Uvođenje eura u Hrvatsku postaje aktualna tema i potiče sve više pitanja, ali i svađa. Hoće li rasti cijene? Hoće li se dodatno povećati inflacija? Zašto uvodimo euro kad imamo kunu i je li ovo veleizdaja? Gdje su pitanja, tu su često i zbunjujući odgovori i često je teško znati kome i čemu vjerovati.

Nismo svi financijski stručnjaci niti moramo biti.

Upravo zato pokrećemo serijal blogova o uvođenju eura. Cilj nam je:

• Pomoći vam doći to točnih podataka i odgovora „za“ i „protiv“ uvođenja eura;
• ponuditi objektivne argumente;
• sve to pojasniti normalnim jezikom i primjerima koje svi razumiju.

U prvom blogu pogledat ćemo prednosti uvođenja eura, ali i nedostatke i jesu li oni zapravo nedostaci ili se tu krije nešto više.

1. PREDNOST – Kraj valutnog rizika za kredite, štednju i investiranje
2. PREDNOST – Lakši izvoz, manje rizičan uvoz
3. PREDNOST – Turizam, lakše kretanje stanovništva
4. PREDNOST – Olakšano investiranje u Hrvatsku
5. PREDNOST – Povećanje kreditnog rejtinga Hrvatske
6. PREDNOST – Pomoć Hrvatskoj u slučaju krize
7. PREDNOST – Promocija Hrvatske
8. PITANJE – Rast cijena i inflacije
9. PITANJE – Zaokruživanje cijena
10. PITANJE – Gubitak monetarne neovisnosti
11. PITANJE – Troškovi uvođenja eura
12. PITANJE – Hoće li plaće rasti ili padati?

Na društvenim mrežama ova tema izaziva pravo „ratno stanje“ između pristaša i protivnika – nadamo se da će vam ovaj blog ponuditi nešto novih informacija i pokoji dodatni argument, bez obzira na vaš stav.

1. PREDNOST – Kraj valutnog rizika za kredite, štednju i investiranje

TVRTKE
Gotovo je svatko u nekom trenu mijenjao kune u eure i pritom gledao tečaj. Kad se radi o 50-100 eura razlike su par kuna, nije drama. No kad ste tvrtka koja posluje s inozemstvom i radi se o velikim svotama – nije vam svejedno koliko ćete potencijalno izgubiti zbog promjene tečaja.

KREDITI GRAĐANA
Ne morate ni biti tvrtka. Ako ste građanin s kreditom u eurima, vrlo dobro znate što je valutna klauzula. Sam kredit je izražen u eurima, vama se isplaćuju kune i vraćate ga u kunama. Ako kuna oslabi mjesečnu ratu ćete platiti više, ako ojača platit ćete manje. Vaši troškovi ovise o tečaju, preuzeli ste valutni rizik.

Taj rizik najbolje poznaju vlasnici kredita u „švicarcima“. 😕

ŠTEDNJA I INVESTICIJE GRAĐANA
Naslijedili ste neki stan, prodali ga za npr. 100.000 eura i sad taj novac stoji na štednji? Već i malom promjenom tečaja možete dobiti ili izgubiti tisuće kuna. Oko 76% građana štedi u eurima, a plaću većinom primaju u kunama – nepovoljan tečaj im godišnje može „nagrizati“ ušteđevinu.

Ako ulažete novac nepovoljan tečaj može vam uzeti dio prinosa samo jer ste izloženi drugoj valuti.

• Uvođenjem eura valutni rizik nestaje.
• Nestaju mjenjačke transakcije, što znači manje troškove poslovanja i jeftinije usluge za građane

Ako vas zanima više o utjecaju uvođenja eura na obveznice i vašu investiciju bacite oko na dosta optimističan video našeg upravitelja fonda – “Na pragu Eurozone”.

Evo mali test:

• Znate li koliko je sada kvadrat stana? Jeste li pomislili „3000 eura“ ili „20 i nešto tisuća kuna“?
• Koliko košta novi auto? „30.000 eura“ ili „200 i nešto tisuća kuna“?

Navikli smo o cijenama mnogih stvari razmišljati u eurima, kao što smo nekada razmišljali u njemačkim markama. I to nije čudno.

Naša ekonomija je izrazito vezana na euro – dio smo Europe kao kontinenta, članica smo EU i okruženi smo zemljama EU. To je neizbježno.

S njima najviše trgujemo, dolaze nam turisti, izvozimo i uvozimo. Valutni rizik je prisutan POSVUDA i stvara dodatne troškove – tvrtkama izravno, a nama građanima posredno, preko cijene njihovih proizvoda i usluga.

2. PREDNOST – Uvođenje eura olakšava izvoz, manje rizičan uvoz

Zamislite da ste pokrenuli svoj posao i želite izvoziti hrvatske proizvode. S kojom ćete zemljom radije trgovati, s onom koja koristi vašu valutu ili neku drugu? Pokazalo se da zemlje koje imaju zajedničku valutu imaju i mnogo veću međusobnu trgovinu.

Prodate šleper meda/jabuka/rajčica i ne morate prvo u banku mijenjati eure u kune, računati koliko je uzela banka…

A uvoz?
Želite kupiti novi mobitel ili hladnjak – ako kuna oslabi uvozni proizvod je za vas skuplji. Vaša kupovna moć je time – manja. OK, hladnjak ne kupujemo na mjesečnoj bazi, ali uvođenje eura na isti način utječe i na uvoznu hranu, odjeću, potrepštine za djecu…

3. PREDNOST – Turizam, lakše kretanje stanovništva

PUTOVANJA I ONLINE KUPOVINA
Uzeli ste neki OK paket u agenciji i otišli posjetiti Rim.
Platite ručak karticom i naplati vam se provizija zbog valute. Prije puta morali ste mijenjati kune u eure ako nosite gotovinu. Bilo bi lakše da je ista valuta…

Kupujete nešto online i plaćate PayPalom – odaberete li pritom kunu kao valutu plaćanja, naknada će vam pokvariti dan. Bilo bi lakše da je ista valuta…

RAD ILI ŠKOLOVANJE U INOZEMSTVU
Živite u Hrvatskoj, ali vam član obitelji radi vani i šalje novac? Želite na školovanje u drugu državu i roditelji vam šalju novac? Tečaj utječe na sve nabrojano, a taj rizik opet snosite vi.

TURIZAM
Znamo koliko Hrvatskoj znači turizam – 2019. je turizam iznosio 19,4 posto našeg BDP-a. To su ogromni novci. Čak 70 posto tih prihoda dolazi od turista iz zemalja eurozone.

• Ako turisti ne moraju preračunavati cijene i paziti na tečaj lakše će usporediti naše cijene s cijenama drugih zemalja i vidjeti jesmo li im prihvatljiviji i poželjniji kao destinacija.
• Mjenjačnice na obali ljeti mogu imati nepovoljne tečajeve na kojima turisti mogu dosta izgubiti. Nitko ne želi dio novca za ljetovanje ostaviti mjenjačnicama ili bankama.
• Iznajmljivači ne moraju brinuti o tečaju kad nakon sezone žele promijeniti zarađene eure u kune.

4. PREDNOST – Olakšano investiranje u Hrvatsku

Može imate tvrtku i našli ste poslovnog parnera u inozemstvu. Želi uložiti u vaš posao na dulji rok – bitno mu je povjerenje da će njegova investicija biti uspješna. Pritom mu to otežava valutni rizik.

Zašto?
Ako je u vašu tvrtku uložio 100.000 eura, a zatim euro oslabi prema kuni, novac koji je uložio sada vrijedi manje. Biste li vi ulagali u neki posao u Češkoj ako postoji šansa da ćete izgubiti dio sredstava samo zbog razlike u valuti?

Uvođenjem eura naše tvrtke postaju konkurentnije. Razne velike i male kompanije ionako imaju milijarde duga u eurima i to im igra po živcima jer im tečaj može negativno utjecati na rate kredita.

5. PREDNOST – Povećanje kreditnog rejtinga Hrvatske

Što to uopće znači?
Znači da ako Hrvatska želi doći do novca za neke projekte, npr. nova autocesta – može se potencijalno jeftinije i povoljnije zadužiti. Europska centralna banka državu koja je zadovoljila uvjete za uvođenje eura gleda kao „sigurniju“.

Evo primjer iz svakodnevnog života:

svatko tko posjeduje automobil svake godine za njega plaća osiguranje. Ako niste imali prometnih nesreća osiguranje vam može dati bonus i naplatiti manje. Smatraju vas sigurnijima u prometu, imaju veće povjerenje u vas da nećete izazvati nesreću i to se odražava na cijeni osiguranja.

Slično tome se države koje su članice eurozone smatraju sigurnijima/stabilnijima, pa im premija na rizik od „izazivanja prometne nesreće“ pada. Veće je povjerenje da će svoj dug isplatiti po dogovorenim uvjetima.

Zašto bi nam vjerovali?
Zato što nam uvođenjem eura Europska centralna banka pruža monetarnu stabilnost. Za Hrvatsku to znači ne samo potencijalno povoljnije zaduživanje već i lakše otplaćivanje tog duga.

Dobro, ima li to utjecaja na nas „obične ljude“?

Za ilustraciju, recimo da se Njemačka i Hrvatska, kao države, zadužuju. Njemačka dobije kamatu 1%, ali Hrvatska dobije kamatu npr. 3%. Ako Njemačkoj kamata poraste sa 1% na 3%, nama bi porasla sa 3% na 5%. To je situacija ako Hrvatska i dalje „solira“ i drži se kune.

Uvođenje eura znači da bi naša kamata mogla biti manja, npr. 4% umjesto 5%. To utječe i na kredite koje mi građani podižemo. Niža kamatna stopa po kojoj se Hrvatska zadužuje značila bi i nižu kamatnu stopu po kojoj bi se tvrtke i građani zaduživali.

Za detaljniju analizu spremnosti Hrvatske na korak u eurozonu pročitajte blog našeg Daria Bjelkanovića – “Hrvatska na vratima ulaska u eurozonu”.

6. PREDNOST – Pomoć Hrvatskoj u slučaju krize

Hrvatska populacija je sve starija, mnogo je mladih iselilo u potrazi za poslom. Radno sposobnog stanovništva je time sve manje i preživjeti udar neke ekonomske krize je sve teže. U takvoj situaciji mogli bismo računati na financijsku pomoć iz Europskog mehanizma stabilnosti.

Da, i Hrvatska će morati uplaćivati u zajedničku „kasicu“, no isto tako ima pravo na sredstva iz nje. Dapače, posljednjih smo godina iz EU fondova više novca primali nego što smo uplaćivali.

7. PREDNOST – Promocija Hrvatske

Dio građana uvođenje eura vidi kao izdaju kune i nestanak našeg nacionalnog identiteta. S druge strane, oko 76 posto građana Hrvatske štedi upravo u euru. U njemu očito vide određenu vrijednost i to u obliku stabilnosti valute.

Ostale članice EU ne koriste kune u svakodnevnom plaćanju, kao fizičke novčanice i kovanice. Uvođenjem eura naši će se nacionalni simboli nalaziti na kovanicama diljem Europe, što mnogi koji žive od turizma vide kao priliku za promociju Hrvatske izravno prema 450 milijuna građana EU tržišta.

8. PITANJE – Rast cijena i inflacije

Sudeći po komentarima na društvenim medijima mnogo ljudi smatra da će uvođenje eura izravno izazvati rast cijena. Što uopće utječe na cijenu proizvoda?

Cijene proizvoda ili usluga najviše ovise o cijeni sirovina, nafti za transport, inflaciji i stopi PDV-a. Pogotovo u ovoj situaciji s Ukrajinom i Rusijom, kad su energenti postali velik problem. Valuta tu nema veliku ulogu, štoviše, uklanjanjem spomenutog valutnog rizika euro može i pomoći.

Otkako je Hrvatska 2013. ušla u EU cijene su padale jer je sam ulazak povoljno utjecao na naše tržište (naravno, pandemija i rat su na to negativno utjecali).

Što se dogodilo s cijenama i inflacijom u drugim zemljama koje su uvele euro?

• Inflacija je zbog eura porasla za samo 0,3 posto što je puno manje od obične godišnje inflacije koja podiže cijene
• Porast inflacije zbog uvođenja eura bio je privremen i iznosio je samo 0,23 postotna boda

Uvođenje eura trebalo bi imati minimalan utjecaj na rast cijena, a sektori u kojima bi do toga moglo doći su ugostiteljstvo i turizam. Zašto?

Zato što tamo cijene dosta ovise o potražnji, ima li ili nema gostiju i turista. Ako su vaš apartman ili mjesto za stolom u restoranu traženi i ljudi su spremni dobro platiti, cijene će vam biti više – bilo u euru, bilo u kuni.

Utjecaj na građane

Postoji mogućnost da neki proizvodi manje vrijednosti poskupe. Npr. ako se cijena kutije šibica od 2,50 kune zaokruži sa 33 na 40 euro centi, po novom bi koštala 3 kune. Kutija šibica je samo banalan primjer, možemo govoriti o kruhu, mlijeku i namirnicama iz potrošačke košarice.

S obzirom da u Hrvatskoj priličan broj ljudi ionako teško spaja kraj s krajem, uvođenje eura će sigurno imati određen utjecaj i na njihovu svakodnevicu. No tu se zaista ne radi o tome da će se cijenu proizvoda koji košta 15 eura zaokruživati na 20 eura.

Pogledajmo konkretnije priču o zaokruživanju.

9. PITANJE – Zaokruživanje cijena

Nedavno smo proveli anketu o uvođenju eura, a među pitanjima se našlo i zaokruživanje cijena. Većina ljudi smatra da će uvođenje eura trgovce motivirati na zaokruživanje cijena ili su to već učinili unaprijed, kako bi ispalo da do povećanja nije ni došlo.

Zaokruživanja će definitivno biti, no predviđeni su i mehanizmi koji bi trebali spriječiti manipulacije.

• Dvojni prikaz cijena – određeni vremenski period cijene će se prikazivati i u kunama i u eurima, kako bi kupci mogli provjeriti radi li se o pretjerivanju i iskorištavanju situacije.
• Ponuda i potražnja – tamo gdje trgovci pretjeraju sa zaokruživanjem i dođe do poskupljenja, kupci će odgovoriti manjom kupovinom. Uz manju potražnju za tim proizvodom/uslugom trgovac će biti prisiljen spustiti cijenu kako bi povećao prodaju.

  Ako kilu jabuka prodajete po 50 kn i nitko ih ne kupuje možete držati cijenu i jabuke će propasti, a možete i spustiti cijenu i prodati ih. Akcije i popusti su već uhodana stvar, svi smo s njima upoznati.

10. PITANJE – Gubitak monetarne neovisnosti

Uvođenje eura ne znači da će HNB (Hrvatska narodna banka) nestati kao da nikada nije postojao, već njihovi predstavnici ulaze u EU tijelo za monetarnu politiku.

Istina, zajednička politika cijele eurozone neće uvijek biti povoljna za neke naše specifične financijske prilike. Praktički je nemoguće imati toliki broj nacionalnih neovisnih država u nekoj zajednici, a da zajednička politika uvijek odgovara baš svima.

Gospodarstvo Hrvatske nije isto kao gospodarstvo Poljske ili Francuske ili Grčke. Taj dio ovisi i o nama samima. Stope inflacije nisu iste po zemljama. Ne postoji “jedna veličina koja pristaje svima“.

U drugu ruku, to ne mora nužno biti veliki nedostatak – ne gubimo toliko koliko biste možda pomislili. Zašto?

Moramo biti iskreni sami prema sebi; sve one prednosti neovisne monetarne politike koje su nam bile na raspolaganju – nismo ni koristili. To je kao da nam bicikl tri godine stoji u garaži bez da smo ga taknuli, a onda kad ga netko ukrade svima ljutito pričamo da ne vozimo bicikl jer su nam ga ukrali.

Postoje i primjeri koji potvrđuju da nije sve tako sivo. Europska centralna banka je na slučaju Grčke pokazala da u određenim uvjetima i dalje postoji manevarski prostor i da se može reagirati na specifične zahtjeve određene države.

11. PITANJE – Troškovi uvođenja eura

Hrvatska (država, banke…) će morati snositi jednokratni operativni trošak za uvođenje eura.

Trebat će prilagoditi informatičke sustave, obrasce, bankomate, cjenike, kompletnu administraciju, snositi trošak konverzije…

Koliko će to koštati i tko će to platiti?
Procjenjuje se da će trošak biti oko 0.5 posto BDP-a. Banke moraju prenijeti svoja sredstva u Europsku centralnu banku i uplatiti u mehanizam stabilnosti (onu zajedničku „kasicu“), što bi iznosilo 690 milijuna eura kroz 12 godina.

12. PITANJE – Hoće li plaće rasti ili padati

Plaće neće padati zbog eura – konvertirat će se iz kuna u euro prema već poznatom tečaju. Tečaj je određen na razini 1 euro = 7,53450 kuna.

To znači da će nečija plaća od 7.534,50 kuna nakon uvođenja eura iznositi 1000 eura.

Hoće li plaće rasti ovisi i o socijalnoj osjetljivosti poslodavca. Neki su možda već krenuli ili će prilikom uvođenja eura korigirati plaće prema novim okolnostima, neki možda neće. Kakva god njihova odluka bila, ona na naše plaće utječe daleko više nego sama valuta, odnosno euro.

Koristi poput nestanka valutnog rizika, lakši ulazak novih stranih investicija u Hrvatsku i još lakšu trgovinu sa zemljama eurozone za sobom, s vremenom, povlače i povećanje produktivnosti rada u Hrvatskoj.

Što znači “povećanje produktivnosti”?

Ako proizvodite mlijeko, umjesto prodaje mlijeka kao sirovine možda ćete nakon strane investicije u tvrtku početi proizvoditi sir. Umjesto da 1 litru mlijeka prodate za 2 kune, od 10 litara mlijeka ćete napraviti 1 kilogram sira.

Prodajom 10 litara mlijeka zaradili biste 20 kuna.
Prodajom 1 kilograma sira od iste količine mlijeka zaradili biste 100 kuna.

Proizveli ste dodanu vrijednost od 80 kuna.
Zaradili ste više. Razvijate posao, možete zaposliti još radnika i/ili im povećati plaće.

Ako želite samo prodavati mlijeko i ne da vam se zezati sa sirom, uz olakšano trgovanje možda ćete jednostavno prodati više litara mlijeka.

Sve to kroz neki srednji ili duži rok može potaknuti jači rast plaća od onog koji bismo možda imali bez ulaska u eurozonu. Uvođenje eura tu samo po sebi nema negativan utjecaj, dapače, trebalo bi imati pozitivan.

Je li sada trenutak za ulaganje?

Genius aplikacija za automatsko investiranje već je prilagođena za euro.

Kako krenuti?
Iskoristite priliku za početak ulaganja i putem trajnog naloga disciplinirano investirajte manje iznose na mjesečnoj ili kvartalnoj bazi. Ta vam opcija daje:

• Najviše izbora oko dinamike uplata;
• najveću kontrolu nad ulaganjem;
• potencijalno snižavanje rizika ulaganja, pogotovo za dioničke fondove koji prirodno imaju višu rizičnost;
• potencijalno jednake ili bolje prinose od drugih strategija ulaganja;
• priliku da čak i ako sada nemate veća sredstva – kroz vrijeme ulažete pomalo i u skladu s mogućnostima.

Zašto ulagati pomoću Geniusa?

Ulaganjem pomoću Geniusa:

• Ne morate nagađati u što uložiti – Genius za vas ulaže u diverzificirani portfelj koji već odgovara razini rizika koju ste spremni podnijeti
• Ne morate biti profesionalni investitor – u pozadini aplikacije za vas rade upravitelji fondova i analitičari s dugogodišnjim iskustvom koji aktivno održavaju fondove. Genius za vas ulaže u najbolje domaće fondove i vrhunske globalne ETF-ove. Pogledajte i “TOP 4 zablude o ulaganju u fondove”;
• Ne morate sami pretakati iz fonda u fond i za to plaćati naknade – Genius redovito provodi rebalans vašeg portfelja i prilagođava ga vašem idealnom portfelju, bez naknada za međusobne prodaje i kupovine udjela (te transakcije vam ne podliježu ni plaćanju poreza na kapitalnu dobit);
• Ne morate pamtiti kada i koliko uložiti – Genius vam može kreirati mjesečne podsjetnike za plaćanje, koje možete dopuniti i pravim trajnim nalogom u banci;
• Ne morate nagađati kako zadržati nivo rizika koji vam odgovara – u aplikaciji jednostavno ponovno unesete svoje podatke o financijama ili razini rizika koja vam se možda promijenila, a Genius sam prilagodi vaš portfelj.

Tu smo za vas u svakom trenutku

Ako ste razmišljali o investiranju i zanima vas kako uvođenje eura može utjecati na takve planove – uvijek se možete prijaviti na našu interaktivnu online radionicu Genius Caffe i porazgovarati s našim stručnim timom.

Možete nas kontaktirati i putem e-maila genius@intercapital.hr, rado ćemo vam pomoći donijeti odluku kojim putem krenuti prema vašoj financijskoj slobodi.

Za još korisnih informacija i bolje razumijevanje pročitajte i nekoliko odabranih blogova ispod.

Vaš Genius tim