Neupitno je da je Njemačka gospodarski motor Europske unije pa i cijele Europe. Međutim, već mjesecima se u različitim medijima može vidjeti kako se Njemačkoj lijepi etiketa ‘bolesnika Europe’. To je oznaka koja se u novijoj povijesti dodjeljuje europskim zemljama koje prolaze kroz ekonomske probleme, društvene nemire i slične poteškoće. Njemačko gospodarstvo je u prošloj godini značajno usporilo, izvoz koji čini gotovo 40% BDP-a stagnira na razinama od prije Covid pandemije, Kina koja je glavni trgovinski partner Njemačke je također usporila pa se tako u posljednje dvije godine i njemački izvoz u Kinu bitno smanjio. Za to vrijeme DAX, indeks koji predstavlja njemačko dioničko tržište i kojeg čini 40 njemačkih ‘blue chip’ kompanija bilježi odlične performanse. Prošlu godinu DAX je završio u plusu od 20,3%, a prvi kvartal ove godine je rastao gotovo 10%. Kako je moguće da tržište ‘bolesnika Europe’ ostvaruje ovakav rast?
Prije odgovora na ovo pitanje bilo bi dobro pogledati kako Njemačka stoji u odnosu na ostatak Europske unije. Kada se gleda kvartalni rast BDP-a, Njemačka je na začelju razvijenog svijeta. Drugi i treći kvartal prošle godine njemačko gospodarstvo je stagniralo, a u posljednjem kvartalu gospodarska aktivnost je pala 0,5% u odnosu na prethodni. Na godišnjoj razini njemački BDP je u 2023. godini pao 0,3% u odnosu na 2022., a usporedbe radi, realni BDP Europske unije je prošle godine rastao 0,5%. Kako se Njemačka, najznačajnija ekonomija Europe našla u ovakvoj poziciji?
Graf: Kvartalni rast BDP-a odabranih zemalja i EU
Izvor: Bloomberg, ICAM
Njemačku ekonomiju su pogodila, više nego ostala gospodarstva, četiri glavna problema. Rast kamatnih stopa je posebno pogodio njemačko gospodarstvo s obzirom da industrija koja je kapitalno vrlo intenzivan sektor čini gotovo trećinu BDP-a, što je više od razine na području cijele eurozone gdje industrija čini oko četvrtine BDP-a. Tako se sada može primijetiti kako zemlje periferije EU, poput Hrvatske, koje u pravilu imaju manji udio industrije i veći udio sektora usluga, ostvaruju veće stope gospodarskog rasta od zemalja poput Njemačke kojima je industrija značajniji udio BDP-a. Njemačko gospodarstvo je također posebno jako osjetilo energetski šok nastao nakon početka rata u Ukrajini i uvođenja sankcija Rusiji. Njemačka je prethodnih godina gospodarski rast temeljila na, između ostalog, jeftinom, pouzdanom i stabilnom uvozu energenata iz Rusije. Ruska nafta je 2021. godine činila oko 34% ukupnog njemačkog uvoza nafte, a preko 50% ukupnog uvoza plina i ugljena dolazilo je iz Rusije. Uvođenjem sankcija Rusiji Njemačka je bila primorana tražiti nove energetske trgovinske partnere. Također, njemačka poduzeća su izvozno orijentirana, njemački udio izvoza u BDP-u je otprilike dvostruko veći od EU prosjeka, tako da je slabost globalne potražnje, a pogotovo potražnje iz Kine, Njemačka osjetila više od ostalih europskih ekonomija. Na kraju treba istaknuti i fiskalni konzervatizam Njemačke, čiji je udio duga u BDP-u (63,6%) značajno ispod prosjeka eurozone (88,6%), ali i ranije navedenih zemalja koje sve imaju dug preko 100% BDP-a. Osim toga, zemlje poput Francuske, Belgije, Španjolske i Italije daju fiskalni impuls gospodarstvu kroz visoke proračunske deficite, dok Njemačka deficit održava na relativno niskim razinama.
Graf: Proračunski deficiti odabranih zemalja
Izvor: Bloomberg, ICAM
Kako je moguće da uz sve gore navedeno njemački DAX bilježi snažan rast? Odgovor na ovo pitanje je zapravo vrlo jednostavan. DAX pokazuje veću korelaciju s globalnim nego s njemačkim gospodarskim rastom zbog izrazite izvozne orijentiranosti kompanija iz indeksa te samim time vrlo visokog udjela prihoda koje kompanije generiraju izvan Njemačke. Kompanije iz DAX indeksa ostvaruju preko 80% prihoda izvan Njemačke te veći udio prihoda u SAD-u nego u svojoj matičnoj državi.
Graf: Procjena izvora prihoda kompanija iz DAX indeksa
Izvor: Deutsche Bank Research
DAX također pokazuje slabiju korelaciju s njemačkim BDP-om nego primjerice S&P 500 s BDP-om Sjedinjenih Američkih Država. Dakle, njemački BDP nije dobar indikator potencijalnih prinosa njemačkog dioničkog tržišta. Jedan od razloga niske korelacije je činjenica da se udjeli sektora koji se koriste za izračun BDP-a značajno razlikuju od udjela tih sektora u DAX-u. S gledišta sektora, DAX je koncentriraniji u usporedbi sa stvarnom ekonomijom, s prekomjernim izloženostima proizvodnji, IT-u i financijskom sektoru.
Što se može očekivati od njemačkog gospodarstva u budućnosti? Njemački BDP je nadmašio očekivanja analitičara u prvom kvartalu ove godine i čini se da prevladava konsenzus da je ono najgore prošlo. Očekivanja ove godine idu u stranu blagog oporavka njemačkog gospodarstva pogonjenog rastom realnih dohodaka i osobne potrošnje kao i rastom izvoza zahvaljujući nešto snažnijem globalnom rastu, prvenstveno SAD-a i Kine. Na oporavak upućuje i PMI indeks koji se u travnju vratio u ekspanzivno područje. Kompozitni PMI indeks se pokazao kao dobar prediktor s obzirom da je dobro pratio kvartalne stope rasta njemačkog BDP-a posljednjih 20-ak godina. Isto tako cijene energenata su se u Njemačkoj normalizirale i nalaze se na razinama iz 2021. godine. Ono što još ide u prilog oporavku njemačkog gospodarstva je sve izvjesniji početak ciklusa spuštanja kamatnih stopa Europske središnje banke čiji se bankari čine prilično sigurni da će krenuti već u lipnju.
Zaključno, iz palete fondova InterCapital Asset Managementa možemo istaknuti InterCapital Global Equity fond koji je izložen diverzificiranoj košarici globalnih kompanija koje su do sada pružile snažnu izvedbu zahvaljujući vrlo dobrim poslovnim rezultatima, kao i InterCapital Bond fond koji izgleda atraktivno pred početak ciklusa spuštanja kamatnih stopa kada bi obveznička tržišta trebala pružiti dobru izvedbu. Investirati u fondove pod upravljanjem InterCapital Asset Managementa možete odmah pomoću naše MyCapital aplikacije koja Vam omogućuje samostalno investiranje u naše nagrađivane fondove po Vašem izboru. Aktivnim pristupom upravljanju vlastitim financijama možete izvući maksimum iz svih tržišnih okolnosti, a ukoliko niste sigurni kako investirati – zatražite investicijski savjet u aplikaciji ili se konzultirajte s Vašim osobnim investicijskim timom putem besplatnog 1-na-1 online sastanka.
Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podložan je promjenama.
Cjelovit, točan i istinit opis UCITS fondova koji se spominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, možete pronaći na web stranici: www.icam.hr/investicijski-fondovi gdje su dostupni i Prospekt i Ključne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku.
Iznesene informacije, mišljenja, analize, zaključci, prognoze i projekcije isključivo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, držanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude.
Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za čiju potpunost i točnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mišljenjima ili informacijama.
Rizici povezani s ulaganjem u financijske, novčane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti objašnjeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.
PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER send