Zadnjih godina investitori su se navikli na okruženje povijesno niskih kamatnih stopa, niske stope inflacije i velike količine dostupnog ‘jeftinog’ novca. No, tijekom 2021. godine inflacija se znatno povećala te je ostala i dalje povišena i u tekućoj godini uslijed niza događanja i bilježi daljnji rast na gotovo svim razvijenim tržištima.
Povijesno gledano, kada bismo došli u situaciju rasta inflacije, središnje banke taj bi rast kontrolirale povećanjem kamatnih stopa, odnosno mjerama restriktivne monetarne politike.
Danas investitori širom svijeta s nestrpljenjem očekuju priopćenja FED-a (Američke središnje banke) čije odluke ne utječu samo na SAD, već i na cijeli svijet, a FED je najavio nekoliko podizanja kamatnih stopa u ovoj godini. U pravilu je dovoljna samo najava mjera središnjih banaka i/ili očekivanja investitora o promjeni retorike kako bi se učinak osjetio i na tržištu.
Podizanje kamatnih stopa na više načina utječe na tržišta te u nekim okolnostima donosi i rast (npr. ako se iz objašnjenja središnje banke može protumačiti da je gospodarstvo izrazito snažno). U nastavku ćemo se fokusirati na moguće negativne utjecaje na tržište te objasniti neke od najvažnijih za dionice.
Podizanje kamatnih stopa poskupljuje izvore financiranja za kompanije
Rastom kamatnih stopa kompanije moraju plaćati više za financiranje, što utječe na njihove troškove, usporava investicije te samim time utječe i na sposobnost rasta. Također, veći troškovi financiranja s jedne strane, a manji rast (ili pak pad) mogu rezultirati nižom dobiti, što negativno utječe na vrijednost poduzeća.
Taj efekt je posebno izražen kod kompanija koje su visoko zadužene ili još uvijek ne posluju s dobiti, nego se od njih očekuje rast u budućnosti. To je jedan od glavnih razloga zašto je brzo rastući tehnološki sektor u zadnjih nekoliko mjeseci posebno pogođen. Navedeno je evidentno i kroz pad indeksa Nasdaq 100 koji je od najviše vrijednosti zabilježene u studenom prošle godine do danas zabilježio pad od oko 25%. Navedeni američki burzovni indeks prati kretanje vrijednosti najvećih tvrtki iz tehnološkog sektora.
Porast zahtijevanog prinosa na dionice negativno utječe na cijenu
Povećanje kamatnih stopa podiže i prinose obveznica, što investitorima otvara mogućnost ulaganja s niskom razinom rizika. Uzmimo za primjer sljedeću situaciju:
Investitor Branko ima novac uložen u kompaniju čije dionice na tržištu vrijede 1.000 kuna te kompanija isplaćuje 50 kuna godišnje dividendu, što mu donosi povrat od 5% godišnje. Branko je zadovoljan investicijom budući da niskorizične alternative poput državnih obveznica ostvaruju povrate od 1% (ili niže). Razlika između povrata na dionice i prinosa na obveznice od 4% se naziva premijom za rizik. No, restriktivne politike središnjih banaka podižu prinose na državne obveznice i prinosi na njih su dosegnuli 3%. U takvim okolnostima dionice koje Branko posjeduje više ne predstavljaju toliko atraktivno ulaganje budući da se premija na rizik značajno smanjila; na svega 2%.
Naravno, takvi pomaci kamatnih stopa će se reflektirati i na cijenu dionice.
Branko, a i drugi investitori žele i dalje biti jednako ili čak i više nagrađeni za rizik koji preuzimaju ulaganjem u dionice, dakle očekuju da će dividendni prinos s 5% narasti na 7%. Uz pretpostavku da kompanija i dalje isplaćuje istu dividendu od 50 kn, cijena dionice će pasti na oko 714 kuna kako bi njezin dividendni prinos iznosio 7%.
U ovom primjeru smo upotrijebili pojednostavljeni primjer s dividendnim prinosom dok se na tržištu koriste i drugi pokazatelji, ali mehanizam utjecaja kamatnih stopa na cijene dionica je u pravilu jednak. Naravno, u ovom teoretskom primjeru nismo uzeli u obzir da se potencijalno može smanjiti i dividenda kompanije, što je primjer s početka ovog bloga.
Podizanje kamatnih stopa destimulira potrošnju
Promjenjive i visoke stope inflacije te posljedično tome povećanje kamatnih stopa destimuliraju ukupnu potrošnju i povećavaju nesigurnost i neizvjesnost na tržištu.
Naime, iskustva pokazuju da visoke stope inflacije rezultiraju velikim promjenama relativnih cijena. Kod nižih stopa inflacije cijene su stabilnije, odnosno lakše je uspoređivati vrijednosti različitih dobara i predvidjeti njihove promjene. U takvom okruženju potrošači i kompanije mogu kvalitetnije donositi odluke o potrošnji, štednji i investicijama, što rezultira učinkovitijom raspodjelom ukupnih resursa te u konačnici gospodarskim rastom.
U trenutnim okolnostima, odnosno u uvjetima nestabilnih cijena povećava se vjerojatnost da će kućanstva i kompanije svoje resurse korisiti u svrhu zaštite od inflacije umjesto da ih usmjere na potrošnju, odnosno proizvodnju.
Vremena su neizvjesna i teško je biti bezbrižan. No, ne treba “bježati” s tržišta, već biti dodatno oprezan.
U ovim okolnostima ključ uspjeha je ostati usredotočen na svoje dugoročne ciljeve, znati svoj horizont ulaganja te preuzeti nešto veću razinu rizika ulaganjem u fondove koji imaju dioničku komponentu. Idealno, u fondove bi trebalo uplaćivati periodički (npr. mjesečno ili kvartalno) kako bi se iskoristile slabosti tržišta te kupili udjeli u fondu po nižim cijenama. Pritom, kako bi se taj rizik dodatno umanjio, važno je misliti na kvalitetnu diverzifikaciju portfelja, a upravo to se može postići kako kroz naše mješovite fondove poput InterCapital Balanced-a, tako i kroz dioničke poput InterCapital SEE Equity i/ili InterCapital Global Equity fonda. Pravilno strukturiran portfelj je uvijek najbolji portfelj i najotporniji je na sve krize.
Kako bismo Vam pomogli donijeti odluku o mogućnostima za prilagodbu postojećeg ulaganja ili kreiranja portfelja prilagođenog Vašim preferencijama, pozivamo Vas da se prijavite na 1 na 1 sastanak (linku) ili nam se javite na e-mail: prodaja@intercapital.hr.
Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podložan je promjenama. Cjelovit, točan i istinit opis UCITS fondova koji se spominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, možete pronaći na web stranici: www.icam.hr/investicijski-fondovi gdje su dostupni i Prospekt i Ključne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku. Iznesene informacije, mišljenja, analize, zaključci, prognoze i projekcije isključivo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, držanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude. Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za čiju potpunost i točnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mišljenjima ili informacijama. Rizici povezani s ulaganjem u financijske, novčane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti objašnjeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.
PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER send