Normalna je stvar da nas sve zanima prinos, odnosno zarada od našeg ulaganja. Ali… još više pomažu razumna očekivanja od tržišta. Evo primjer:
📉 godišnji prinos S&P 500 za 2022.: -19%
📈 godišnji prinos S&P 500 za 2023.: +24%
Netko tko želi krenuti ulagati možda je čuo o “20% prinosa” i poveselio se zaradi. Upao je na tržište 2022. i krajem godine lupao glavom o zid jer je OČEKIVAO zaradu i OČEKIVAO je određeni postotak. Nijedno se nije ostvarilo. 😐
A opet, 2023. ostvarilo se oboje.
Logični nastavak priče je da osoba produži vrijeme ulaganja i ulaže dugoročno, kako bi godine izbalansirale te gubitke i dobitke. Odnosno, kako bi se dobio neki razumni prosječni godišnji prinos. Ako uzmemo prosječni godišnji prinos S&P 500 u 20-godišnjem periodu od ožujka 2004. do ožujka 2024. dolazimo do brojke od 10%.
Početnici u pravilu imaju prilično nerealna očekivanja od tržišta. Riječima jednog poznanika koji je prošao sve od dionica do kripta: “Da mi sad ponudiš 5% godišnjeg prinosa do kraja života – potpisao bih odmah.”
Razumna očekivanja pomažu na dva načina
MANJE ISHITRENE ODLUKE – Kad vidiš da sve ide prema tome da ćeš zaraditi npr. 9%, nećeš forsirati rizik viši od onog koji realno možeš podnijeti, samo kako bi pokušao postići više. Emotivnih reakcija je manje i lakše se provodi neka smislena strategija.
LAKŠE JE ULAGATI DUGOROČNO – Ako svake godine čupaš kosu jer tržište nije ostvarilo zaradu koju si očekivao, teško ćeš tako izdržati na duži rok. Kad shvaćaš svoje mogućnosti i mogućnosti tržišta – iskoristit ćeš sve te godine na najbolji i najefikasniji način.
Ako netko želi pogađati koje godine će tržišta biti u plusu ili minusu i koliko – ulazite u teritorij špekulacija. Svatko na to ima pravo, ali mora biti svjestan rizika.
Srećom, u nedavnoj ste anketi odgovorili da većina vas razumnim prinosom od dioničkih tržišta smatra raspon 5% do 10%, što odgovara gorespomenutom 20-godišnjem periodu.
Ulaganje ima potencijal biti lakše, jednostavnije i učinkovitije, ako samo malo zauzdamo vlastita očekivanja i shvatimo kako cijela priča funkcionira.