U ovom tekstu pogledat ćemo kakvo je stanje uvoza i zaliha plina u Europskoj uniji. Plin je ušao u fokus eskalacijom sukoba između Rusije i Ukrajine budući da je Rusija najveći opskrbljivač Europske unije. Sankcioniranjem Rusije došlo je do velikih promjena u cijeni, opskrbi i promišljanju o energetskoj politici u budućnosti. Stoga u nastavku pročitajte zanimljivivosti na ovu temu:
-
Opskrba plinom u EU
-
Važnost ruskog plina
-
Nedostatni kapaciteti pohrane plina u EU?
-
Je li LNG spasilac za EU u odsustvu ruskog plina?
-
Zaključak
Opskrba plinom u EU
Godišnja potrošnja plina u Europskoj uniji iznosi oko 400 milijardi kubnih metara. Plin predstavlja otprilike četvrtinu energetske potrošnje EU. Udio potrošnje plina koji se koristi u sektoru proizvodnje električne energije iznosi 26%, u industriji 23%, dok se ostatak potrošnje plina odnosi na grijanje stambenih i uslužnih prostora.
Prije izbijanja sukoba ¾ plina dopremano je u EU plinovodima iz Rusije, Norveške i Alžira, dok je ¼ plina dopremana pomorskim putem u tekućem stanju. Na priloženoj mapi vidljivi su pravci dopremanja plina u EU.
Izvor: Bruegel
U niže navedenoj tablici prikazane su količine plina dopremane iz različitih pravaca u posljednje tri godine. Vidimo kako je Rusija najveći opskrbljivač za EU. Gotovo se 40% plina prije samog sukoba dopremalo plinovodima iz Rusije.
Infrastruktura za dopremanje plina je jako skupa i potrebno je puno godina kako bi se izgradila stoga ne čudi kako se nakon sukoba i uvođenja sankcija većina plina ruske opskrbe zamijenila opskrbom ukapljenim prirodnim plinom (dalje u tekstu „LNG“).
Izvor: ENTSO-G
Važnost ruskog plina
Ruski plin je izuzetno bitan za EU. Prije svega zbog postojeće infrastrukture, a potom i zbog ograničavajućih alternativa za EU. Kad pričamo o infrastrukturi, mislimo na postojeće plinovode kojima se plin doprema do EU, ali i na mogućnost pohrane dopremljenog plina.
Plin iz Rusije se doprema u EU putem četiriju plinovoda. Najbitniji je Nord Stream koji povezuje Rusiju i Njemačku i koji dopremi čak 42% ukupne količine plina iz Rusije. Nord Stream je zatvoren od rujna ove godine. Na grafu niže vidljive su količine plina dopremljene kroz pojedine plinovode iz Rusije u 2021. i u prvih deset mjeseci 2022. godine.
Izvor: ENTSO-G
U sljedećem grafu vidljivo je kako je plin iz Rusije pristizao do EU kroz tjedne u 2022. godini. Nakon izbijanja sukoba značajno se smanjila opskrba plinom iz Rusije, a dva od četiriju pravaca su u potpunosti zatvorena do daljnjega. EU je najavila da se okreće drugim alternativama kako ne bi bila ovisna o uvozu ruskog plina.
Za očekivati je da Rusija u nadolazećem razdoblju neće sudjelovati u opskrbi EU plinom. To će utjecati na rast cijene plina budući da je potrebno investirati u novu infrastrukturu ili dopremiti plin iz udaljenijih područja.
Izvor: ENTSO-G
Nedostatni kapaciteti pohrane plina u EU?
Ukupni kapaciteti pohrane plina u EU su na razini 1100 Twh (terrawatt sati), što bi bilo otprilike 100 milijardi kubnih metara. EU može pohraniti samo oko četvrtinu svoje godišnje potrošnje.
Infrastrukturi pohrane plina u EU nikad nije davano previše važnosti zbog konstantnog protoka plina plinovodima iz Rusije. Nakon izbijanja sukoba između Rusije i Ukrajine došlo je do velike neizvjesnosti oko punjenja kapaciteta i pohrane plina prije zimskih mjeseci i sezone grijanja tijekom koje se troše najveće količine plina.
Tu je velik faktor vremenska prognoza i temperatura koja definira kojom brzinom će se pohranjeni plin trošiti i hoće li biti dostatan. U takvim uvjetima spominjala se štednja plina kroz vremensko ograničavanje grijanja ili kroz ograničavanje intenziteta grijanja. EU je uspjela preusmjeriti plin iz drugih svjetskih opskrbnih pravaca u svoja skladišta te gotovo u potpunosti napuniti kapacitete.
Smanjenju neizvjesnosti oko dostatne količine plina za ovu sezonu doprinijela je i trenutno druga najtoplija zima u posljednjih 70 godina. U grafu niže vidljivo je kako je EU ubrzala punjenje kapaciteta te trenutne razine popunjenosti. Vidimo značajno veće količine u odnosu na prethodnu godinu. Trenutna razina popunjenosti kapaciteta iznosi 95,30%. Ova razina trebala bi bez problema zadovoljiti potražnju za plinom u ovoj zimskoj sezoni.
Izvor: ENTSO-G
Je li LNG spasilac za EU u odsustvu ruskog plina?
U vremenima nedostupnosti ruskog plina, LNG se pokazao kao spasilac za EU. U 2021. godini LNG je imao udio od 23% u ukupnoj opskrbi plinom, a nakon izbijanja sukoba u Rusiji LNG je narastao do čak 39%.
U grafu niže vidljiva je usporedba opskrbe plinom iz Rusije i LNG-om za 2021. i prvih 10 mjeseci 2022. godine. Jasno je da se dogodio zaokret i da je zapravo LNG preuzeo dio opskrbe koja je prije dolazila iz Rusije.
Izvor: ENTSO-G
LNG je značajno fleksibilnija opcija koja ne zahtijeva toliko velika ulaganja kao što je izgradnja dugih plinovoda. Plin u tekućem stanju zauzima oko 600 puta manje mjesta nego plin koji se doprema plinovodima. LNG se doprema pomorskim putem, posebnim tankerima. Nakon dopremanja na LNG terminal ponovo se prebacuje u plinovito stanje te se dalje putem plinovoda doprema do mjesta potrošnje. LNG se iz tog razloga može dopremati iz udaljenih područja. Najveći LNG opskrbljivači EU su SAD (44%), Rusija (17%) i Katar (13%).
Zaključak
Europska unija je na prekretnici po pitanju energetske politike.
U posljednjih 7 godina (od 2015.) vidjeli smo značajno smanjenje investicija u energetski sektor zbog promicanja ESG politika u smjeru smanjenja emisije štetnih plinova. S druge strane subvencionirano je investiranje u obnovljive izvore energije i u zelene projekte. Obnovljivi izvori energije su i dalje u fazi kada ne mogu u potpunosti zamijeniti tradicionalne izvore energije. Postavlja se pitanje hoće li trenutna energetska kriza koja je proizašla iz pandemije i rata u Ukrajini ubrzati ili usporiti energetsku tranziciju?
Za očekivati je kako će tradicionalni izvori energije i dalje predstavljati značajni udio u energetskoj opskrbi. Plin kao takav bit će vrlo važan za energetsku sigurnost Europske unije, a neizvjesnost oko izvora opskrbe plinom značajno otežava situaciju.
Sigurno je da Rusija više neće opskrbljivati EU plinom, a kao glavni supstitut nameće se LNG. Postavljaju se pitanja o dostupnosti plina u sljedećoj godini. Kojom će brzinom, iz kojih izvora i po kojoj cijeni EU napuniti kapacitete, ostaje tek za vidjeti.
InterCapital Asset Management upravlja cijelom paletom proizvoda, a od fondova čije je imovina, između ostalog, izložena energetskom sektoru izdavajamo naš dionički fond InterCapital Global Equity čija je strategija ulaganje na globalna razvijena tržišta.
Za detalje o predmetnom fondu kao i o ostatku palete naših proizvoda, pozivamo Vas da se prijavite na 1 na 1 sastanak ili nam se obratite mailom na prodaja@intercapital.hr.
Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podložan je promjenama.
Cjelovit, točan i istinit opis UCITS fondova koji se spominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, možete pronaći na web stranici: www.icam.hr/investicijski-fondovi gdje su dostupni i Prospekt i Ključne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku.
Iznesene informacije, mišljenja, analize, zaključci, prognoze i projekcije isključivo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, držanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude.
Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za čiju potpunost i točnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mišljenjima ili informacijama.
Rizici povezani s ulaganjem u financijske, novčane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti objašnjeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.
PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER send
