Tema ovog bloga je komentar aktualnih geopolitičkih i monetarnih trendova, gdje se čini da sve više zemalja traži način da se odmakne od dominacije dolara kao vodeće svjetske valute. O temi ćemo raspravljati kroz sljedeća poglavlja
Kako i kada je dolar postao globalna rezervna valuta?
Aktualni trendovi u svijetu koji upućuju na dedolarizaciju
Koje preduvjete bi svjetska rezervna valuta trebala ispunjavati?
Zašto dedolarizacija nije moguća u kratkom roku?
Kako i kada je dolar postao globalna rezervna valuta?
Povijest dolara kao globalne rezervne valute počinje u vrijeme Prvog svjetskog rata, kada je SAD, zahvaljujući svojoj neutralnosti, rastućoj ekonomskoj snazi i kreditima saveznicima, privukao zlatne priljeve iz ratom pogođenih europskih zemalja. Ovaj trend jačanja američke ekonomije i dolara nastavio se u godinama nakon rata.
Nakon Drugog svjetskog rata, 1944. godine, u Bretton Woodsu, New Hampshire, održana je konferencija na kojoj su predstavnici 44 zemlje potpisali sporazum po kojem je dolar postao službena globalna rezervna valuta. To je omogućilo zemljama da svoje valute vežu uz dolar, koji je tada bio konvertibilan u zlato. Kako je dolar bio stabilan i potpomognut zlatom, omogućio je i stabilizaciju valuta drugih zemalja.
Tijekom 1960-ih, SAD je počeo izdavati sve više papirnatih dolara kako bi financirao rat u Vijetnamu te razne socijalne programe. To je dovelo do smanjenja vrijednosti dolara, što je potaknulo druge zemlje da svoje dolarne rezerve pretvore u zlato. Kako bi spriječio daljnje iscrpljivanje zlatnih rezervi, 1971. godine, predsjednik Nixon odlučio je prekinuti vezu između dolara i zlata, čime su uvedeni plutajući devizni tečajevi koji se koriste danas.
Od trenutka kada je Nixon prekinuo vezu dolara sa zlatom, vrijednost dolara određuje se kombinacijom političkih i ekonomskih čimbenika, uključujući odluke središnjih banaka i trgovanje na svjetskim tržištima. Iako je izvorna postavka Bretton Woods sustava zauvijek nestala, dolar je i dalje ostao međunarodna rezervna valuta, rastući u postotku globalnih svjetskih rezervi. U posljednje vrijeme se u svijetu događaju bitne promjene koje između ostalog utječu i na status dolara.
Vremenski prikaz dominacije dolara
Izvor: Visual Capitalist
Aktualni trendovi u svijetu koji upućuju na dedolarizaciju
Od početka ruske invazije na Ukrajinu povećalo se korištenje ekonomskih sankcija kao oružja protiv neposlušnih država. Sankcije koje se provode putem američkog financijskog sustava pokazuju koliko ovisnost o dolaru može ugroziti ekonomije zemalja koje se nađu na udaru. Zbog toga razne zemlje traže alternative američkom dolaru kako bi smanjile ovisnost o njemu, a neke čak razmišljaju o uvođenju vlastitih valuta.
Jedan od ključnih pokazatelja dedolarizacije je rastuća uloga BRICS zemalja (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika) u svjetskoj ekonomiji. Njihov udio u globalnom BDP-u prerastao je onaj G7 zemalja, što ukazuje na pomak moći s tradicionalnih ekonomskih sila na nove igrače. Kao rezultat toga, ove zemlje postaju sve važniji partneri u međunarodnoj trgovini, čime se smanjuje potreba za američkim dolarom kao globalnom rezervnom valutom.
U Latinskoj Americi, Brazil i Argentina razmišljaju o uvođenju zajedničke valute, što bi im omogućilo smanjivanje ovisnost o dolaru te povećanje regionalnu suradnje. Ovaj potez mogao bi potaknuti druge zemlje u regiji da slijede njihov primjer i pronađu alternative dolaru.
Kina igra značajnu ulogu u procesu dedolarizacije. Drugo najveće svjetsko gospodarstvo nedavno je odlučila plaćati uvoz iz Argentine u juanima napuštajući praksu da se trgovina robom plaća u dolarima. Osim toga, Kina je poduzela važne korake kako bi modernizirala i liberalizirala svoj financijski sustav. To je dovelo do povećanih ulaganja u kineske obveznice i rasta službenih rezervi u juanima, ukazujući na jačanje juana kao konkurencije dolaru. Očekuje se da će se ovaj trend nastaviti u narednim godinama.
Prisutni su dakle razni trendovi u svijetu koji upućuju na to da se dedolarizacija ubrzava. Od jačanja BRICS zemalja, preko regionalnih valuta, pa sve do kineskog juana, čini se da se svijet kreće prema većoj neovisnosti od američkog dolara.
Utjecaj navedenih promjena vidljiv je u postotku svjetskih deviznih rezervi koje se drže u dolarima. Ovaj broj je početkom tisuljeća iznosio preko 70% posto, dok je sa krajem prošle godine pao na otprilike 58%. Pad je još bolje vidljiv ako ga gledamo u realnom omjeru tj. nominalne iznose globalnih deviznih rezervi korigiramo za promjene u tečaju (slabljenje dolara u odnosu na druge valute). Dolar je, prema izračunima ekonomskih analitičara, realno izgubio oko 11 posto svojeg tržišnog udjela od 2016. godine te gotovo dvostruko više od toga u periodu od 2008. godine.
Realni pad udjela dolara kao % svjetskih deviznih rezervi
Izvor: Eurizon SLJ Capital
Koja preduvjete bi nova svjetska rezervna valuta trebala ispunjavati?
U makroekonomiji, rezervna valuta definira se kao strana valuta ili plemeniti metal koji se drže u velikim količinama od strane vlada i raznih institucija. Rezervne valute koriste se kao sredstvo međunarodnog plaćanja, ulaganja i podrške vrijednosti nacionalnih valuta.
Kako bi valuta postala globalna rezervna valuta, mora ispunjavati nekoliko ključnih uvjeta, od kojih su u ekonomskoj teoriji najvažniji:
- Stabilnost političkog sustava zemlje izdavatelja: Politička stabilnost osigurava povjerenje u valutu i njenog izdavatelja.
- Veličina i perspektive ekonomije: Veće ekonomije imaju veći utjecaj na globalno tržište i veću potražnju za svojom valutom.
- Globalna integracija tržišta i ekonomije: Uključenost zemlje u međunarodnu trgovinu i financijske tokove potiče korištenje njezine valute.
- Kredibilan pravni sustav: Pouzdan pravni sustav jamči zaštitu prava vlasništva i smanjuje rizik za investitore.
- Kvaliteta državnog duga: Nizak i održiv državni dug ukazuje na zdravu ekonomiju i povećava povjerenje u valutu.
- Velika dubina i likvidnost financijskih tržišta: Likvidna tržišta omogućavaju investitorima brzo i lako kupovanje i prodaju financijskih instrumenata u toj valuti.
Zaključak je da svjetska rezervna valuta mora biti utemeljena na tržištu, slobodno fluktuirajuća te što je najvažnije, stabilna. To po navedenim kriterijima isključuje kriptovalute koje su podložne divljim oscilacijama i izvan regulatornog sustava te valute autoritarnih zemalja kao što su Rusija i Kina.
Zašto dedolarizacija ipak nije moguća u kratkom roku?
Kao globalna rezervna valuta, dolar se koristi u preko 80% svjetskih deviznih transakcija i više od 50% globalne trgovine. U proteklih 50 godina, konkurencija jednostavno nije uspjela promijeniti tu dominaciju.
Udio dolara u postotku globalnih svjetskih valutnih transakcija
Izvor: Fisher Investments
Zemlje u razvoju jednostavno nemaju sposobnost da se odreknu dolara za transakcije zbog njegovog velikog, likvidnog i dobro funkcionirajućeg financijskog tržišta.
Kada zemlje poput Brazila izvoze robu i akumuliraju dolare, te valute ulaze u domaći bankarski sustav, a lokalna središnja banka upravlja tim deviznim rezervama. Sigurno i likvidno čuvanje dolara često znači ulaganje u američke državne obveznice, koje su sigurne, likvidne i neopterećene kapitalnim kontrolama.
Alternativne opcije za investiranje deviznih rezervi jednostavno nisu dovoljno uvjerljive. Japanske obveznice su većinom u vlasništvu središnje banke Japana, a europski tržišni sustav karakterizira krhkost monetarne te još uvijek nepostojanje fiskalne unije. Kina, Brazil i Rusija nude kombinaciju kapitalnih kontrola, nedemokratskih sustava i korupcije. Američke državne obveznice dakle nemaju valjanog konkurenta kao globalni instrument za ulaganje deviznih rezervi.
S druge strane, dolarski dug postoji i izvan SAD-a. Strani dug denominiran u američkim dolarima je ogroman te čini urednu dedolarizaciju nemogućom u kratkom roku. Razni entiteti izvan SAD-a akumulirali su čak 12 bilijuna dolara duga – razlog je što za financiranje globalnih poslovanja koja prodaju proizvode u američkim dolarima treba izdavati dug u američkim dolarima.
Dolarski dug izvan SAD-u u apsolutnom i relativnom iznosu
Izvor: Bank for International Settlements
Na svjetskoj razini potrebno je dakle ”dedolarizirati” sustav duga od 12 bilijuna. To jednostavno nije moguće provesti u nekom kratkoročnom ili srednjoročnom periodu.
Zaključak je da promjene u politici i napuštanje kulture dominacije jednog svjetskog gospodarstva mogu utjecati na budućnost dolara, ali u bliskom i srednjoročnom horizontu, on će vjerojatno zadržati svoju ulogu kao vodeća međunarodna valuta. Dedolarizacija nije proces koji se može brzo provesti, zbog duboke povezanosti svjetskih ekonomija s dolarom koja je stvarana desetljećima.
Obzirom da je u Hrvatskoj većina štednje kućanstava denominirana u eur te je nestankom kune nestala i dotadašnja diverzifikacija štednje, izloženost dolaru odličan je razlog za novu dimenziju diverzifikacije. InterCapital Asset Management upravlja paletom fondova denominiranih u USD, od niskorizičnog InterCapital Dollar Bond obvezničkog fonda, zatim mješovitog InterCapital Dollar Balanced fonda pa sve do rizičnijeg dioničkog fonda InterCapital Global Technology. Ukoliko i Vi želite donijeti dobru odluku za vlastiti portfelj i investirati dio imovine u dolarima, prijavite se za online sastanak i saznajte koji fond odgovara Vama prihvatljivoj razini rizika.
Ovo je promidžbeni sadržaj. Prije donošenja konačne odluke o ulaganju, potrebno je upoznati se sa Prospektom i Pravilima fonda, Dokumentom s ključnim informacijama za ulagatelje.
Ovaj blog pripremljen je u informativne i promidžbene svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podložan je promjenama.
Cjelovit, točan i istinit opis UCITS fondova koji se spominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, možete pronaći na web stranici: www.icam.hr/investicijski-fondovi gdje su dostupni i Prospekt i Ključne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku.
Iznesene informacije, mišljenja, analize, zaključci, prognoze i projekcije isključivo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, držanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude.
Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za čiju potpunost i točnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mišljenjima ili informacijama.
Rizici povezani s ulaganjem u financijske, novčane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti objašnjeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.
PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER send