Prvo polugodište je obilježila visoka inflacija i borba centralnih banaka protiv takvih trendova kroz zaoštravanje monetarne politike. Rat u Ukrajini dodatno je ubrzao inflacijske pritiske zbog porasta cijena hrane i energije, pogotovo u Europi.
Usprkos tome, pokazatelji ekonomske aktivnosti se zasad drže i pokazuju otpornost svjetskog gospodarstva. Iako su rizici više usmjereni ka usporavanju gospodarstva i potencijalnoj recesiji, zasad nema indikacija da bi recesija bila duboka i dugotrajna.
Naime, ne vidimo veće sistemske rizike poput velike zaduženosti kućanstava ili nedovoljno kapitaliziranog financijskog sektora koji bi uzrokovali krizu sličnu onoj iz 2008.
Uzroci inflacije i reakcije centralnih banaka
Američke obveznice su u prvoj polovici godine ugradile velik dio očekivanog podizanja kamatnih stopa u cijenu. Ta očekivanja su se u posljednje vrijeme uslijed očekivanja gospodarskog usporavanja čak i spustila, što je dovelo do određenog pada stopa s prethodnih vrhunaca.
Glavni uzrok rastuće inflacije su cijene hrane i energenata
Slična slika vidljiva je i na europskim obveznicama, no ovdje treba napomenuti da je ECB ipak u stezanje krenuo sporije i slabije.
Međutim, inflacija koju predvode galopirajuće cijene hrane i energije te je dodatno ojačana snažnim dolarom sve više pritišće europske centralne bankare na djelovanje.
Naravno, ukoliko se inflacijska slika ne popravi možemo očekivati daljnji rast kamatnih stopa, no iz ove perspektive obveznice počinju nuditi bolji omjer potencijalnog prinosa i rizika nego što je to bilo prije nekoliko mjeseci.
To se prije svega odnosi na obveznice visokog kreditnog rejtinga, dok bi one sa slabijim mogle osjetiti pritisak ukoliko se ECB-ov predstavljeni mehanizam kontrole troška zaduživanja zemalja periferije Europe ne pokaže efikasnim.
Uslijed stezanja monetarne politike došlo je do značajnog pada obveznica diljem svijeta
Reakcije tržišta i očekivanja – recesija ili inflacija?
Dionička tržišta su ove godine također osjetila moć restriktivne monetarne politike.
To je najviše utjecalo na valuacije kompanija, a poglavito onih brzorastućih. Ipak, zarade kompanija se još uvijek drže i analitičari zapravo do kraja godine očekuju rast.
Ukoliko zaista dođe do značajnijeg gospodarskog usporavanja ili nemogućnosti kompanija da inflatorne pritiske prenose na kupce, to bi moglo dovesti do hlađenja očekivanja po pitanju zarada.
U dugom roku zarade su ključna odrednica kretanja dioničkih tržišta, stoga će eventualna uskladba očekivanja po pitanju zarada najvjerojatnije signalizirati i potencijalno dno ovog medvjeđeg tržišta.
Analitičari očekuju rast dobiti kompanija na većini tržišta
S druge strane, ukoliko se recesija ne materijalizira, tržište bi moglo dobiti vjetar u leđa. Kratkotrajni vjetar u leđa može doći i sa strane potražnje investitora koji trenutno vrlo negativno gledaju na razvoj dioničkih tržišta i drže nisku razinu investiranosti.
Naime, ovako negativan sentiment je povijesno često ukazivao na mogućnost kratkotrajnog skoka.
Uslijed dizanja kamatnih stopa i sve veće vjerojatnosti usporavanja gospodarstva tijekom godine, prednost dajemo defanzivnijim sektorima poput zdravstva, nediskrecijske potrošnje i telekomunikacija.
I dalje smatramo da energetski sektor može pružiti zaštitu od daljnjeg jačanja inflacije. U slučaju da makroekonomski podaci u budućem periodu pokažu da je recesija pretjerano pesimistična prognoza, vidimo rotaciju iz sigurnijih defanzivnih sektora u cikličke.
Tehnološki sektor će u kratkom roku i dalje biti pod velikim utjecajem kretanja kamatnih stopa, no dugoročno ga i dalje smatramo sektorom s najvećim potencijalom održivog rasta.
Valuacije Europe i Japana trenutno ispod svog povijesnog medijana
Budući rizici i kako pozicionirati portfelj
Post-COVID oporavak, otvaranje gospodarstava i pojačana potrošnja utjecali su na snažan rast cijena roba u prvom dijelu godine. Rast je dodatno pojačan invazijom Rusije na Ukrajinu kada smo vidjeli eksploziju cijena energenata i hrane.
U posljednje vrijeme vidimo zabrinutost oko usporavanja gospodarstva i izgleda da se pojavi recesija, što je dovelo do korekcije mnogih roba te se dio vratio na razine iz veljače. Ipak, još uvijek postoje znatni rizici koji mogu dovesti do novog rasta, pogotovo cijena energenata i hrane.
Izuzetna izvedba cijena roba zaustavljena uslijed zabrinutosti oko usporavanja gospodarstva
Za razliku od kraja 2021. kada smo favorizirali dioničke strategije, centralne banke su značajno zaoštrile monetarnu politiku uslijed borbe protiv inflacije. To je dovelo do pada obvezničkih tržišta te rasta očekivanja da nas čeka recesija.
Zbog toga predlažemo smanjiti izloženost rizičnoj imovini, posebice u slučaju skokova, i stvoriti zalihe za postepeno dodavanje u korekcijama.
Dok su u prvoj polovici godine i dionice i obveznice gubile na vrijednosti, vjerujemo da trenutna slika na obvezničkim tržištima pokazuje bolji omjer potencijalnog prinosa i rizika. To i mješovitim strategijama omogućuje ostvarivanje vrijednosti kroz pravovremeno kombiniranje omjera imovinskih klasa.
U dugom roku dionice treba gledati kroz okvir povoljnije valuacije, no treba biti oprezan i ulagati postepeno.
Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podložan je promjenama.
Cjelovit, točan i istinit opis UCITS fondova koji se spominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, možete pronaći na web stranici: www.icam.hr/investicijski-fondovi gdje su dostupni i Prospekt i Ključne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku.
Iznesene informacije, mišljenja, analize, zaključci, prognoze i projekcije isključivo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, držanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude.
Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za čiju potpunost i točnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mišljenjima ili informacijama.
Rizici povezani s ulaganjem u financijske, novčane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti objašnjeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.
PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER send