Krivo je (Crveno) more
U proteklim godinama svjedočimo sve izraženijim geopolitičkim izazovima. Početkom 2022. godine započeo je rat između Rusije i Ukrajine, a krajem godine izbio je sukob između Izraela i Hamasa. Ovaj sukob naglašava duboko ukorijenjene probleme u toj regiji, uključujući etničke i vjerske podjele, te ekonomske i političke izazove. Uz to, napetosti između Kine i Tajvana predstavljaju potencijalne geopolitičke rizike na koje ne treba zaboraviti.
Krajem 2022. godine, situacija na pomorskom putu kroz tjesnac Bab al-Mandab postala je izazovna zbog povećanog broja napada na brodove od strane jemenskih pobunjenika, poznatih kao Huti. Ovaj tjesnac, širine 20 kilometara , ključna je poveznica između Crvenog mora i Indijskog oceana, igrajući ključnu ulogu u globalnoj pomorskoj trgovini.
Na jednoj strani tjesnaca nalazi se država Džibuti, koja se suočava s izazovom održavanja reda i sigurnosti na svojem dijelu obale, dok s druge strane leži Jemen, iz čijih redova Huti izvode napade na prolazne brodove. Ovaj sukob stavlja brodovlasnike i međunarodne trgovce pred ozbiljan izazov prilagodbe i osiguravanja njihovih operacija. Procjenjuje se da oko 12% globalne trgovine prolazi kroz Crveno more u vrijednosti oko 1000 milijardi dolara.
No, tko su zapravo Huti i zašto uopće napadaju brodove u Crvenom moru? Koliki utjecaj će napadi imati na globalnu trgovinu, tržišta enegenata te na kraju same potrošače?
Tko su Huti te zašto napadaju brodove u Crvenom moru?
Huti predstavljaju pobunjeničku grupu koja se pojavila kao politička i vojna organizacija u Jemenu tijekom devedesetih godina pod vodstvom Husseina al-Houthia. Njihova prisutnost postala je izuzetno značajna 2014. godine kada su uspjeli preuzeti kontrolu nad glavnim gradom Jemena, Sanaom, što je označilo početak građanskog rata između Huta i vladinih snaga Republike Jemen.
Huti su ključni sudionici u većem geopolitičkom kontekstu, budući da se smatraju dijelom šire skupine koja se suprotstavlja zapadnjačkom utjecaju na muslimanske zemlje, predvođena Iranom. Njihova ideološka opredijeljenost obuhvaća i snažan otpor prema Izraelu.
U svjetlu njihovog stava prema Izraelu, bilo je samo pitanje vremena kada će Huti odgovoriti na izraelski napad na Gazu. Pobunjenici su donijeli odluku da ciljaju sva plovila koja prenose robu prema ili iz Izraela, kao i sva plovila koja nose izraelsku zastavu. Izrazili su to kao svoj protest protiv nasilja i razaranja u Gazi, tvrdeći da će prestati s napadima tek kada prestane uništavanje i gubitak života u toj regiji.
No, unatoč njihovim izjavama, Huti su nastavili napadati brodove različitih svjetskih kompanija, izazivajući reakcije određenih tvrtki koje su odlučile zabraniti prolazak svojim plovilima kroz Crveno more. Ovaj potez izazvao je ozbiljne posljedice na pomorsku trgovinu i logistiku, prisiljavajući kompanije da revidiraju svoje rute i pristupe kako bi zaštitile svoje resurse od potencijalnih napada Huta.
Uz reakcije kompanija, Huti su dodatno potaknuli odgovor Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije. Ove dvije zemlje su izvele napade na vojne baze Huti pobunjenika unutar Jemena, čime su znatno podigle napetosti i dodatno povećale vjerojatnost proširenja sukoba na širem području Bliskog istoka.
Utjecaj na globalnu trgovinu
Prolaz kroz Crveno more predstavlja ključni morski koridor u globalnoj trgovini s obzirom na njegovu važnost kao najkraćeg pomorskog puta između Europe i Azije. Unatoč tome, mnoge tvrtke se odlučuju za dulji put oko Afrike, izbjegavajući Crveno more zbog već spomenutih razloga. Plovidba broda iz Europe prema Aziji kroz Crveno more traje otprilike 25 dana. S druge strane, isti brod koji putuje iz Europe oko Afrike do Azije zahtijeva oko 35 dana, što rezultira dodatnih 10 dana putovanja. Broj brodova koji prolaze kroz Bab al-Mandab se znatno smanjio od početka godine.
Na grafu je prikazan sedmodnevni pomični prosjek brodova koji prolaze kroz Bab al-Mandad te sedmodnevni pomični prosjek brodova u isto vrijeme godine prije. Možemo vidjeti da već početkom prosinca dolazi do značajnijeg pada broja brodova koji prolaze kroz Bab al-Mandad. Također, vidimo da kako se s vremenom sve više kompanija odlučilo da svoje brodove na znatno duži put.
Duži put brodova je već počeo utjecati na cijene brodskog prijevoza. Primjerice na Šangajskom indeksu kontejnerskog tereta se već vidi značajan pomak u cijeni brodskog prijevoza. Šangajski indeks kontejnerskog tereta (eng. Shanghai Containerized Freight Index) je indeks koji prati cijene brodskog tereta koji odlazi iz glavnih kineskih luka. Računa se u dolarima po TEU (twenty-foot equivalent unit ), odnosno u dolarima po brodskom kontejneru. Trenutačno razina Šangajskog indeksa kontejnerskog tereta iznosi 2 240 USD po TEU što je duplo veća razina s početka prosinca, što možemo vidjeti na sljedećem grafu.
Međutim, kako to često ide sve je stvar perspektive. Kada bi uzeli duži period kretanja Šangajskog indeksa kontejnerskog tereta saznali bi da smo vidjeli i puno veće razine. Tijekom pandemije COVID-19, suočavali smo se s ozbiljnim izazovima u lancima opskrbe, što je rezultiralo značajnim porastom cijena brodskog prijevoza. Rješavanje tih problema trajalo je neko vrijeme, održavajući visoke razine cijena brodskog prijevoza. Šangajski indeks kontejnerskog tereta dosegnuo je vrhunac na 5 110 USD po TEU. Iako je malo vjerojatno da ćemo ponovno svjedočiti tim cijenama, moguće je da ćemo, u slučaju daljnjeg pogoršanja situacije u Crvenom moru, vidjeti povišene cijene tijekom narednih nekoliko godina.
Iako je malo vjerojatno da ćemo ponovno svjedočiti tim cijenama. Moguće je da ćemo, u slučaju daljnjeg pogoršanja situacije u Crvenom moru, vidjeti povišene cijene tijekom narednih nekoliko godina.
Utjecaj na energiju
U povijesnom kontekstu, sukobi na Bliskom istoku redovito su rezultirali značajnim promjenama u cijenama energenata, posebice nafte. Primjeri iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća svjedoče o tome. Prvo, tijekom početka sedamdesetih, Jomkipurski rat izazvao je odluku arapskih zemalja da nametnu embargo na naftu prema svim zapadnim zemljama koje su podržavale Izrael. To je rezultiralo padom globalne ponude nafte za 7.5%. Drugi značajan događaj odigrao se tijekom Iranske revolucije krajem sedamdesetih, kada se značajan dio svjetske ponude smanjivao šest mjeseci. Konačno to je rezultiralo značajnim rastom cijena nafte.
Ovaj put nismo svjedočili značajnom rastu cijena energenata, što se može pripisati većoj otpornosti današnjeg naftnog tržišta u usporedbi s onim iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Ključni faktori ove otpornosti uključuju značajan porast proizvodnje nafte u SAD-u, povećanje rezervi nafte država te razvoj naftnog “futures” tržišta.
Uz to, valja napomenuti da samo mali udio ukupne svjetske trgovine naftom prolazi kroz tjesnac Bab Al-Mandab. Značajan dio globalnog naftnog prometa potječe iz Saudijske Arabije, koja ima svoje terminale smještene na zapadnoj obali, sjevernije od tjesnaca Bab Al-Mandab. Ova geografska pozicija naftnih termina ih čini manje ranjivima na prijetnje koje proizlaze od Hutija.
Bab al-Mandab predstavlja ključan prolaz u kontekstu transporta plina. Približno 5% ukupne europske potrošnje plina prolazi kroz ovaj strateški tjesnac. S obzirom na trenutne visoke razine plinskih zaliha u Europi, potpuno je izvedivo prilagoditi se alternativnim rutama, uključujući plovidbu oko Afrike, kako bi se produžilo putovanje plina prema Europi. Ovakav scenarij ne bi trebao generirati značajne tržišne reakcije, imajući u vidu relativno visoke rezerve plina u Europi.
Iako trenutačno ne uočavamo značajan utjecaj na energetska tržišta, imperativ je imati na umu potencijalni rizik širenja sukoba na Bliskom istoku. U slučaju bilo kakve eskalacije u toj regiji, nesumnjivo će se odraziti na energetska tržišta, posebice ukoliko dođe do eskalacije napetosti u Perzijskom zaljevu. Iako se trenutno još uvijek prometuje određeni broj tankera i brodova kroz tjesnac Bab al-Mandab, dodatni napadi ili nedostatak adekvatne zaštite tih plovila mogu rezultirati daljnjim smanjenjem broja brodova koji prolaze kroz ovaj ključni morski prolaz. Važno je pažljivo nadzirati situaciju i njezine potencijalne implikacije na globalnu opskrbu energijom.
Utjecaj na potrošača
Ključno je razmotriti kako će dinamika u Crvenom moru odjeknuti na globalnu inflaciju, a konačno i na potrošače. Brodovi koji plove prema Europi obično nose gotove i polugotove proizvode, a porast troškova prijevoza može potaknuti rast cijena tih proizvoda, posebice ako određene kompanije imaju niske zalihe proizvoda. No, vrijedi napomenuti da proizvodi niže cjenovne kategorije ne bi trebali osjetiti značajan utjecaj troškova prijevoza, budući da ti troškovi čine tek oko 5% ukupne cijene proizvoda.
Ukoliko Huti nastave s napadima na brodove, a kompanije se odluče za potpuno zaobilazak Bab al-Mandab, moglo bi doći do daljnjih narušavanja ravnoteže, s mogućim odrazom na inflaciju. Međutim, važno je naglasiti da će utjecaj na inflaciju biti postupan te će proći određeno vrijeme prije nego što se odrazi na rast cijena proizvoda. U tom kontekstu, očekivani povratak inflacije mogao bi se manifestirati tek krajem godine, no ukoliko dođe do značajnog rasta cijena energenata, ti efekti inflacije mogli bi biti i ranije opaženi. Slijedom toga, dinamika na energetskim tržištima ima potencijal izazvati dublje promjene na ekonomskom horizontu.
Sve u svemu, situacija na pomorskom putu kroz tjesnac Bab al-Mandab postaje izazovna s povećanim napadima Huta. Taj ključni koridor povezuje Crveno more i Indijski ocean, igrajući ključnu ulogu u globalnoj pomorskoj trgovini. Povećane brodarine mogu utjecati na cijene proizvoda, no trenutačno nema dramatičnog utjecaja na cijene energenata zahvaljujući većoj otpornosti suvremenog naftnog tržišta. Unatoč tome, pažljivo praćenje situacije je ključno, posebice s obzirom na potencijalne implikacije na inflaciju i globalnu opskrbu energijom.
U svjetlu rastućih geopolitičkih rizika i njihovog potencijalnog utjecaja na tržište roba, preporučujemo određenu izloženost kako biste unaprijedili vaš portfelj. Na raspolaganju vam je naš Commodity fond koji pruža mogućnost investiranja u tržište roba.
Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podložan je promjenama.
Cjelovit, točan i istinit opis UCITS fondova koji se spominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, možete pronaći na web stranici: www.icam.hr/investicijski-fondovi gdje su dostupni i Prospekt i Ključne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku.
Iznesene informacije, mišljenja, analize, zaključci, prognoze i projekcije isključivo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, držanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude.
Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za čiju potpunost i točnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mišljenjima ili informacijama.
Rizici povezani s ulaganjem u financijske, novčane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti objašnjeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.
PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER send