Iako povremene pratitelje tržišta može iznenaditi usklađeno kretanje cijena američkih dionica i obveznica, povijest nam pokazuje da obrnuta korelacija nije uvijek zadana. Sve ovisi o kombinaciji makroekonomskog okruženja i monetarne politike FED-a. Slična slika se u velikoj mjeri može preslikati i na druge regije, ali kao što to često biva na financijskim tržištima, SAD diktira tempo i smjer.
Grafikon 1. Mjesečni realni povrati američkih dionica i obveznica (izvor: Bloomberg)
Brze promjene ovog režima vidimo i proteklih nekoliko mjeseci, odnosno godina. Promatramo li pak kretanje korelacije povrata američkih dionica i obveznica od početka 70-ih godina prošlog stoljeća, jasno je da ona nije uklesana u kamen. U principu, korelacija je bila značajno pozitivna sve do početka ovog milenija, nakon čega se srušila i ostala negativna dobrim dijelom posljednja dva desetljeća.
Ubacimo li u jednadžbu zahtijevani prinos na dionice (earnings yield, odnosno inverzni omjer cijene i zarade) i inflaciju (CPI), otkriva se i pozadina takvih kretanja. U drugoj polovici 70-ih godina korelacija je bila visoka, primarno uzrokovana uvjetima stagflacije koji su podizali tražene prinose kako na obveznice, tako i dionice. Uz određenu volatilnost pozitivna korelacija zadržala se i u ostatku 20. stoljeća, nakon što je FED stezanjem monetarne politike uspio zaustaviti galopirajuću inflaciju. Međutim, takav potez je rezultirao značajnim udarcem na gospodarstvo. Prebrodivši taj šok duboke recesije, obveznice i dionice su s vrlo niskih razina krenule u dugogodišnji trend rasta, što je opet dovelo do pozitivnih korelacija među tim klasama imovine.
Grafikon 2. Kretanje prinosa na američke dionice, prinosa na obveznice i inflacije (izvor: Bloomberg)
Potpuno suprotan uzorak vidljiv je nakon pucanja dot.com balona ulaskom u novi milenij. Korelacija dionica i obveznica postala je negativna kada je zahtijevani prinos na dionice počeo rasti, odnosno valuacije su se spustile, no prinosi na obveznice, odnosno kamatne stope nastavile su padajući trend. Dužničko i dioničko tržište je ušlo u još negativniji teritorij po pitanju korelacije dolaskom Velike financijske krize 2008. godine, kada je zahtijevani prinos na dionice opet skočio, a kamatne stope su nastavile padati uslijed novog popuštanja monetarne politike centralne banke. Čak i oporavkom dionica od krize i postizanjem novih povijesnih vrhunaca u godinama kasnije, prinosi na obveznice nastavili su padati, inflacija je bila slaba, a korelacija ostala negativna.
Ovaj povijesni pregled jasno pokazuje da korelacija povrata američkih dionica i obveznica ovisi o stanju gospodarstva, smjeru monetarne politike i valuacijama. Primjerice, ukoliko kamatne stope, odnosno prinosi na obveznice rastu uslijed zatezanja monetarne politike čiji je cilj izbjegavanje pregrijavanja gospodarstva uslijed prekomjernog rasta, korelacija će vrlo vjerojatno biti negativna jer bi snažno gospodarstvo trebalo dati dovoljan vjetar u leđa dionicama bez obzira na rastuće stope. Ako pak kamatne stope, tj. prinosi na obveznice rastu uslijed zatezanja monetarne politike čiji je cilj suzbijanje galopirajuće inflacije, korelacija bi mogla postati pozitivna jer takva politika nerijetko rezultira suzbijanjem gospodarske aktivnosti (kao što se dogodilo 70-ih godina prošlog stoljeća), što nerijetko dovodi do pada cijena dionica.
Grafikon 3. Korelacija mjesečnih realnih povrata na američke dionice i obveznice (izvor: Bloomberg)
Kakva je slika danas?
Trenutno okruženje obilježava pojava inflacije, no ne inflacije koja je izmakla kontroli. Jednako tako inflaciju prati snažan gospodarski rast, koji doduše do neke mjere ograničavaju problemi s opskrbnim lancima, kao i još uvijek prisutna epidemiološka ograničenja. U konačnici, ukoliko se problemi s opskrbnim lancima polako riješe, inflacija bi trebala ostati pod kontrolom, a gospodarski rast održiv, pogotovo ako uzmemo u obzir investicijski ciklus koji je pred nama u mnogim malim i velikim gospodarstvima. Takvo okruženje je povijesno bilo povoljno za dionička tržišta. Ipak, sama količina pretpostavki u svakom od mogućih scenarija govori o razini neizvjesnosti s kojom se investitori svakodnevno suočavaju. Upravo iz tog razloga izrazito je važno kvalitetno i pravovremeno upravljanje svim investicijskim strategijama, a posebice mješovitim.
Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podložan je promjenama. Cjelovit, točan i istinit opis UCITS fondova koji se spominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, možete pronaći na web stranici: www.icam.hr/hr/fondovi gdje su dostupni i Prospekt i Ključne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku. Iznesene informacije, mišljenja, analize, zaključci, prognoze i projekcije isključivo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, držanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude. Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za čiju potpunost i točnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mišljenjima ili informacijama. Rizici povezani s ulaganjem u financijske, novčane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti objašnjeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.
PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER send