Utjecaj ETF-ova na tržišta

U prošlom blogu „ETF – efikasan, transparentan i (jednostavno) fora“ (link) Branimir je opisao što je to ETF i na koji način funkcionira. Predstavio je i prva dva ETF proizvoda u Hrvatskoj. Ako već niste, pročitajte Branimirov blog i saznajte sve o specifičnostima i prednostima ETF-a za ulagatelje. U ovom blogu malo ćemo se osvrnuti na utjecaje koje ETF-ovi imaju na samo tržište kapitala te istražiti može li se po znanstvenoj literaturi očekivati reakcija domaćeg tržišta kao odgovor na dva nova ETF-a.

Utjecaj ETF-a promatrat ćemo kroz nekoliko kategorija:    

Likvidnost

Boehmer i Boehmer (2003) istražuju uvođenje 30 ETF-ova na burzi u New Yorku (link). Nakon uvođenja ovih ETF-a autori otkrivaju značajan porast likvidnosti i kvalitete na tržištu. Razlika između kotirane prodajne i kotirane kupovne cijene se u prosjeku smanjila više od 10%, a kotirana dubina povećala. Hamm (2014) pobliže proučava likvidnost pojedinih vrijednosnih papira i način kako na njih utječe pojava ETF-a (link). Zaključuje da vrijednosni papiri uključeni u ETF pokazuju veću likvidnost u usporedbi sa sličnim vrijednosnim papirima koji nisu uključeni u ETF. Sve u svemu, većina radova dolazi do zaključka da ETF-ovi poboljšavaju likvidnost svojih sastavnica. Međutim, brzi i drastični padovi (npr. 6. svibnja 2010. “Flash Crash” i 24. kolovoza 2015.) pokazali su kako ekstremne turbulencije na tržištu utječu na tu dodanu likvidnostu koju ETF-ovi pružaju tržištu. Sljedeći pododjeljak predstavlja akademsku literaturu analizirajući ETF-ove za vrijeme takvih uvjeta. 

Ekstremni uvjeti    

Unatoč svojoj reputaciji visoko likvidnih, ETF-ovi su doživjeli značajnu nelikvidnost tijekom značajnih i brzih padova na tržištu. Pad DJIA indeksa od 9% 6. svibnja 2010. godine prouzročio je značajnu dislokaciju u cijenama sastavnica ETF-ova te same nelikvidnosti ETF-ova.

Nakon Flash Crasha 2010. godine SEC je donio pravilo po kojem će se vrijednosnim papirima i ETF-ovima s velikom volatilnošću zaustaviti trgovanje pod određenim uvjetima. Prvi put je ovo novo pravilo aktivirano 24. kolovoza 2015., kada je za preko 300 ETF-ova zaustavljeno trgovanje.  Potencijalni razlog za smanjenje knjiga narudžbi predstavljaju Pan i Zeng (2017.) gdje analiziraju kako se arbitražna aktivnost ovlaštenih sudionika (sudionici koji kreiraju i poništavaju udjele u ETF-ovima na primarnom tržištu) pogoršava s povećanjem nelikvidnosti pojedinačnih sastavnica (link). Kada su tržišta nestabilna, opseg trgovanja ovlaštenih sudionika znatno opada, povećavajući potencijalne rizike likvidnosti ekstremnih tržišnih uvjeta. Slično  Ben-David et. al (2018) pružaju dokaze da tijekom razdoblja financijske nevolje dionice sastavnice ETF-ova pokazuju veću sklonost negativnim povratima (link). To se može protumačiti kao destabilizirajući utjecaj ETF-a na vrijednosne papire svog sastava. 

Volatilnost          

Malamud (2016) pokazuje da zbog arbitraže ETF-ovi mogu utjecati na likvidnost i posljedično volatilnost svojih sastavnica (link). Malamud (2016) zaključuje da se ne-temeljni šokovi na razini ETF-a šire se putem arbitražnog kanala do temeljnih vrijednosnih papira, što rezultira većom volatilnošću dionica komponenata, treba doduše imati na umu da se radi o kratkoročnim povećanjima volatilnosti što potvrđuje i istraživanje Russ Wermers i Jinming Xue sa Sveučilišta u Marylandu gdje se  proučavao odnos između kretanje cijene u najvećeg ETF-a koji prati indeks S&P 500 i kretanja cijena sastavnica. U radu (link) je zaključeno da je utjecaj trgovine  ETF-om na volatilnost  sastavnica relativno kratkotrajna. 

Korelacija  

Akademski radovi pokazali su da dodavanje nove dionice indeksu povećava njezinu korelaciju s dionicama koje su prethodno bile uključene u indeks. Barberis et al. (2005) predstavljaju dokaze da uključivanje dionica u S&P500 povećava betu dionice za 0,2 tijekom razdoblja 1988–2000 (link). Da i Shive (2013) identificiraju mogućnost arbitraže između ETF-a i sastavnica kao novog izvora povećanja korelacija povrata (link). Drugim riječima, ETF-ovi dugoročno djeluju pozitivno na povrate, te će sastavnice ETF-ova dugoročno osjetiti pozitivne efekte relativno na dionice koje nisu u sastavu ETF-ova.  

Sve u svemu, većina se članaka slaže da ETF-ovi poboljšavaju likvidnost svojih dionica sastavnica tijekom normalnih tržišnih uvjeta; što kroz dubinu kotacija, što kroz manju razliku u kotiranim prodajnim, odnosno kupovnim razinama, posljedično smanjujući troškove investitorima. U vrijeme stresa na financijskim tržištima smanjenja likvidnosti ETF-ova odrazit će se smanjenjem likvidnosti sastavnica. S jedne strane, literatura otkriva da ETF-ovi povećavaju likvidnost i informacijsku učinkovitost, no s druge strane, budući da trgovci koji se primarno vode tehničkim analizama i algoritamskim trgovanjem koriste ETF-ove kao sredstvo ulaganja, informacije koje nemaju fundamentalni karakter mogu biti odražene u cijeni (kako oni nisu zastupljeni u značajnoj mjeri na našem lokalnom tržištu ovaj utjecaj je, iako zanimljiv, zanemariv).  Na kraju, za dugoročne ulagatelje koji neće podlijegati kratkoročnim šokovima na tržištu, pojava ETF-ova će pozitivno djelovati kroz smanjenje troškova (kod npr. mjesečne kupnje nekoliko udjela) te relativno veće pozitivne povrate na ulaganje.

InterCapital Asset Management pokrenuo je prve domaće ETF-ove, InterCapital CROBEX10tr koji replicira indeks Zagrebačke burze CROBEX10tr i InterCapital SBI TOP koji replicira kretanje indeksa Ljubljanske burze SBI TOP. Radi se o ulaganju u 10 najboljih hrvatskih i slovenskih kompanija izlistanih na Zagrebačkoj, odnosno Ljubljanskoj burzi, a detalje možete pronaći ovdje.    

Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podložan je promjenama. Cjelovit, točan i istinit opis UCITS fondova koji se spominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, možete pronaći na web stranici: www.icam.hr/hr/fondovi gdje su dostupni i Prospekt i Ključne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku. Iznesene informacije, mišljenja, analize, zaključci, prognoze i projekcije isključivo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, držanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude. Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za čiju potpunost i točnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mišljenjima ili informacijama. Rizici povezani s ulaganjem u financijske, novčane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti objašnjeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.

Damjan Vinković

POMOĆNIK UPRAVITELJA RIZIKA
Objavljeno
11. prosinca 2020.

Želite investirati? Ne znate kako i gdje? Mi smo tu da Vam pomognemo.

Javite nam se arrow_forward