, transport, zaposlenike, banku, ili porez. Ovo je lista uobičajenih naknada, no treba napomenuti da nemaju svi investicijski fondovi svaku od njih:
ULAZNA I IZLAZNA NAKNADA
Kod nekih fondova se prilikom uplate/isplate novca klijentu na iznos obračunava ulazna/izlazna naknada. Neki fondovi imaju jednu, obje ili nijednu.
NAKNADA ZA UPRAVLJANJE FONDOM
Cilj upravljanja fondom je da za vas kao investitore ostvari neki prinos, odnosno da zaradite. Kako bi to išlo željenim putem fond mora voditi stručna i sposobna osoba s potrebnom količinom znanja i iskustva.
Fond menadžere i analitičare podupire cijela „vojska“ drugih kolega koji operativno odrađuju sve transakcije, papirologiju, nadzor, provjere… Od ove naknade društvo plaća te troškove i osigurava kvalitetno upravljanje, kako bi se u konačnici za vas ostvario maksimalno moguće dobar prinos.
Aktivno upravljanje fondovima zahtijeva 24/7 praćenje i analize tržišta, dok kod pasivno upravljanih fondova poput ETF-ova troškovi mogu biti manji upravo jer fond samo prati određeni burzovni indeks.
SKRBNIČKA NAKNADA
Recimo da ste kupili udjele u ETF fondu. Za njih je potrebno platiti naknadu skrbniku koji će ih za vas čuvati i odrađivati sve operativne poslove. Tu spadaju prikupljanje dividende, izrada raznih izvještaja i ostala birokracija koju skrbnik obavlja za vas.
TRANSAKCIJSKA NAKNADA
Dok je naknada za upravljanje više vezana uz zaposlenike, ova je naknada vezana za sve što društvo za vas plaća dok trguje vrijednosnim papirima.
Kao kad putem internet bankarstva plaćate račun i banka vam naplati nekoliko kuna naknade, tako i društvo za vas plaća razne naknade prilikom vaših uplata i isplata. To se u konačnici uobliči u transakcijsku naknadu.
BROKERSKA NAKNADA
Nekim fondovima trguje se preko brokera koji odrađuje trgovinu vrijednosnim papirima. Kad InterCapital Asset Management za vas kupuje ili prodaje udjele u takvom fondu brokeru mora platiti brokersku naknadu pa se ona izražava kao dio transakcijskih troškova.
9. Jesu li naši investicijski fondovi dobar odabir za vas?
Ako ste spremni aktivno upravljati vlastitim financijama već ste čitanjem ovog bloga napravili odličan prvi korak u pravom smjeru. Naš je posao omogućiti vam što bolje rezultate, pomoći vam u odabiru fondova i kontrolirati potencijalne rizike na vašem putovanju.
U životu uvijek imamo i kratkoročne i dugoročne ciljeve. Bitno je pronaći fond koji odgovara vašim očekivanjima, financijskoj situaciji i načinu na koji gledate na investiranje – to znači koju ste razinu rizika spremni podnijeti i koliko dugo želite investirati.
Kako odabrati investicijski fond?
Kao brzi informativni pregled pomoći će vam naš kratki upitnik za odabir fonda – riješite ga ovdje u samo par klikova.
Ponudu InterCapital Asset Management fondova i njihovog pripadajućeg rizika možete pogledati na našoj web stranici – InterCapital investicijski fondovi. Naša paleta fondova obuhvaća sve od obvezničkih fondova nižeg rizika, do mješovitih srednjeg i dioničkih fondova višeg rizika.
Što to znači za vas?
Omogućuje vam da na jednom mjestu kreirate vlastiti optimalni portfelj sastavljen od nekoliko različitih fondova. Pomoći ćemo vam odabrati ne samo fondove koji bi odgovarali vašim mogućnostima, već i omjere u kojima u njih možete investirati kako biste postigli što bolju diverzifikaciju svoje investicije.
Sve to je još lakše disciplinirano provoditi uz trajni nalog, koji vam omogućuje investiranje i s manjim iznosima, kao u tablici ispod:
Želite pomoć oko odabira strategije i kreiranja portfelja?
Nadamo se da vam je ovaj blog približio kako funkcioniraju investicijski fondovi i njihov potencijal, ali i dao neke osnovne informacije koje će vam pomoći odlučiti u kojem smjeru krenuti.
Ako ste novi u svijetu investiranja vjerojatno imate dosta pitanja. Kako biste lakše kreirali portfelj koji bi odgovarao vašim potrebama i mogućnostima za vas smo osigurali online sastanke na kojima možete porazgovarati s našim stručnim timom.
Rezervirajte privatni termin za online sastanak – PRIJAVITE SE OVDJE.
Naš tim će vam pomoći pronaći dugoročno rješenje za vaše potrebe i sve tržišne uvjete.
Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podložan je promjenama.
Cjelovit, točan i istinit opis UCITS fondova koji se spominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, možete pronaći na web stranici: www.icam.hr/investicijski-fondovi gdje su dostupni i Prospekt i Ključne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku.
Iznesene informacije, mišljenja, analize, zaključci, prognoze i projekcije isključivo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, držanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude.
Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za čiju potpunost i točnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mišljenjima ili informacijama.
Rizici povezani s ulaganjem u financijske, novčane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti objašnjeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.
PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER send
